Volvo je na američkom tržištu tokom poslednjih nekoliko godina tiho, ali odlučno, ugasio gotovo čitavu ponudu karavana. Brend koji je decenijama gradio identitet upravo na dva stuba, bezbednosti i karavanima, danas se u SAD oslanja gotovo isključivo na prvi. Ipak, to ne znači da su u Geteborgu zaboravili na nasleđe. Naprotiv, poruke koje stižu iz Švedske sugerišu da bi karavani mogli da dobiju novu šansu.
U Stokholmu, samo nekoliko sati pre zvaničnog predstavljanja EX60-a za 2027. godinu, glavni direktor za strategiju i razvoj proizvoda Volvoa, Majkl Flejs, dao je intrigantan odgovor novinarima magazina The Drive. Na pitanje o budućnosti Volvoa i karavana, kratko je poručio: „Pratite ovaj prostor.“

Flejs je pritom jasno stavio do znanja da karavani i dalje imaju smisla u savremenoj automobilskoj industriji. Prema njegovim rečima, aerodinamika je u električnoj eri važnija nego ikada ranije, Volvo je istorijski prepoznatljiv upravo po karavanima, i kompanija aktivno „razmatra tu mogućnost“. Drugim rečima, vrata nisu zatvorena.
On se osvrnuo i na promenu paradigme u načinu na koji kupci biraju automobile. Nekada su, kako kaže, pogonski sklopovi bili presudni faktor. „Ljudi su kupovali određeni BMW jer je imao sjajan motor“, rekao je Flejs, dodajući da će to u budućnosti postati prošlost. Kako se industrija neminovno kreće ka potpunoj elektrifikaciji, razlike u klasičnim motorima gube na značaju, a prostor za konkurenciju se otvara drugde. Volvo u tome vidi priliku, oslanjajući se na svoju novu električnu platformu SPA3, za koju Flejs veruje da može biti izuzetno konkurentna upravo u segmentu karavana.

Na direktno pitanje da li on, kao čovek zadužen za strategiju i proizvode, vidi realan tržišni prostor za karavane u SAD-u, Flejs je bez oklevanja odgovorio potvrdno. Još zanimljivije, naveo je da se čak i kinesko tržište, koje je godinama favorizovalo limuzine i terence, sve više okreće karavanima. „Trenutno su veoma popularni. Ljudi ih zaista vole“, rekao je, ne skrivajući iznenađenje brzinom tog zaokreta.
Prema njegovim rečima, pre desetak godina karavani su bili gotovo „zabranjena tema“, ali se tržišni sentiment u međuvremenu značajno promenio. Evropa i dalje ostaje najjače uporište ovog tipa karoserije, ali Flejs postavlja logično pitanje: ako već imate takav model u ponudi, zašto ga ne biste nudili i u SAD-u?
Iako nije želeo da govori o konkretnim rokovima, jasno je da bi eventualni povratak karavana Volvoa bio u znaku elektrifikacije. Kompanija već najavljuje nove plag-in hibride sa do 160 kilometara električnog dometa, paralelno s potpuno električnim modelima, što praktično garantuje da bi svaki budući karavan barem delimično imao električni pogon.

U međuvremenu, američko tržište se sprema da se oprosti od poslednjeg pravog Volvoovog karavana. V60 Cross Country, ujedno i jedini preostali predstavnik ove škole koji švedska marka trenutno nudi u SAD-u, prestaće s proizvodnjom u aprilu 2026. godine, dok se knjige porudžbina zatvaraju već krajem sledećeg meseca. Iako ima vernu, ali malu publiku, ovaj model je jedan od najslabije prodavanih u Volvoovoj gami. Naime, protekle godine je prodato svega 3.630 primeraka.
Ipak, brojke ne govore nužno i uvek celu priču. U trenutku kada terenci i krosoveri dominiraju, a elektrifikacija menja pravila igre, Volvo možda vidi priliku da upravo kroz karavan – aerodinamičan, praktičan i u skladu sa sopstvenim identitetom, ponovo ponudi nešto drugačije. Ako se to desi, povratak karavana u SAD mogao bi da označi i povratak Volvoa korenima, ali u savremenom, električnom ruhu.
AutoRepublika
(72)
„Volvo možda vidi priliku da upravo kroz karavan – aerodinamičan, praktičan“
Meni se dopadaju V60 / V60 CC, ali …
Taj automobil je dugačak skoro 4,8 metara ( 4,79 cm ), što ga u urbanim uslovima ne čini baš mnogo praktičnim ( XC-60 je kraći oko 10 cm ), a visok nešto manje od 1,5 metara ( XC-60 oko 1,65 ).
Sigurno je da je aerodinamika ( i energetska efikasnost ) na strani V60 ( zbog manje visine i čeone površine ), ali, za praktičnost i komfor se ne bih kladio na V60.