1. Home
  2. Kupovina automobila
  3. Blic analiza uslova dopune baterijskog vozila u kućnim uslovima
Blic analiza uslova dopune baterijskog vozila u kućnim uslovima

Blic analiza uslova dopune baterijskog vozila u kućnim uslovima

3.67K
9
Podelite sa prijateljima:

U današnjoj kratkoj ali, sudeći po interesovanju čitalaca, poželjnoj analizi, nameravamo da običnom čoveku približimo temu punjenja baterija električnih automobila u kućnim uslovima u našoj zemlji, i to na običnom kućnom monofaznom priključku kakav poseduju mnogi domovi. Naravno, priložićemo i primer u uslovima u kojima domaćin poseduje i dvotarifno brojilo.

Da odmah na početku kažemo da se nećemo baviti pitanjima koja su u nadležnosti države, a to su energetski bilans, cena struje i stanje infrastrukture. Tako nam je opredeljenje, ne zato sto to nisu bitne teme (naprotiv), već jednostavno zato što su van naše moći. Zato se možemo baviti mogućnostima koje nam pruža onaj podatak na računu za struju, koji govori o tome koliku instaliranu snagu plaćamo, a na nama je da odlučimo kako ćemo je potrositi.

Ovaj članak bi trebalo da nam ukaže, a do kraja ćemo zajedno i doći do toga, da za svega 10 hiljada dinara (malo više od 85 evra – da olakšamo komšijama) elektromobilom možemo da prevalimo 5 hiljada kilometara. Da bismo tu istu kilometražu „potrošili“ u „super-ekonomičnom“ Dusteru 1,5 dCi iz Dacije, trebalo bi nam oko 300 litara nafte (pri potrošnji od 6 lit/100 km u proseku), što je više od 40 hiljada dinara (oko 350 evra u „nasim parama“).

Kao što je ogromnoj većini poznato, kod nas je potrošnja električne energije podeljena na tri zone, klasifikovano prema količini utrošene struje. Tu su sledeće zone: zelena do 350 kWh; plava s utroškom do 1.600 kWh i crvena za one najraskalašnije.

Prosečno domaćinstvo u Srbiji, troši oko 500 kWh struje mesečno, a mi smo na našem primeru uzeli račun iz novembra 2020. godine, sa fakturisanih utrošenih nekih 680 kWh. S našom predikcijom potrošnje do granice plave zone, to jest do 1.600 kWh, ovom domaćinstvu ostaje skoro 920 kWh za punjenje baterije električnog automobila.

Čitaoci koji se greju na struju ili žive u soliterima, svakako mogu već ovde odustati od čitanja, ali molimo i za njihovu pažnju jer s novim saznanjima stiču mogućnost da nekome dalje eventualno prenesu svakako korisne informacije. Pride, radoznalost je odlika inteligentnih ljudi, mada je upitna povezanost ove premise s urođenom znatiželjom predstavnica lepšeg pola :).

Primer koji smo uzeli u razmatranje, možda je najnepovoljnija situacija, jer monofazni priključak s jednotarifnim brojilom nije najracinalniji način trosenja kućnog budžeta, ali ako znamo cenu usluga i odobrenja koje izdaje JP Elektrodistribucija (kako je odomaćen termin u narodu), može biti koristan, jer svaka druga sitacija je povoljnija po korisnika. Jednostavno ako imate veću instaliranu  snagu, možete računati na brže punjenje, a ako imate dvotarifno brojilo ova računica je još povoljnija po vas.

Porsche Taycan Turbo na testu u Severnoj Makedoniji. Fotografija objavljena na sajtu naših drugara iz Carclub.mk

Jos jedan uslov koji treba ispuniti, pored toga da, naravno nabavite električni automobil, a to je da on nije neki od superautomobila, poput prelepog Porschea Taycana jer on zahteva najmanje trofazni priključak i 3,7 kW punjenje, ali zato na superpunjačima, ide i preko 200 kWh…

Znači, bilo koji automobil kome pogledate u tehničkoj dokumentaciji podatak vezan za „sporu dopunu“, koji se kreće od 2,3 kW do 3,7 kW (snaga jednaka onoj koju zahteva TA peć od 3 kW pri akumuliranju), a takvih je većina, poput najpopularnijeg u Evropi, modela Renault Zoe, a onda i sledećih: VW e-Golf, Dacia Spring, Hyndai Kona, Nissan Leaf…

Neki proizvođači automatski ograničavaju snagu, a nekima se izbor vrši u meniju vozila, ili na samom punjaču… Sve ovo se odnosi na fabrički ugradjen punjač u vozilu, a vlasnici trofaznog priključka mogu kupiti zidni punjač od 4 do 11 kW, i na taj način maksimalno ubrzati punjenje kući, tokom noći po nižoj tarifi, naravno i tako isplatiti investiciju u baterijsko vozilo.

Objašnjenje uz račun je dato na prosečnoj potrošnji, recimo modela Renault Zoe sa baterijom od 40 kWh, kome za punjenje baterije treba oko 18 sati na punjaču od 2,6 kW…

Tabela punjenja Renault Zoe 40 kWh

Ovde smo okvirno (za potrebe novinskog članka, a ne magistarskog rada) uračunali gubitke „u kablu i punjaču“, i uz njegovu deklarisanu potrošnju od prosečno 15 kWh, mi ćemo okvirno dodati gubitak od recimo 2 kW na punjenju, i još recimo 3 kW na manje gubitke baterije pri stajanju, i to zaokružiti kao potrosnju od 20 kW na sto kilometara, što je prilično realan podatak. Ponavljam, ne zamerite nam ako smo negde pogrešili jer je sve ovo informativnog karaktera.

U slučaju ovog našeg korisnika sa jednotarifnim brojilom, cena struje je ista nezavisno od toga da li je dan ili je noć, i onda se može rasporediti kada se hoće dopunjavati baterija, dok je svakako preporuka jednom je napuniti na brzom punjaču „do čepa“ što bismo rekli, a posle kući dodavati onoliko koliko vozimo, što svakako po prosečnoj kilometraži nekoga ko automobil koristi u lokalu, neće biti više od 60 do 100 kilometara (12 do 20 kWh) dnevno, a za to nam je dovoljno oko 6 do 10 sati, i to na najsporijem punjaču.

Renault Zoe i asocijacija na narodnu pesmu „Moje selo lepše od Pariza“

Tumačenje računa za struju

Odobrena snaga ovog korisnika je 5,75 kW, što znači da, ako mu punjenje oduzima 2,6 kW, onda mu ostaje oko 3 kW za potrošnju u tom periodu, što danas sa LED rasvetom i LED televizorima nije nemoguće.

Cena struje u novembru 2020. godine je bila do utrošenih 350 kW po 5,4 dinara, a ostatak do 1.600 kW je koštao 8,13 dinara.

Naravno ovde se sukcesivno povećavaju akcize i porez na dodatu vrednost, i na kraju imamo ceh od 16 hiljada dinara za 1.600 kWh, što nam daje prosek cene od 10 dinara po kWh, koji onda možemo uporediti s javnim punjačima ili investicijom u trofazni priključak s većom odobrenom snagom, do recimo 17,25 kW.

Ovde, kao što vidimo je uzeta prosečna potrošnja domancinstava u Srbiji do 600 kWh, tako da za punjenje vozila ostaje recimo 950 kWh, ali pošto je cena niže tarife značajno niža, ova konfiguracija je povoljnija za korisnika jer će ga tih anticipiranih 5 hiljada kilometara koštati u stvari oko 7 hiljada dinara.

Druga velika pogodnost je što sada možemo bez bojazni opteretiti instalaciju do recimo 11 kW, i ako uporedimo sa crnom tabelom gore u tekstu, onom za Renault Zoe, punjenje ce trajati 3,45 sati, što nam svakako ostavlja vremena da pravilnije raspodelimo utrošak energije.

Eletkrični automobili nisu više tako nedostupni i daleki.

Svakako, možemo očekivati poskupljenje struje, akcize, promene tarifnog sistema ali se svejedno nadamo da smo malo približili problematiku vlasništva nad električnim automobilom u zemlji Srbiji, posebno u svetlu najavljenih subvencija za njegovu kupovinu, o čemu će tek biti reči u Glasu Republike, kao i popusta na usluge javnog parkinga, osiguranja putarine i same servise.

Dejan Živković

(3672)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

9 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
BB

U ukupnom zbiru troškova, energija je odavno prestala biti dominantan trošak kod bilo kod vozila (električni ili SUS). Cijene vozila, održavanja, guma, puteva, parkinga su daleko iznad. Ali elektro kao gradska švrćkalica ima puni smisao u gradovima, ima i drugih efekata (niko ne spominje buku kao zagađenje)…

BojanNeki

I za prigradske relacije, čak i preko pedesetak km u jednom pravcu za modele sa malom baterijom.

Zoran

Svaka cast na detaljnoj analizi.
Vidim da ste spomenuli akcize na kraju.
Mozda da usporedite cenu goriva bez akcize, ne verujem da ce se drzava odreknuti zarade od akciza.

don

8240 kwh…koliko si ti platio ovo??

Deki

Ljudi se cesto pogube kad gledaju racun za struju,ovo smo napravili onako čisto da ljudima razjasnimo neke dileme,naravno da bi ovo bio sebičan potez da ne brinemo za stanje elektro energetskog sistema ali pošto će se u Srbiji vlasnici elektro auta dugo brojati u promilima ,nemamo bojazan i iluziju da ce se država odreći akciza na fosilna goriva…Deklarativno se zalažu za elektro auta daju subvencije pa povlace,ok subvencionisu bogate..ali ima i ljudi koji bi kupili Daciu spring i njima bi 5.000 subvencije dobro došlo siguran sam.

Херцеговац

Одличан текст који је јасно и једноставно написан да пружи довољно информација за просјечног возача о исплативости аутомобила на струју.

BojanNeki

Pohvalno, nego mini opaska da je za fosilnu Dačiju potrebno još dodatnih recimo bar 50€ na svakih pređenih 5.000 km jer održavanje motora…

moron

Pozdravljam ovu vrstu analize, jer, bez jasnih i objektivnih računica, teško je ljude ubediti da je isplativije i pod kojim uslovima i za koga. Inače, ova kalkulacija polazi od prosečne potrošnje od 15 kWh na 100 km (plus 5 kWh za gubitke pri punjenju i stajanju), a Perica Rajković je sa mazdom CX-30 imao prosek potrošnje na testu od 18,5 kwh, na auto putu 22 kkW, pa sve do 30 kWh (pri većim brzinama). Ovaj deo ( „Odobrena snaga ovog korisnika je 5,75 kW, što znači da, ako mu punjenje oduzima 2,6 kW, onda mu ostaje oko 3 kW za… Pročitaj više »

karburator

U vezi količine energije koja se može smestiti u Li-ion bateriju sreće se sledeća zabluda: Ona se sastoji u tome da se prenosi iskustvo s punjenja olovnog akumulatora, da se akumulatoru mora dovesti oko 30% više energije nego što iznosi njegov kapacitet da bi se on dobro napunio. (Npr. da se akumulator od 100 Ah mora napuniti sa bar 130 Ah.) Iznosim iskustvo svog Priusa plug-in (2015.): Ovde to ne važi pošto je softverski rešeno da se Li-ion baterija nikada ne ispražnjava ispod 20% svog nazivnog kapaciteta, niti se puni preko 80%. Punjenje se “ljulja“ između 20 i 80%, tj… Pročitaj više »