Naučnici iz Nigerije potvrdili stari švercerski izum: „Mešanje“ dizela i vode smanjuje emisiju CO2
Rezultati novog istraživanja pokazuju da mešanje vode sa dizel-gorivom može drastično da smanji emisije štetnih gasova i poveća efikasnost motora, nudeći iznenađujuće jednostavan put ka čistijim dizel motorima.
Tim istraživača sa Federalnog tehnološkog univerziteta u Overiju u Nigeriji skrenuo je pažnju na obećavajuću metodu smanjenja zagađenja iz dizel motora, i to bez smanjenja njihove snage.
U njihovoj analizi globalnih studija o tehnologiji emulzije voda-u-dizelu (WiDE), naučnici su utvrdili da dodavanje male količine vode u dizel gorivo može značajno da smanji emisije štetnih materija, a da se pritom održava, pa čak i poboljšava, ukupna efikasnost motora.
Dizel motori i dalje imaju ključnu ulogu u transportu, poljoprivredi i mnogim industrijskim sektorima zahvaljujući svojoj snazi i pouzdanosti. Ipak, oni emituju velike količine zagađivača kao što su azotni oksidi i čestice čađi, koji doprinose smogu, respiratornim problemima i zagrevanju okoline.
Iako sistemi za naknadnu obradu izduvnih gasova, poput katalizatora i filtra čestica, mogu da smanje emisije, oni takođe donose dodatne troškove i složeniju konstrukciju. Prema novoj analizi, tehnologija WiDE nudi jednostavniju, čistiju opciju koja se može primeniti na postojeće dizel motore bez potrebe za njihovim redizajniranjem.
WiDE-pristup podrazumeva disperziju izuzetno sitnih kapljica vode unutar dizel goriva, uz pomoć surfaktanata koji održavaju smesu stabilnom i do 60 dana. Tokom sagorevanja, voda se veoma brzo pretvara u paru, stvarajući „mikro-eksploziju” koja poboljšava mešanje vazduha i goriva. Ovaj efekat snižava maksimalne temperature u procesu sagorevanja, čime se smanjuje stvaranje azotnih oksida. Istovremeno, bolje sagorevanje omogućava manje čađi i štetnih čestica.
Studije koje su istraživači analizirali pokazale su da primena WiDE-mešavine može smanjiti emisije azotnih oksida i do 67 procenata, a emisije čestica i do 68 procenata u odnosu na standardno dizel gorivo. Pored toga, u više eksperimenata je utvrđeno da motori koji rade na WiDE imaju višu efikasnost, odnosno bolje pretvaraju gorivo u korisni rad.
„Emulzije voda-u-dizelu predstavljaju praktičan i isplativ način da dizel motori postanu čistiji”, izjavio je vodeći autor, dr Čukvuemeka Fortunatus Nnadozi. „Pošto tehnologija ne zahteva prepravku motora, ona nudi odmah primenjivo rešenje za smanjenje emisija i u razvijenim i u zemljama u razvoju”.
Istraživači su se bavili i ulogom surfaktanata, hemikalija koje omogućavaju da voda i dizel ostanu jednako izmešani. Tačan izbor i koncentracija surfaktanata ključni su za stabilnost emulzije, što direktno utiče na rad i bezbednost motora. Istraživači su zaključili da kombinacija više surfaktanata daje najbolje rezultate u pogledu stabilnosti i sagorevanja.
Iako WiDE tehnologija pokazuje veliki potencijal, autori preporučuju dalja istraživanja kako bi se optimizovao izbor surfaktanata i proučili dugoročni efekti takvih mešavina na komponente motora. Takođe ističu da se WiDE može kombinovati sa drugim čistijim tehnologijama, kao što su biodizel i napredni sistemi za kontrolu emisija, u cilju postizanja globalnih klimatskih i zdravstvenih ciljeva.
„Ova tehnologija može da posluži kao most između današnje upotrebe dizela i čistije energetske budućnosti”, rekao je koautor profesor Emeka Emanuel Oguzije. „Uz pravilnu formulaciju i testiranje, ona bi mogla da postane važan deo održivog transporta i industrijskog energetskog sistema”.
AutoRepublika
(60394)
alo ljudi danas je 3.12, a ne 1.04… to pod jedan. A pod dva nemojte ko boga vas molim davati ideje nasim strucnjacima iz NISa i raznim kumovima koji ce raditi na uvozu nafte i derivata u Srbiju u sledecem periodu. Njbcmo ko zuti …
Nije to ništa novo… fora je u tome da mora biti emulzija a ne samo dodata voda… Samo dodata voda pravi problem u gorivu i odvaja se zbog specifične mase goriva i vode. No emulzija se vrši miješanje na skoro atomskom nivou, i to se ne može odvojiti voda od goriva. Istina je da ima pozitivnih efekata u korišćenju emulzije i to brodarske kompanije koriste, jedino što je razlika u iznosu te uštede a koju propagiraju proizvođači opreme za emulziju gdje govore o abnormalnim uštedama i onim praktičnim koje se mogu realno ostvariti. E iz te razlike obično ispadne da… Pročitaj više »
Samo vi dajte ideje nasem preCedniku sa ovom vodom u dizelu…
dizel nemamo, ali vodu imamo, pa da prekrstimo 😉
Pa ako pocnu da kopaju sa RioTintom ni vode nece biti
Dodavanje vode u gorivo nije nova ideja. Tokom 70-tih godina, na studijama, ucili smo da su Svabe u drugom sv ratu ubrizgavali vodu u cilindre. Znaci, nije mesavina vec separatno ubrizgivanje vode. Efekat je sledeci: ubrizgavanje vode u usijanu zapaljenu smesu dovodi do njenog momentalnog razlaganja na vodonik i kiseonik – praskavi gas. Ponovno sjedinjavanje ova dva elementa dovodi do dodatnog procesa sagorevanja, tj. dodatne energije. Uzgred, proces razlaganja vode oduzima deo toplote u cilindru, sto ima pozitivan uticaj na kvalitet izduvnih gasova.
To se zove disocijacija gasova pri vrlo visokim temperaturama.
Nikakav efekat po dadatni rad!!!
Mogao bih ovde na ovu temu da napišem svašta, ali neću. Nije ovaj internet katedra na Univerzitetu.
Ima tu efekta i to pogolemog.
A jedan od efekata jeste i to što pregrijana komora ima višak temperature koja se iskoristi za disoluciju vode koja se kasnije spajanjem molekula oslobađa dodatna energija. Dakle ukradena je toplotna energija da bi se dobila hemijska, koja se pretvara u mehanički rad, inače ta toplotna energija se teret kojeg se moraš riješiti preko sistema za rashlađivanje…
Ali to se većinom koristilo u avionima kada je potrebna dodanta snaga, pri polijetanju, recimo.
I to počinje ne u 70-tim godinama kao što je Matija napisao nego su koristii taj sistam još u drugom svjetskom ratu.
Tu si blizu, al ga nisi ubo.
Evo reću ti pa malo razmišljaj. Ako neđe zapne, a ti vići da ti razjasnim.
Ubrizgavanje vode smanjuje temperaturu sagorevanja, jer za isparavanje, voda uzima toplotu od usisanog vazduha (smeše).
Tu ima uticaj:
– Temperaturna zavisnost specifičnog toplotnog kapaciteta!
Znacajna dekompozicja vode zahteva tempearture od preko 3,000 C, sto nije slucaj u SUS motorima. Benzin gori na1,800 to 2,400, dizel oko 2,500 stepeni. Na ovim temperaturama nema dovoljno razdvojenog kiseonika i vodoonka da bi znacajno uticali na rad motora. Sta najvise ima uticalja u ovom temperaturnom opsegu je promena zapremine kada se tecnost naglo pretvori u gas. Jenan mol vode (18 gr) daje 22.4 litra vodene pare. Sve to zvuci super, ali postoji mnogo drugih detalja koji moraju da uzmu u obzir da bi ovo imalo siroku prakticnu primenu. Skupo je i dosta komplikovano. Ja sam ovaj system video… Pročitaj više »
„Znacajna dekompozicja vode zahteva tempearture od preko 3,000 C.“
Nije tacno, vatrogasci uvek daju savet da se gorece ulje u tiganju ne gasi zalivanjem vodom vec mokrom tkaninom koja ce da ugusi plamen. Razlog je upravo opasnost od pojave praskavog gasa i eksplozije. A u tiganju sigurno nema tih tvojih 3000°C!
Cini mi se da nisi razumeo sta je dekompozicija vode.
Sto se vatre tice, kada se voda doda u zapaljeno ulje (u tiganju, a bogami i u serpi) kapi vode koje su teze od ulja potonu na dno gde se brzo zagreju i prelaze u gasovito stanje. Tada dolazi do erupcije tokom koje je zapaljeno ulje zahvati vecu povrsinu. Tako se pozar brze siri. Pokrivanje vatre je onemogucava priliv kiseonika i vatra se sama ugasi.
Ovdasnji izvori navode dosta nizu temperaturu za razlaganje vode – oko 1700°C. U svakom slucaju, upravu si sto se tice razlaganja vode na vodonik i kiseonik.
Thermal water decomposition:
Thermal decomposition (thermolysis): This method involves breaking down water molecules using extreme heat. Water molecules split into hydrogen and oxygen atoms and molecules. This process is very difficult and requires extremely high temperatures, such as 2,200 degree C – about 3.5 times the melting point of tungsten, where only a small percentage (3%) of water molecules will dissociate. A significant decomposition requires temperatures over 3,000 degrees C – over 50%.
„Citaj kao sto je napisano“ – Vuk Karadzic
„Tokom 70-tih godina, na studijama, ucili smo da su Svabe u drugom sv ratu ubrizgavali vodu u cilindre.“ 🙂
Nisu Švabe ubrizgavali vodu u cilindre, nego su u spoljnjem ložištu, na karoseriji kamiona, prevodili vodu preko usijanog žara, i dobijali generatorski gas, tako da kamion ide na ugalj i drva, zamenjuje benzin….. Ako si gledao Kamionđije to je to.
Kamiondžije voze na gas dobijen zagrijavanjem drveta…
Ubrizgavali su vodu kod avionskih motora – cilj je dodatna snaga u vazdusnim borbama.
Poštujem…
Zato je Karadžić danas dobio trg u Beču 😉
Ima i spomenik u sred Beograda, zajedno sa parkom.
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D0%BE%D0%BA%D0%B5_%D0%92%D1%83%D0%BB%D1%84_%D0%A2%D0%B0_152
Ako me dobro sećanje služi ovaj avion je taj sistem koristio.
Pa to kod nas nikad nije ni prestajalo da se koristi, mada mi to neznamo sigurno, ali ovi ndši naftaši krste i dizel i benzin sa vodom, ništa novo, mi smo daloko od sveta al u rikverc, a bićemo još i dalje neće dugo da čekamo.
Jel se mesa ko spricer pola,pola 🤣?
Uuuuu.Ovde sve provesori komentarišu. Pa što bre propadosmo ovoliko kad smo toliko pametni
Prav zboriš Mile…koliko smo mudri još nam dobro i ide…
Evo druže, ja sam inženjer za motore, završio u Štutgartu i slušao mog profesora koji je bio šef za razvoj motora u Mercedesu. Pričam šta sam naučio od njega. U njegovoj skripti stoji ono gore što navodim!!!
Pogledaj koliko minusa ima Roki gore. Ne da smo mi Srbi glupi ko noć, već smo i prokleti.
Sto propadosmo? Ovde niko nema neku rukovodecu politicku funkciju – one su rezervisane za nizerazredno obrazovanje. Evo, danas sam saznao da je ministar odbrane Srbije skolovani keramicar sa iskustvom! 🙂
Ako se dobro sećam, devedesetih godina, reli verzije Fordovog eskorta Kosvort su imale ubrizgavanje vode u cilindre.
Mislim da se jedan takav iz Zemuna vozio i u našem šampionatu.
Postoji brizganje vode na turbinama da bi se ohladile ima ih većina reli automobila ,turbina se ekstremno greje ,ali reč je samo o hlađenju turba bišta više od toga
Ali i veća otpornost protiv detonantnog sagorevanja – moguć veći stepen kompresije kod turbo nadpunjenih motora i drugo mali dobitak zbog
– temperaturne zavisnosti specifičnog toplotnog kapaciteta.
Dal gospoda i profesori sa interneta znaju o čem Roki priča?
Pih, naši „naučnici“ su to davno otkrili, a pumpe odavno i koriste.
Koliko se meša pola pola,taman imam pola rezervoara pa da dopunim