Sportska Kia EV6 GT je lansirana 2022. godine i tada je proglašena Svetskim performantnim automobilom godine. Nedavno je model Kia EV6 dobio unapređenje, a sada se predstavlja i verzija GT sa tim osveženjem.
Nova Kia EV6 GT postaje još snažnija. Model ima pogon na sva četiri točka, a dvostruki motori mogu isporučiti do 650 konjskih snaga kada je aktiviran poseban režim Launch Control. U standardnom režimu maksimalna snaga motora iznosi 609 konjskih snaga. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje svega 3,5 sekundi, dok je maksimalna brzina 260 km/h.
Unapređena Kia EV6 dolazi s novom, većom baterijom kapaciteta 84 kWh, što za EV6 GT znači autonomiju do 450 kilometara prema WLTP-u. Baterija podržava brzo punjenje i može se napuniti od 10 do 80 procenata za samo 18 minuta na punjaču napona 800 V.
Hyundai, sestrinska kompanija Kije, prvi je predstavio lažnu menjačku kutiju u svom modelu Hyundai IONIQ 5N. Sada i Kia uvodi funkciju Virtual Gear Shift, gde vozač može „ručno“ menjati brzine pomoću poluga na volanu. Zvučni sistem pod nazivom Active Sound Design doprinosi stvaranju zvučnog efekta koji prati ovu simulaciju menjača.
– Kako Kia uvodi sve više električnih vozila na puteve, nastavljamo da obraćamo pažnju na vozačko iskustvo i angažovanje. Nova EV6 GT donosi dodatni nivo uživanja u vožnji i čini svako putovanje nezaboravnim. Postoji velika potražnja za verzijama GT naših nagrađivanih automobila i nadamo se da ćemo proširiti ovu ponudu u budućnosti – izjavio je Mark Hedrih, predsednik i CEO divizija Kia Europe.
Kia EV6 GT dobija i niz ekskluzivnih dizajnerskih elemenata, uključujući neonske detalje na volanu i sportskim sedištima od alkantare, kao i na čeljustima kočnica. Zadnji branik i difuzor, kao i prednji branik i maska, takođe su redizajnirani.
AutoRepublika
(973)
Dizajn – malo je zdepast i opticki tezak, sto je posledica baterije ispod poda, ipak je osnovna forma automobila OK. Prednji deo kvari komplikovana svetlosna grafika: prvo ide od sredine vozila ka stranicama a zatim se vraca nazad u vrlo komplikovanoj formi. Masivna kosa linija pozadi, pojacana svetlecim ukrasima, polazi iz sredine vozila i penje se visoko do zadnjeg stakla. Ukras koji nema nikakve veze sa funkcijom automobila. Oblik karoserije i svi detalji na njoj treba da prate strujnice vazduha – koje su horizontalne. To daje osecaj vizuelne dinamike. Ova kosa linija asocira na buldozer. Bas dinamicno! Performanse – 3,5… Pročitaj više »
Matija mene zanima samo jedna činjenica vezano za dizajn. Zašto svi proizvođači, ali svi bukvalno moraju da guraju ružnu „ledicu“ pozadi preko cijele širine vozila. Ako svi radmo isto, onda mi to nije dizajn, zar ne?
Moda…
A moda je kada nosiš nešto što drugima lijepo stoji 😀
Hoćeš reći ova svjetla stoje ovoj Kia-i ko svraki gaće 😂
Lepa definicija modernog.
Cista moda i nedostatak novih ideja. Meni je vec muka od tih linija napred i nazad!
Pozdravljam zrelo i trezveno mišljenje 👍
To se i ja pitam. Ruzno
Za nemačke autobanove, neka kaže ko ih koristi. Ali na našim autoputevima, kad god sam video EV, a ima ih, većina je vozila oko 120kmh. Skoro videh Opel Aperu, prvi putu uživo ( vozim ja iza i sustižem auto, a ne mogu da prepoznam model, vidim da je opel…ali…kada se približih ukapirah da je Ampera, starije generacije..) i pretekoh je sa mojim Puntićem.
Najgora je stvar u cijeloj priči nije što prosječna osoba povjeruje u neku farsu već što i dobar dio pojedinaca koji se razumiju u temu vjeruje u to. A samo jedna jednostavna izjava baca cijelu priču u odvod. Potroši npr 30 000 više da počneš štediti na struji/gorivu.
I evo prošla decenija od kako su krenuli sa masivnom proizvodnjom strujaća i dalje su skupa egzibicija da se ljudi sa više para nego pameti mogu naslađivati kako su „In“, „eko“ i „osvješteni“.
Nikad nisam vidjeo EV da vozi brže od 120 km/h na autobanu.Svi voze od 100 do 120 uključujući i one najskuplje.
i ti bi tako vozio, pođeš…autonomija 500km, daš gas na 120kmh, autonimija 300km, a ako se zaje8e i potera na 160, autonimija 150km….jbg, curi struja ko blesava
Baš tako.
Ja po Mađarskoj cijepam 160km/h i prođe Tesla pored mene,tu oko 180km/h.Pa uspori na 140-150km/h..ja ga obiđem…on zaostane…eto ga opet stigne me i prođe pored mene..ja ga kasnije opet stignem…i tako 100-ak kilometara smo se vozili kada se on isključio sa autoputa.
On je kontao da ćeš ti odustati😁
Ja konstantno 160km/h…valjda me provocirao da stisnem Bembaru😂
Provalio si ga na keca.
„i tako 100-ak kilometara“ – to je njegov kapacitet, morao je da ode na punjenje.
Teslino naizmenicno ubrzanje i usporenje – moguce je da to diktira njegov kompjuter. Pri snaznom ubrzanju i velikoj brzini dolazi do naglog praznjenja i, verovatno, zagrevanja baterije. Kompjuter stiti sistem i obara performanse! Tu informaciju nasao sam u jednom testu AMS-a. Kada se baterija malo oporavi od soka kompjuter ponovo dozvoljava velike performanse.
Moguće da je i to bio uzrok takve vožnje,možda je čovijek želio konstantno da se vozi 180km/h a Tesla mu ne da🙂.
Ako je prema WLTP-u domet 450km (auto stoji i okreće valjke i ne bori se sa sopstvenom težinom!), onda u realnim uslovima poredeći slična vozila sa normalnom vožnjom prosečna potrošnja je oko 30kWh/100km. Pa je domet oko 260km (84kWh).
Sa ovako velikom brzinom od 200km/h neće preći ni 100km i to ako baterija ne pregreje.
„Real Driving Emissions (RDE)
The WLTP test includes an RDE phase that lasts between 1.5 and 2 hours and covers a distance of around 50 miles. The RDE phase is a validation exercise for the WLTP results.“
Nije baš sve tako crno…
To važi za izduvne gasove, ali kad ubrzo uvedemo dodatne stavke za hibride i električna vozila (domet i potrošnja), svi će popadati na testu.
Granične vrednosti CO2 su tu zbog poreza a ne zbog zadovoljenja normi.
Ni dizel neće uskoro moći da položi RDE zbog NOx emisije.
Samo se benzincima smeši budućnost.
Treba dobro proučiti norme o izduvnim gasovima, jer ima dosta stavki.
Imamo Citroen C5 turbodizel, 165 KS, vmax nesto preko 200 km/h. Nisam ga vozio 200 na sat ali 180 jesam. Sa punim rezervoarom, 65 lit., mogao bi da predje oko 800 km sa konstatnih 180 km/h.
Mnogo sam “eksperimentisao” oko potrošnje što putničkih što teretnih vozila.Istim takvim C5 1.6THP se ladno dobaci do 13 litara sa tempom od 180 km/h.Malo kubika i turbo, sve do 120 km/h je ok a posle potrošnja eksplodira.
Tako je majstore, moje iskustvo kaže sledeće:
Skoro nov VW Golf IV 1.9 TDI sa 130KS i bez DPF-a u gradu po Štutgartu prosečna potrošnja mi je bila 10.9l/100km (2005godine).
Al ne smeš ti dizelašima reći da troši više od 5 litara, oće da se pobiju!
Stara poslovica kaže”Sjedi krivo,al reci pravo”.
To svi kazu da mali motor pri povecanoj brzini trosi mnogo vise nego veliki motori!
Nas C5 ima dizelmotor od 2,0 lit., 163 KS pri 3750 o/min, 340 Nm moment. Prosecna potrosnja prema ADAC (poznati institut za vozila) je 5,2 lit./100 km. Moje merenje: pri brzinama do 150 km/h oko 6-7 lit., pri brzinama do 180 8-9 lit.
Moj je bio benzinac sa 156 ks i bio je jako tih do 130km/h.Pravi motor za C5 je 2.0 dizel definitivno
Absolutno! Neverovatan je, uvek ima rezervu snage za ubrzanje, pri bilo kojoj brzini i usponu!
Zadnja evolucija tog motora jeste 180ks i euro6.Sa C5 “Aircross” modelom i aerodinamikom ormara potrošnja je 10 litara pri 180 km/h
Nekada je C5 imao V6 motore odoko 3,0 lit. Zao mi je sto to nisam uhvatio!
U stvarnosti razlika u potrošnji između dizela 1.6 i 2.0 je zanemarljiva, sem ako se ne vozi punim gasom – veća snaga veća potrošnja.
Pri malom opterećenju u istoj karoseriji veći dizel ima nešto veće trenje u motoru, al zato zbog veće količine vazduha koju usisava ima čistije sagorevanje, niže temperature sagorevanja, pa time i nešto niže toplotne gubitke, što otprilike anulira veće trenje.
Kod benzinaca je druga priča.