1. Home
  2. Istorija
  3. Lamborghini Countach – definicija superautomobila
Lamborghini Countach – definicija superautomobila
11

Lamborghini Countach – definicija superautomobila

2.09K
11
Podelite sa prijateljima:

Ukoliko ste redovno pratili automobilsku industriju tokom osamdesetih godina, na zidu vaše sobe su verovatno bila tri postera – Porsche 959, Ferrari Testarossa i Lamborghini Countach. Upravo je ovaj poslednji model iz grupe možda najbolji superautomobil ikada proizveden. Ne zato što je bio najbrži ili zbog svog dizajna, već zbog načina na koji je promenio standarde superautomobila i proslavio popularnog italijanskog proizvođača automobila. Countach je ostao u proizvodnji, bez većih promena, čak 16 godina, a čak i u današnja vremena podseća na nešto šta bi videli u „sci-fi“ filmovima.

Kada je Lamborghini debitovao početkom šezdesetih godina, malo ko je pomislio da veliki Ferrari treba da se plaši. Lamborghini je, ipak, u tom momentu proizvodio traktore, a vlasnik kompanije Ferućo je uživao u životu milionera i posedovao najskuplje automobile tog vreneba. Njegovo posebno interesovanje je bio Ferrari, čije je modele Ferućo redovno posedovao i vozio, ali ipak nije bio zadovoljan načinom na koji se oni ponašaju na putu.

To se posebno odnosilo na kvačilo, koje nije dugo izdržalo na skupocenom Ferrariju 250 GT, a kritike su išle i na račun buke i udobnosti. Kada je Ferućo posetio Enca Ferarija krajem pedesetih godina, dobio je odgovor „ti nastavi da proizvodiš traktore, a najbolje svetske automobile prepusti meni“. Lamborgini se našao uvređen i smatrao je da može da nadmaši italijanskog rivala. Prvi model kompanije, 350GT, je debitovao 1964. godine i imao solidan uspeh sa 120 prodatih primeraka u tri godine proizvodnje. Usledio je Miura, predstavljen 1967. godine, koji se danas smatra prvim superautomobilom. Ne samo što je imao centralno postavljen motor, što je bilo gotovo nečuveno za neki serijski automobil u navedenom periodu, već je i maksimalna brzina iznosila impresivnih 278 km/h. Iako je Miura proslavila italijansku firmu i stavila je u centar pažnje, Ferućo i dalje nije bio zadovoljan – on nije želeo da bude jednako dobar kao Ferrari već je želeo da nadmaši velikog rivala.

Ferrari se proslavio u auto sportu, gde je većina profita kompanije odlazila, a do početka 1970-ih godina je ostao bez konkurencije. Čak i Maserati, dugogodišnji rival Ferrarija na stazama, je odlučio da se povuče iz auto sporta krajem šezdesetih godina uz objašnjenje da je previše skup hobi u pitanju, a Lamborghini je odlučio da prati ovaj potez i smatrao da su veliki rivaliteti na stazama prošli i da nemaju svrhu. Iz navedenog razloga, novi automobil kompanije je mogao da zanemari budućnost u auto sportu i da pruži kupcima najveće uživanje za volanom. Krajem 1960-ih godina Ferućo kontaktira čuvenu italijansku dizajnersku kuću Bertone i naređuje prototip aerodinamičnog superautomobila sa aluminijskom školjkom i centralno postavljenim V12 motorom. Bertone je dodelio posao mladom dizajneru Marselu Gandinijuu, a razvoj prototipa je tekao bez većih zastoja.

Prototip Countacha iz 1971. godine

Zvanično predstavljanje je usledilo na Salonu automobila u Ženevi 1971. godine. Iako bez motora, ovaj koncept je privukao mnogo pažnje zahvaljujući svom posebnom dizajnu. Nikada pre, a ni kasnije, publika nije videla tako radikalno dizajniran automobil, koji je izgledao kao da je stigao iz svemira. U tom momentu Lamborghini je želeo serijsku proizvodnju, ali prototip nije imao ni ime. Po nekim pričama, izbor je pao na „Countach“ nakon što je jedan od radnika, veče pred prezentaciju, ugledao prototip i uzviknuo „Countach“. Kada su ga čelni ljudi kompanije pitali za objašenjenje, on je rekao da je to italijanska reč koja objašnjava nešto prelepo. Samo ime, kao i razlog, se jako dopao rukovodiocima i automobil je zvanično dobio naziv.

U naredne dve godine, Lamborghini je nastavio da usavršava prototip i kada je stigao Salon automobila na istom mestu 1973. godine, koncept je u većoj meri ličio na konačan proizvod. Sa visinom od tek nešto više od metar, Countach je u tom momentu bio treći najniži automobil ikada proizvoden, iza Ford GT40 i Lotus Espirita. Linije su bile elegantne i agresivne, a veliku pažnju je dobila i mehanika. Naime, za nju se postarao Paolo Stanzani, koji je imao dugogodišnje iskustvo rada u Formuli 1, posebno u timu Maseratija, a Countach je bio njegovo prvo delo.

Lamborghini je proizvodio V12 motore od svog nastanka 1963. godine, koji su bili značajno moćniji i startniji u poređenju sa konkurencijom. Kada je rad na Countachu počeo, kompanija je imala poznati 3,9 V12 motor sa 375 ks u modelu Miura P400SV. Kada je prvi prototip predstavljen 1971. godine, Lamborghini je obećao novi 5,0 V12 motor sa 440 ks i maksimalnom brzinom od 320 km/h, ali kako je rad na prototipu tekao, ova ideja nije odmakla daleko, najviše zbog visokih troškova proizvodnje.

Na kraju je odlučeno da Countach pozajmi svoj motor iz spomenutog rođaka, što je u neku ruku bilo razočaranje, ali i dalje sa pozavidnim performancama. Ubrzanje do 100 km/h obavljalo se za samo 5,4 sekunde dok je maksimalna brzina iznosila 309 km/h. Zahvaljujući rasporedu mase 50:50, Countach je bio veoma stabilan čak i pri većim brzinama, ali je takođe bio veoma težak za vožnju.

Naime, od samog starta, Ferućo je želeo da napravi limitirani model samo za najbolje vozače sveta. Takav proizvod nije trebalo da bude za bogate “tatine sinove”, pa ni one koji su pre vozili Rolls Royce, a originalni plan je zahtevao da klima ne bude u ponudi. Na taj način, ovaj automobil nije trebalo da bude civilizovan za svakodnevnu vožnju, ali zbog veoma visoke cene, bilo je teško opravdati nedostatak klime.

Jedan od najvećih problema je bila preglednost i vidljivost zadnjeg dela vozila. Ona je bila toliko loša da pri paralelnom parkiranju je bilo potrebno otvoriti takozvana „Lambo vrata“ i gledati iza vas dok parkirate vaš skupoceni automobil. Problem je postojao i sa prostorom na oba sedišta, a gepek je bio dovoljno velik za samo jednu putničku torbu. Međutim, sve takozvane „mane“ su brzo zaboravljene zahvaljujući prelepom dizajnu i performansama trkačkih automobila.

Uskoro Lamborghini nije mogao da se brani od narudžbi i do 1977. godine 158 primeraka je pronašlo svoje kupce. Četiri godine posle predstavljanja, Countach dobija svoje prve promene u vidu novog prednjeg i zadnjeg spojlera za bolju stabilnost pri velikim brzinama, a ove dve promene su takođe poboljšale već jako popularan dizajn. Godine 1982, Countach dobija veći 4,7 V12 motor sa identičnih 375 ks, ali značajno većim obrtnim momentom. U istom periodu na tržište stižu i prve specijalne verzije sa minimalnim dizajnerskim promenama, a među njima je najpopularnija bila Series 3, sa modifikovanim ogibljenjem i nešto više prostora u kabini.

Lamborghini Countach u filmu The Wolf of Wall Street

Tri godine kasnije Countach opet dobija veći motor, sada 5,2 V12 sa 455 ks, a cena prelazi cifru od 100.000 dolara. Zanimljivo je da je kupac mogao da dobije samo dve opcije, i to spojler od 5.500 dolara i bolji audio sistem od 7.500 dolara. Kroz osamdesete godine popularnost je nastavila bude visoka kada su usledeli i prvi problemi. Naime, pogođen teškom finansijskom situacijom, Ferućo Lamborgini prodaje kompaniju američkom Chrysleru, koji, 1988. godine, predstavlja posebnu 25th Anniversary verziju u čast 25 godina postojanja italijanske firme. Ovi modeli su doneli minimalne dizajnerske promene, ali su i dalje zadržali većinu originalnih linija. Ovo je ujedno bio najbrži Countach ikada proizveden, sa ubrzanjem do 100 km/h za 4,9 sekundi i maksimalnom brzinom od 295 km/h.

 

Definitivan kraj za Countach stiže 1990. godine posle 2.042 proizvedenih primeraka. Novi vlasnik Audi je želeo moderniji automobil, a iste godine je debitovao legendarni Diablo. Danas je Lamborghini veoma poznata i cenjena firma, sa modelima kao što su Gallardo i Aventador, a postavlja se pitanje kakva bi sudbina kompanije bila da Countach nije postojao. Ovaj automobil izgleda veoma moderno čak i za današnje standarde i privlači pažnju gde god da se pojavi. On je zauzeo odlično treće mesto na večnoj listi najboljih sportskih automobila 1970-ih godina, a nema sumnje da ako bi ikada tražili definiciju superautomobila – u njoj bi stajala slika Countacha.

Zoran Tomasović

(2093)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

11 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Slavko

Kakav auto!
Ustvari, kakva su nekad kola bila…npr. pomenuti Countach, Diablo, Testarossa, F40/50, 959, EB110, F1, XJ220, Viper, Esprit, NSX…
Tada, a bome i sada, izazivaju odusevljenje kod svakog ko imalo poznaje auto industriju.
Ovo sada, kada se svaki drugi novi tzv hiperauto razmece sa par hiljada KS i NM, sve je nekako izgubilo dusu, nema vise nekog narocitog odusevljenja niti nekih revolucionarnih modela.

Balkanboj

Koenigsegg Gemera.
Menja percepciju superautomobila i tehnologije uopšte.

A Countach ostaje upisan u istoriju kao jedan od najluđih, najekstremnijih primera automobilizma.
Ne treba zaboraviti ni Lamborghini LM002, prvi super SUV.

Balkanboj

Zaboravih da dodam na listu:

Riva Aquarama Lamborghini.

Pogledajte video, spoj najlepšeg glisera i izuzetnih motora.

https://youtu.be/FwHB7BXOLMk

s mile

brateeeee, kako sam ga vozao u NeedForSpeed….brutalan zvuk… xe…xe…xe

Bungi

Taj Gandini je čarobnjak.Sva auta kojima sam se divio kao dijete je nacrtao on.

Stari Dejan

Oprostite gospodine Tomasoviću, ali potkrala se greška. Vidite, Audi je 13.06.1998. kupio Lamborghini a ne 1990. Lambo je u to vreme plaćen, iz sadašnje perspektive, mizernih 110 miliona USD. Inače, do cele kupovine je došlo tako što je Chrysler prodao kompaniju nekom indonezijsko-malezijskom konzorcijumu. Još jedna u nizu od vrsnih odluka menadžmenta sa one strane bare. Pošto oni (I-M koncern) nisu imali nikakvog znanja a ni sredstava da firma nastavi sa razvijanjem, Italijani su morali da se snalaze. Pošto im je trebao motor imali su ideju da od Audija pozajme 4,2 litarski V8 i ubace u svoj novi model. Da… Pročitaj više »

Yankee

Iz nekog razloga ti i dalje smatras da je uloga prodavca da brine da li je naredni vlasnik sposoban da vodi kompaniju koju prodaju …

Stari Dejan

Da, naravno.
Vidi, ne kupuju, tj. prodaju peglu ili toster. Trguju sa firmom koja se bavi proizvodnjom automobila, i to složićeš se nadam se, izuzetno popularnih i dobrih takozvanih, „superautomobila“. Taj proizvođač je u to vreme već imao nekoliko legendarnih modela i kult sledbenika – mušterija. Zar ne misliš da su bar zbog toga trebali tom proizvođaču da daju bar kakvu-takvu sportsku šansu da nekako preživi i nastavi istim putem? Ovako, imali su dosta sreće da se sve poklopilo na kraju

Yankee

A gde je „odgovornost“ kupca koji salje ponudu za brend iako zna da nece biti u stanju da ga vodi?

Stari Dejan

Bio je neki tip koji je hteo da kupi NHL tim a bez dolara u džepu, znaš za to? Sigurno ti je poznato. U svakom slučaju, čovek je delovao ubedljivo, postojeći vlasnik je pristao na prodaju i da je banka pristala da mu da celu sumu umesto samo jednog dela, on bi to završio a sa timom ko zna šta bi bilo. Kasnije je taj tip bio u zatvoru ili tako nešto pa otvorio ponovo neki posao koji je isto bio šarada i opet popio tužbu. Imaš raznih budala, one koji bezočno lažu i one koji zagrizu više nego što… Pročitaj više »

Bojan

Ni Countach nije bas dobar za voznju niti udoban.