1. Home
  2. Life
  3. Kinezi razvili dizel motor koji ima stepen korisnosti veći od 53%
Kinezi razvili dizel motor koji ima stepen korisnosti veći od 53%

Kinezi razvili dizel motor koji ima stepen korisnosti veći od 53%

9.21K
19
Podelite sa prijateljima:

Toplotna efikasnost motora SUS, a i drugih toplotnih motora poput parne i gasne turbine uvek je bila, može se slobodno reći, niska. S godinama, efikasnost je dosta poboljšana, ali zakoni termodinamike su neumoljivi, pa i pored svih poboljšanja, efikasnost od 50 procenata je i dalje misaona imenica za mnoge.

Toplotna efikasnost motora odgovara procentu energije sagorevanja koja se transformiše u korisnu snagu, to jest odnos dobijene energije i energije koju oslobađa gorivo. I to, bez upotrebe sistema za rekuperaciju otpadne toplote.

Kineska kompanija, specijalizovana za projektovanje dizel motora, uspela je da postavi novi rekord u ovoj oblasti. Weichai Power je nastojao da razvije najefikasniji model dizel motora na svetu. Njihovi rezultati su predstavljeni na Svetskom kongresu o motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

Poslednjih godina, dizajneri su udvostručili svoje napore da skupe svaki dodatni promil efikasnosti. Ali su inženjeri iz Weichai Powera bili ti koji su pobedili. Njihov model je sertifikovan sa naročitom toplotnom efikasnošću od 53,09%, što je najveća ikada postignuta u svetu.

Da bi predstavili takav napredak, inženjeri kineske kompanije su se 500 dana fokusirali na svoj model motora. Konkretno, ciljali su na četiri ključne tačke kako bi postigli svoj rekord: dovod goriva, usis vazduha, sagorevanje i smanjenje trenja.

Kao dokaz genijalnosti ubrizgane u projekat, Weichai Power je dobio 176 inovacionih patenata i 68 patenata korisnih modela. Iznad svega, kompanija je sprovela studiju kako bi pokazala blagotvoran uticaj svog rada na planetu.

Trenutni dizel motori imaju toplotnu efikasnost od 45 do 46%. Ali prelaskom na efikasnost od 53%, potrošnja goriva mašine mogla bi da se smanji za 14%. To znači manje emisije.

Širom Kine, takva inovacija bi rezultirala smanjenjem za 31 milion tona goriva godišnje. Ovo bi omogućilo smanjenje količine oslobođenog ugljenika za 97 miliona tona.

AutoRepublika

(9213)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

19 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Matija

Dizel motori su vec odavno dostigli granicu efikasnosti od 50% – ali kod velikih brodskih motora. Osnovna karakteristika ovih motora je nizak broj obrtaja, kod najvecih je to samo stotinak obrtaja u minuti. Mali broj obrtaja omogucava duze vreme sagorevanja goriva a time se postize njegovo potpuno (ili skoro potpuno) sagorevanje. Kod brzohodnih vozilskih motora dobar deo goriva ostaje nesagoreo pa moderni motori imaju sisteme za povratak izduvnih gasova u cilindre radi dodatnog sagorevanja. Da li investicija u dalji razvoj gorivnih motora uopste ima smisla? Ovo pitanje ce postaviti jedino zeleni! Po pravilu su amateri i nemaju mnogo veze sa… Pročitaj više »

s mile

Pisao si već jednom o industrijskoj proizvodnji vodonika, ali zna li se princip, troškovi, ekonomičnost.
Nekako mi je to na dugačkom štapu, ako je to još uvek u laboratorijskim uslovima, do prakse i rasprostiranja u praksi ima da prođe 10-15god. Svi su skeptični prema novim tehnologijama, i sporo se šire, a u početku su i veoma skupe dok se ne iskomercijalizuju.

Matija

Iskren odgovor na iskreno pitanje! Akcija masovne proizvodnje vodonika je vec u toku, barem u Nemackoj. Tok akcije je sledeci: 1. Prvo su organizovani razgovori sa privredom, onim delom koji zahteva velike kolicine energije. Dobijena je njihova saglasnost da su spremni da prihvate transformaciju i za to ce dobiti veliku finansijsku pomoc drzave. 2. Odluka je pala da se proizvodnja pocne u ekvatorijalnom pojasu planete, u obalskim podrucjima, gde ima dovoljno vode, sunca i vetra. Tokom prosle godine predstavnici nemacke politike i privrede posetili su vise zemalja u planiranoj oblasti da bi se sa njima postigli sporazumi o gradnji postrojenja.… Pročitaj više »

s mile

kad si već raspoložen… zašto su troškovi transporta jeftiniji kada je u gasovitom stanju, u odnosu na tečno stanje, i molim te objasni mi sledeće Za proizvodnju struje, koristiće se zeleni načini, solarna energija ili slično, ona će se koristiti za proizvodnju vodonika, taj vodonik će se transportovati brodovima do nekih centrala, od tih centrala će se transportovati do benzinskih pumpi koje će ga prodavati, potrebna je i energija da se utečni, jer je tada veća koncentracija energije… za sve to treba NOV ceo sistem, i naravno puno energije, kako je to jeftinije, od proizuvodnje struje na solarni način, i… Pročitaj više »

Matija

Idemo dalje: 1. „zašto su troškovi transporta jeftiniji kada je u gasovitom stanju, u odnosu na tečno stanje“ – za prevodjenje vodonika u tecno stanje potrebni su: visok pritisak, veoma niska temperatura i specijalni tankovi sa izolacijom. Prvo se razgovaralo o vodoniku u tecnom stanju ali se od toga odustalo jer to kosta. 2. Slican sistem imas danas za proizvodnju i distribuciju benzina i dizela: naftu treba izvaditi iz zemlje, treba je transportovati u sirovom stanju do kupca, kupac je rafinise i razlaze na razne proizvode, svaki taj proizvod se zatim transportuje do krajnjih potrosaca, u hemijskoj industriji se teske… Pročitaj više »

BB

Veoma dugačak štap…

Matija

Bez brige, vec je poceo da se skracuje. Industrija nema drugog izbora osim vodonika. Kada se vec proizvodi za industriju bice ga i za saobracaj.

BB

Kad si već gore pomenuo teške frakcije u destilaciji nafte, ako pređeno na vodonik odakle će nam dolaziti bitumen za asfalt? Ili ćemo voziti leteće automobile pa nam neće biti potrebni putevi? 🤣

Matija

E, pa sad! U tome je prednost vodonika sto naftu treba cuvati za hemijsku industriju a ne sagorevati je!

Puz

Matija je vec prilicno dobro objasnio, samo treba pazljivo citati, postojeca elektro mreza nije sposobna da opsluzi potencijalni nagli rast broja elektro vozila. U velikim gradovima tipa Amsterdam poceli su sa restrikcijama i nestancima struje zbog naglog porasta broja potrosaca struje u popodnevnim i vecernjim satima. Sto se tice bitumena, nije na odmet pomenuti da su vec poceli eksperimenti sa mlevenjem plasticnih flasa kojih planeta ima u izobilju i upotrebom dobijene smese za zamenu bitumena u asfaltu. Ispostavilo se da je put napravljen na ovaj nacin znatno orporniji na habanje, vremenske prilike a i da su vozne karakteristike bolje jer… Pročitaj više »

Matija

Hvala ti na informaciji za bitumen, to nisam znao! Bio bi to izvanredan uspeh kada bi stara plastika bila upotrebljena za gradnju puteva.

BB

Interesanto ovo za flaše i asfalt. Imaš li neki link?

Malo me buni jer to nije po prirodi trajan materijal, nažalost, trajniji je nego što bi trebalo da se raspadne bez posljedica, ali da li je trajan dovoljno da glumi put. MOžda to rješavaju nekim aditivima…

Stari Dejan

Nisu samo oni. U UK je recimo, struja višestruko poskupela (ako se ja ne varam, x3 u odnosu na period od pre par godina), što recimo jednoj porodici kojoj je EV jedini automobil donosi iste troškove (ili bar približno) za mobilnost u toku jednog meseca kao klasičnom SUS vozilu. Molim te imaj na umu da ja tamo ne živim pa ako su lagali mene i ja lažem sve vas.
Ja sam ranije bio izuzetno prijateljski raspoložen prema EV. Sad ne mogu da ih smislim. Samo problemi sa njima.

s mile

„Trenutni dizel motori imaju toplotnu efikasnost od 45 do 46%. Ali prelaskom na efikasnost od 53%, potrošnja goriva mašine mogla bi da se smanji za 14%. To znači manje emisije. Širom Kine, takva inovacija bi rezultirala smanjenjem za 31 milion tona goriva godišnje. Ovo bi omogućilo smanjenje količine oslobođenog ugljenika za 97 miliona tona.“ I kada neki „zeleni“ vidi ove krajnje cifre, pomisli DA TO JE TO. A zapravo statistika obmanjuje, jer ove vrednosti se u praksi ne mogu postići u sledećim decenijama. Dok se dovedu motori do komercijalizacije, dok zamene postojeće motore. I sve to uz jedno AKO…dođe do… Pročitaj više »

Matija

Pravilno! „Prvo skoci pa onda reci hop!“ Lepo obecanje, trebalo bi sacekati da udje u seriju i da se tamo potvrdi.

BB

Ne, zeleni obitavaju u Njemačkoj, a u Kini rade pragmatični ljudi 😉 Vrlo je bitno primijetiti dvije stvari: – Inovacija se desila u Kini, da to je je ona Kina koja kopira širom svijeta 😉 – Kina (a i ostali svijet) ostaje privržena postojećim tehnologijama uz njihovo unapređenje. A ne zanemaruju ni nove tehnologije. Dakle vlada se sa oba svijeta Ni ostali ne sjede skrštenih ruku. Lično sam prevodio na sastanku, tražeći investitore, gdje je čovjek prezentovao italijanskim inžinjerima osnove svog patenta gdje bi efikasnost bila daleko veća (vrsta turbine je u pitanju) od ovdje navedene. Inžinjeri su ostali zatečeni… Pročitaj više »

Matija

Zasto prodaju patent Italijanima a ne Kinezima? Ja se spremam da neke stvari iz moje „fijoke“ poklonim Kinezima.

BB

Ma ispostavilo se da ovi italijani (ne inžinjeri već pozencijalni finansijeri) nemaju para, bili su došli zbog fabrike za izradu plastike od kukuruza, ali izgleda da su mislili tuđim qrtzem gloginje mlatiti..

Nije prošlo

Matija

Zeleni nikada nece prihvatiti bilo koji gorivni motor! Borice se do poslednjeg protiv toga! Imaju mentalitet zombija, tu vise nema leka.