Bilo da je reč o skandinavskim inovacijama ili autohtonim visećim prelazima od užeta u Peruu, upečatljivim dizajnerskim ostvarenjima ili simbolima gradskih panorama, naš svet bi izgledao potpuno drugačije bez mostova koji povezuju zajednice. Ljudi, često uz pomoć same prirode, vekovima pronalaze načine da premoste reke, doline i prašume, stvarajući neka od najlepših dela istorijske i savremene arhitekture. Iako na svetu postoje milioni mostova i bezbroj zadivljujućih primera, ovde je izdvojen samo deo njih te lista nipošto nije konačna, ali svedoči o raznolikosti ideja, kultura i pejzaža koji su ih oblikovali.
Priča o mostovima često je i priča o izdržljivosti. Takav je slučaj sa Starim mostom u Mostaru, podignutim između 1557. i 1566. godine, čiji je kameni luk gotovo četiri veka ponosno nadvisivao Neretvu. Srušen 1993. tokom građansko-verskog rata u Bosni i Hercegovini, obnovljen je početkom 21. veka uz pomoć međunarodne zajednice i danas predstavlja simbol pomirenja i suživota. Sličnu simboliku, ali kroz sasvim drugačiji izraz, nose i „živi“ mostovi od korenja u indijskoj državi Megalaji. Narod Khasi decenijama oblikuje korenje fikusa kako bi stvorio čvrste prelaze otporne na monsune, a dvostruki most u selu Nongrijat prava je prirodna i ljudska ko-kreacija.
Neki mostovi nude spektakl prirode u punom sjaju. Most kod Viktorijinih vodopada, izgrađen početkom 20. veka, savija se nad klisurom reke Zambezi i pruža pogled na jedno od Sedam prirodnih čuda sveta, dok posetioci mogu birati između mirne šetnje i adrenalinskih skokova. U Vijetnamu, Zlatni most, otvoren 2018. godine, lebdi iznad planinskog pejzaža Ba Na Hillsa, oslonjen na monumentalne kamene ruke, spajajući arhitekturu i turistički spektakl savremenog doba.
Urbane ikone takođe imaju svoje zvezde. Bruklinski most, izgrađen krajem 19. veka, postao je sinonim za Njujork i čest protagonist filmskih i televizijskih kadrova, dok lančani most Sečenji u Budimpešti, sa kamenim lavovima i obnovljenim lancima, povezuje istorijski Budim i živopisnu Peštu. U Sidneju, monumentalni lučni most dominira lukom i zajedno sa Operom čini jednu od najprepoznatljivijih panorama sveta.
Na Bliskom istoku, most Allahverdi Kana u Isfahanu, poznat kao Se-o-si-Pol, sa svojih trideset tri luka, funkcioniše i kao arhitektonsko remek-delo i kao društveni prostor. U Švajcarskoj, drveni Kapelbrike u Lucernu, star gotovo sedam vekova, uprkos požarima i poplavama ostaje simbol istrajnosti. S druge strane, savremeni primeri poput norveškog The Twista u Parku skulptura Kistefos brišu granicu između mosta i muzeja, pretvarajući konstrukciju u umetničku postavku.
Priroda i inženjering često idu ruku pod ruku. Kapilano, viseći most u Kanadi, oslanja se na domorodačka znanja i modernu tehnologiju, pružajući posetiocima pogled na krošnje umerene kišne šume. U Kostariki, viseći mostovi parka Mistiko vode kroz krošnje prašume, iznad bogatog životinjskog sveta i u podnožju vulkana Arenal. U Singapuru, Most Heliks oblikom podseća na strukturu DNK, dok noću svetleća slova c, g, a i t naglašavaju spoj nauke i dizajna.
Neki mostovi simbolizuju političke i istorijske preokrete. Most Žuselina Kubičeka u Braziliji, elegantne i moderne forme, nosi ime predsednika koji je premestio prestonicu u unutrašnjost zemlje. Viton, most u Pragu, iako manje poznat od Karlovog, postao je predmet borbe za očuvanje kulturnog nasleđa i dokaz koliko su mostovi važni za identitet grada.
Tu su i mostovi koji slave tradiciju i prolaznost. Konopljani most Q’eswachaka u peruanskim Andima svake godine se iznova plete po inkanskoj tehnici, u trodnevnom ritualu koji uključuje čitavu zajednicu. U Zapadnoj Virdžiniji, most preko klisure Nju River, najduži jednopolučni most na zapadnoj hemisferi, postaje poprište adrenalinskih skokova tokom Dana mosta. A u južnoj Kini, most Sianren, prirodni krečnjački luk oblikovan erozijom, podseća da i sama priroda može biti vrhunski arhitekt.
Od kamenih lukova i čeličnih konstrukcija do živog korenja i prirodnih formacija, mostovi nisu samo prelazi preko prepreka. Oni su simboli povezanosti, otpornosti i kreativnosti. U njima se ogleda istorija, tehnologija, kultura i mašta, i zato, gde god da se nalaze, oni ostaju više od pukih građevina: mostovi su mesta susreta ljudi, vremena i ideja.
Slike mostova možete videti na ovom linku…
AutoRepublika
(175)
Mnogo je lepih mostova, ova lista ukljucuje samo neke od poznatijih. Ako se racunaju svi koji premoscavaju ne samo reke, nego i doline i prašume, ni jedna lista koja nema Millau Viaduct nije potpuna, a ja ge ne videh. Od zeleznickih treba pomenuti Landwasserviadukt – Filisur, dok Titlis Cliff Walk omogucije nestvarne poglede po lepom vremenu.
Mostovi, fantastični uspesi graditeljstva. Spajaju obale, narode.
Neki su klotare, koje služe svrsi. Dok su drugi jedinstvena građevinska tvorevina.
Svi ovi su mi divni, nekako mi je najviše zapao za oko onaj Danskii sa krugovima, za cik cak šetnju.
Gde je ovde Golden Gate? Kraljkica svih visecih mostova je ostavljena po strani. I sta ce ovde Capilano Bridge? Interesantan je, isinta, ali ni po cemu impozantan. Slicnih mostova ima na puno mesta.