1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Holivudska elita
Zanimljivost dana: Holivudska elita

Zanimljivost dana: Holivudska elita

182
1
Podelite sa prijateljima:

U svetu automobilske elegancije i visokih performansi, malo koji model izaziva toliku fascinaciju i gotovo mitski status kao Duesenberg SSJ. Napravljen u svega dva primerka, ovaj automobil ostaje remek-delo američkog automobilskog inženjeringa i danas, gotovo 90 godina nakon što se prvi put pojavio na javnim putevima.

Danas, kada pitate ljubitelje američkih automobila koji bi ugašeni brend voleli da vide ponovo na sceni, odgovori najčešće uključuju Pontiac, Plymouth ili Oldsmobile. Retko ko će spomenuti Duesenberg – što je možda i najveća nepravda u istoriji automobilizma. Jer, dok su pomenuti brendovi oblikovali eru mišićavih vozila, Duesenberg je u svoje vreme bio sinonim za luksuz, brzinu i tehničku superiornost, poštovan ne samo u SAD već i širom sveta.

Priča počinje davne 1913. godine, kada braća Fred i Avgust Duzenberg (rođeni u Nemačkoj, ali naturalizovani američki državljani) osnivaju Duesenberg Motors Company u gradu Sent Pol (američka savezna država Minesota). Iako su najpre pravili trkačke automobile, njihovu karijeru prekida Prvi svetski rat, tokom kojeg se sele u Nju Džersi i počinju proizvodnju avionskih agregata. Nakon rata, sele poslovanje u Indijanapolis, i osnivaju novu firmu: Duesenberg Automobile & Motors Company, kasnije poznatu kao Duesenberg, Inc.

U svojih samo sedamnaest godina postojanja, firma uspeva da proizvede trkačke automobile koji su slavili dosta puta na čuvenoj američkoj trci Indy 500, kao i u raznim evropskim šampionatima, ali i neke od najprestižnijih i najnaprednijih drumskih automobila svog vremena. Najčuveniji među njima svakako je Model J, predstavljen 1928. godine, kao odgovor na luksuzne gigante poput Rolls-Roycea i Hispano-Suize.

Kompanija će nuditi dosta konfiguracija po pitanju školjki, a zanimljivo je da ih Duesenberg zapravo nije proizvodio. Naime, u spomenuto vreme, firme su bile zaslužne samo za šasiju i mehaniku, a automobil bi onda bio poslat u neku od mnogobrojnih samostalnih kuća gde bi mušterija sama izabrala školjku. Na taj način je bilo nemoguće pronaći dva identična primerka pošto je izbor bio toliko veliki, a biće napravljen ukupno 481 primerak. Od spomenute cifre, 445 jedinica je opalo na standardni Model J, a preostalih 36 na konfiguraciju sa kompresorom (od čega su dva uračunata u vozila iz ove priče).

Iako su svi „Duzi“ (nadimak za Duesenberg) iz serije J ostavili dubok trag, SSJ iz 1935. i 1936. godine zauzima posebno mesto. U očajničkom pokušaju da spasu firmu pogođenu ekonomskom krizom nazvanom Velika depresija, Duesenberg je razvio dva modela J sa kraćim međuosovinskim rastojanjem i pojačanim motorima, posebno pravljenim za zvezde Holivuda.

Prvi je naručen od strane glumačke legende Gerija Kupera, poznatog po svojoj ljubavi prema brzim kolima. Kako kaže legenda, Kuper je želeo da konačno pobedi komičara Graučoa Marksa, čiji je modifikovani Mercedes-Benz SSK bio najbrži auto u Holivudu tog vremena. Inženjerski genije Avgust Duzenberg, koji je preuzeo firmu posle Fredove smrti 1932, rado je prihvatio izazov.

SSJ je zasnovan na skraćenom šasijskom okviru dužine 125 inča (3.200 mm), sa vrhunskim ogibljenjem te moćnim kočnicama sa hidrauličnim dobošima na sva četiri točka. Na toj osnovi je izgrađeno sportski roudster i karoserijsko remek-delo, dizajnirano od strane odeljenja LaGrande. Duga hauba, široka maska hladnjaka i elegantni blatobrani su SSJ činili pravom vizuelnom senzacijom – nepatvorenim simbolom luksuza.

Ipak, prava zvezda bio je motor radne zapremine 420 kubnih inča (6,9 litara) sa osam cilindara u rednoj konfiguraciji, inače agregat sa četiri ventila po cilindru i centrifugalnim kompresorom. U osnovnoj verziji razvijao je između 265 i 320 konjskih snaga, što je već nadmašivalo konkurenciju, poput tadašnjeg Cadillaca V16 sa „samo“ 185 „grla“.

Ali, za Kupera to nije bilo dovoljno. Avgusta je ugradio unapređeni kompresor i razvijao novu usisnu granu sa dva karburatora u tzv. „ovan-glava“ konfiguraciji. Rezultat: čak 400 „konja“, što je bilo više nego bilo koji američki automobil tog vremena. Tek 1958. godine Mercury Super Marauder V8 dostiže tu snagu, a SSJ je tako postao najmoćniji američki drumski model predratnog perioda.

Uprkos masi od 2.268 kg, SSJ je mogao da ubrza od nule do 100 km/h za manje od osam sekundi, a dostizao je maksimalnu brzinu od preko 210 km/h.

Gari Kuper je, dakle, dobio svoju „ultimativni Duzi“ – auto brži od Marksovog Mercedesa. Jedini koji mu je mogao parirati bio je njegov prijatelj i kolega, Klark Gejbl, kome je 1936. godine dodeljen drugi SSJ. Nažalost, sudbina Duesenberga kao brenda je već bila zapečaćena. Odlazak u stečaj je usledio 1937, i SSJ je ostao raritet sa samo dva proizvedena primerka. Oba automobila su preživela do danas, i to u relativno originalnom stanju. Kuperov primerak je 2018. godine prodat na aukciji Gooding & Company za neverovatnih 22 miliona dolara, što ga čini najskupljim američkim ikada prodatim automobilom na javnoj aukciji.

Duesenberg SSJ nije samo automobil. to je svedočanstvo epohe u kojoj je Amerika sanjala velike snove, a inženjeri ih pretvarali u čelik, benzin i brzinu. Danas, SSJ ostaje simbol nečeg gotovo izgubljenog, onog vremena kada su se automobili pravili s dušom, a brzina bila pitanje časti.

Zoran Tomasović

(182)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
guest

1 Komentar
Inline Feedbacks
View all comments
Yankee

Bio sam u zvanicnom muzeju Duesenberga u Auburnu, Indiana, to mi je do danasnjeg dana najbolji auto muzej u kom sam bio. Ta elegancija Duesenberga se ne moze recima opisati, ta paznja na detalje. Ono sta me takodje odusevi svaki put kada sam na auto show je zvuk Duesenberga, mozes da ga prepoznas po specificnom zvuku cak i ako ga ne vidis.

comment image