1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Lexus LS400 – ulazak Japanaca u visoko društvo
Zanimljivost dana: Lexus LS400 – ulazak Japanaca u visoko društvo

Zanimljivost dana: Lexus LS400 – ulazak Japanaca u visoko društvo

1.35K
7
Podelite sa prijateljima:

Japanska automobilska industrija nikada nije bila preterano popularna izvan američkog tržišta, pa čak ni na domaćem tlu, ali je sama priča kako je nastala jako interesantna, tako da zaslužuje svoj kutak u našoj sekciji „Zanimljivosti dana“.

Lexus nije bio prvi japanski premijum brend na globalnom nivou (tu čast je imala Hondina luksuzna divizija Acura tri godine ranije), ali je ipak bio najbitniji jer je odlučio da se suprostavi proslavljenim rivalima.

Možda zvuči smešno za današnje standarde, ali Japanci najveću počast za sopstveni proboj imaju da daju bivšem američkom predsedniku Ronaldu Reganu. Uvozni automobili su kontrolisali oko 30% američkog tržišta do 1980. godine i većina je dolazila iz Japana, i to od Toyote, Honde i Nissana, a reč je bila o manjim ekonomičnim četvorotočkašima, koji su se prodavali solidno nakon OPEC-ovog embarga iz 1973. godine.

U istom periodu, domaći proizvođači su gubili veliki novac nakon što je prodaja velikih automobila opala i Detroit je odlučio da se uputi u Vašington i zatraži od političara da ograniče uvoz „uljeza“. SAD i Japan sklapaju ugovor tokom 1981. godine koji bi ograničio uvoz automobila na oba tržišta. U slučaju SAD, broj je iznosio 1.685.000 vozila godišnje, a on nije bio ograničavajući u smislu dimenzija i cena automobila. Iako je ovaj ugovor, poznat kao VRA, teško pao Japancima, on će se kasnije pokazati kao ključni u napadu azijskih proizvođača u probaj na svetski vrh.

Kao što smo spomenuli, do tog momenta većina japanskih četvorotočkaša je bila sačinjena od manjih i jeftinijih automobila. A onda je na scenu stupio spomenuti ugovor VRA, i preko noći su Japanci morali da generišu veći profit na vozilima, sve kako bi opravdali ulaganja.

Za početak, počeli su da prodaju samo bogato opremljene modele, a pošto je svaki proizvođač mogao da izveze samo limitirani broj automobilima, Japanci su preko noći postali skuplji nego ikada pre. Toyota je postala prva kompanija koja je počela da uvozi i veće automobile sa šest cilindara, kao što su Mark II (u Americi poznatija kao Cressida) i Celica XX (Supra), a zatim je debitovala i Nissanova 810 Maxima. Japanci su brzo shvatili da su Amerikanci navikli na kvalitet njihovih automobila, da im nije smetalo da plate višu cenu za isti automobil kao u prošlosti.

Ovaj potez je Japancima dao krila, i informaciju da je publika spremna i za skuplje automobile iz zemlje izlazećeg Sunca. Honda je u partnerstvu sa britanskom grupacijom Austin Rover, počela rad na većem luksuznom vozilu sa V6 motorom, koji će kasnije da postane Honda/Acura Legend.

U istom periodu i Toyota odlučuje da napadne popularne „Švabe“. Napasti velike Nemce svakako nije bio lagan posao. Čak i Cadillac, koji je dugo godina vladao klasom premijum automobila u Americi, je počeo da se pribojava napada Mercedesa, a BMW se pokazao mnogo hvaljenim među mlađim kupcima. Ali i pored svih pohvala, Nemci su imali jednu veliku manu, a bila je to cena.

Naime, zbog jake nemačke marke u poređenju s američkim dolarom, početkom osamdesetih godina one su se otele kontroli i bile značajno više nego što je tražio domaći Cadillac ili Lincoln. To ne samo što je bilo tri puta više nego što košta Honda Accord, tada najskuplji japanski automobil, već i za dvostruko više nego ono koliko košta luksuzni Cadillac Seville. Toyota je takođe primetila da su američki kupci u stvari nezadovoljni tromim Mercedesima i neudobnim BMW-ovima, ali su imidž i reputacija bili mnogo bitniji nego sam automobil.

Japanski gigant je uskoro osnovao čak 24 timova s više od 3.700 inženjera i dizajnera za rad na Projectu F1 (Flagship ili najbolji model), s ciljem da naprave potpuno nov automobil koji neće ništa deliti sa braćom. Da bi uspeo u tako nečemu, moralo se desiti čudo.

Radi poređenja, Honda/Acura Legend je bila namenjena kao konkurent jeftinijem Audiju 80, a čak i u takvoj situaciji je bila potrebna pomoć Britanaca. Prvi prototip je bio kompletiran u julu 1985. godine, a tokom 1986. godine tim je testirao ovaj automobil na raznim putevima.

Toyota je na kraju proizvela 450 prototipova, što je velik broj čak i za potpuno novi automobil. Jedna od glavnih karakteristika Projecta F1 je bio V8 motor. Ovaj potez je bio veoma riskantan, posebno zbog naftne krize početkom osamdesetih godina, ali do 1985. godine gorivo je ponovo bilo jeftino i Amerikanci su ponovo hteli moćne automobile. Sam razvoj motora je koštao čak 400 miliona dolara, ali će se kasnije ispostaviti – bio je vredan svakog centa.

Drugi deo razvoja se odnosio na marketing. Istraživanja su pokazala da potencijalni kupci nikako ne žele da se skupoceni premijum automobil prodaje u istim salonima kao i jeftina Toyota Corolla, a posle daljih istraživanja u Kaliforniji, odlučeno je da Project F mora da postane sopstvena divizija.

U leto 1985. godine, kada je Honda najavila osnivanje Acure, Toyota je odlučila da krene istim putem i svetlost dana je ugledao Lexus. Zvanično je najavljen u maju 1987. godine dok je ime modela palo na LS400 (Luxury Sedan i zapremina motora). Identičan automobil se prodavao na domaćem tržištu kao Toyota Celsior, a Lexus neće debitovati s ovim modelom na japanskom tržištu sve do avgusta 2005. godine.

LS400 je na papiru bio veoma obećavajući automobil. Dugačak nešto manje od pet metara i težak oko 1.600 kg su  brojevi koji su bili u skladu s konkurencijom, ali je ovaj automobil pružao 4,0-litarski V8 motor sa 250 konjskih snaga sa kojim je ubrzavao od nule do 100 km/h za ispod sedam sekundi, i uspevao da dostigne maksimalnih 250 km/h.

Da bi privukao i mlađe kupce, Lexus je odlučio da ponudi još jedan automobil i to japansku Toyotu Camry Prominent pod oznakom ES250. Zvanično predstavljanje oba automobila je usledilo u januaru 1989. godine na Salonu automobila u Čikagu, a do tog momenta je bilo otvoreno 70 Lexusovih izložbeno-prodajnih salona. Taj broj će biti dupliran u narednih godinu dana, a Lexus je dao obećanje samom sebi da će sve mušterije da tretira ravnopravno. Ova odluka je stigla kao rezultat još jednog istraživanja u kom su vlasnici BMW-a i Mercedesa bili jako nezadovoljni iskustvom sa salonima, i retko kad bi se vratili u njega.

Predstavljanje sedana zvanog LS400, kao i novih Infinitija Q45 i Acure NSX, je bio događaj godine u automobilskoj industriji u Severnoj Americi. Rani testovi su se takođe pokazali dosta pozitivnim. Kao što se očekivalo, LS400 je imao visok standard završne izrade, a takođe je imao i udobnost Cadillaca i sportski imidž BMW-a. Male kritike su išle na račun dizajna, za koji su mnogi smatrali da je dosadan i kopija Mercedesa, ali svi su bili oduševljeni početnom cenom od 35 hiljada američkih dolara (današnjih 84.116 „zelembaća“).

To je bilo za 20% jeftinije nego BMW 735i (koji je imao značajno slabiji motor) i za dvadeset hiljada najmanjih zelenih novčanica (današnjih 48 hiljada dolara) jeftinije nego Mercedes 420SEL. Jedini automobil u klasi koji je bio jeftiniji je bio Cadillac Seville, ali je takođe imao 70 „konja“ manje i pritom nije mogao da se meri po završnoj izradi.

Čak i BMW i Mercedes su priznali da je LS400 odličan automobil, a kada je prve godine japanski proizvođač automobila prodao 64.000 vozila, Nemci su se našli u čudu. To je bilo samo jedanaest hiljada manje od Mercedesa i ispred BMW-a, od kojih je LS400 ukrao mnoge kupce.

Kao što smo spomenuli, Lexus je želeo da dobije poverenje kupaca, pa je u ranoj fazi proizvodnje otkriven mali nedostatak. Japanci su svakom kupcu oštećenog automobila ponudili potpuno novi model, čime je Lexus preko noći postao kompanija sa najvećim brojem zadovoljnih kupaca. Originalni LS400 će ostati u proizvodnji do 1994. godine dok naslednike možemo da vidimo u prodaji do današnjeg dana.

Mnogi će se složiti da je Lexus LS400 možda najbitniji japanski automobil u istoriji. Možda nije bio toliko revolucionaran kao Honda NSX, Nissan GT-R ili Mazda MX-5 Miata, ali je istovremeno pokazao da je Japan u stanju da se bori sa velikim igračima. I to ne samo po pitanju novinarskih testova već i na račun onoga šta kažu kupci. Takođe je naterao nemačke rivale da promene svoj način poslovanja jer više nije bilo dovoljno ono „i Bog vozi Mercedesa“ da se privuku novi kupci. Znajući sve to, usuđujemo se staviti LS400 na listu najbitnijih četvorotočkaša koji su se ikada pojavili u prodaji…

Zoran Tomasović

(1351)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

7 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
s mile

400miliona TADAŠNJIH za razvoj motora….

Sebastian L.

Prilagodjeno inflaciji, to ti da nesto vise od milijarde US$ u danasnjim parama. Sto kada su u pitanju proizvodjaci vozila i nije tako mnogo. Toyota corp je u 2022 imala ukupan prihod od oko skoro 280 mlrd US$ …

s mile

DA, ali… motor 1mlrd, a još gomila stavki, pa prodajna mreža…. znam da se vrte velike pare, ali…ipak je puno

Sebastian L.

Nemoj ni slucajno da ih zalis … Da ima gomile stavki – ima, ali ne ove koje ti pominjes. Prodajna mreza nije trosak proizvodjaca nego njegov jos dodatni prihod. A da ti poredjenje bude jos blize, procena je da je skandal sa emisijom dizela VW kostao do 2020.godine preko 33 mlrd US$ u raznim kaznama, a od tada su imali jos troskova na tu temu… A njima nikad nije islo bolje. Ukupni prihodi prosle godine 280 mlrd Eur.

Karl

Gospodo 400 mil $ u to vreme,to je kao danas 4 milijardi,zato su postigli ono sto jesu,vrhunske automobile,prvi hibrid na svetu sto do dan danas niko ne može da ga iskopira i garanciju od 500.000 km na hibridni motor.Šta vredi više dalje da govorimo.

Zsphere

BMW je u razvoj pojedinih motora ulagao još više. Sjecam se kroz maglu komentara direktora Peugeota od prije 20-ak i kusur godina nesto tipa BMW uloži u jedan motor više nego mi u kompletan automobil i sve agregate zajedno koji ga pokreću. Mislim da je bio m3 iz e46 u pitanju sa 333 ks tako nesto proglašen te godine za najbolji na svijetu. Inače većinu tih nagrada za najbolji motor na svijetu je do toga vremena pokupio upravo BMW. A sta se danas proizvodi tugo moja 4 turbine poslije 10 godina Bog ne moze dovesti u red (mislim može ali… Pročitaj više »

Hercegovac

Lexus i njegovi inzinjeri su prica za sebe. Respect!