1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Najbrži automobil na solarni pogon – General Motors Sunraycer
Zanimljivost dana: Najbrži automobil na solarni pogon – General Motors Sunraycer

Zanimljivost dana: Najbrži automobil na solarni pogon – General Motors Sunraycer

471
0
Podelite sa prijateljima:

Prototip model ispred svog vremena

Mnogi smatraju da je američka automobilska industrija zatvorena za inovacije i da guraju „već viđeno“ što je duže moguće. U današnja vremena, u ovoj rečenici možda i ima istine, ali je ipak dugo godina General Motors predvodio tehnološke inovacije u industriji i bio primer kako jedna firma treba da funkcioniše. U ovom izdanju Zanimljivosti dana ćemo obrati pažnju na jedan takav proizvod nazvan Sunraycer, koji je u svoje vreme oborio rekord po brzini četvorotočkaša sa pogonom na solarnu energiju.


Istorija ovog automobila počinje sredinom osamdesetih godina prošlog veka u Australiji, kada je General Motorsova divizija Holden najavila da želi da učestvuje u takmičenju nazvanom “Solar Challenge“ za 1987. godinu. Reč je o relativno amaterskom šampionatu na koji ozbiljni proizvođači nisu obraćali mnogo pažnje, a takmičari su uglavnom bili reprezentovani kroz manje firme koje bi sa minimalnim budžetom pokušale da privuku pažnju investitora.

U spomenutom periodu, Holden je gubio prodajni rat protiv najvećeg rivala Forda i očajnički mu je bio potreban novi marketinški trik kojim bi privukao kupce u salone. Holdenova želja se pročula sve do Amerike gde je prvi čovek kompanije, Rodžer Smit pokazao interesovanje. Ni Smitova reputacija nije bila baš najbolja posle rekordnih gubitaka (danas se smatra najgorim predsednikom neke američke kompanije u istoriji) pa je i on tražio način da unapredi svoj ugled.


General Motorsu je preostalo samo deset meseci da razvije novitet pa se obratio firmi AeroVironment za pomoć. Ova kompanija je važila za jednog od navećih proizvođača solarne energije u Americi, a budžet programa je iznosio čak dva miliona američkih dolara (oko 4,6 miliona današnjih dolara).

AeroVironment je shvatio da je posao ostvarljiv samo ako automobil bude izuzetno aerodinamičan i lagan, pa je konačan proizvod bio težak svega 265 kilograma, dok je školjka težila svega šest kilograma, zahvaljujući materijalu zvanom kevlar- Pride, otpor vazduha, odnosno koeficijent aerodinamike je iznosio samo 0,12.

General Motors je prototipu nadenuo ime Sunraycer i to kombinacijom nekoliko reči. “Sun“ je direktan prevod za “Sunce“, a reč “raycer“ zvuči kao “racer“ ili u prevodu “trkač“. „Greška“ u imenu je namerna, pa tako reč “ray“ označava “sunčeve zrake“. Runraycer je pružao čak 8.800 solarnih čelija koje je ugradila firma Hughes Aircraft, a u popodnevnim satima, kada su sunčevi zraci najtopliji, automobil je razvijao oko 1.500 vati snage.


Prvog dana novembra 1987. godine Sunraycer se pojavio na trci između australijskih gradova Darvin i Adelaid, a vožena distanca je iznosila 3.120 kilometara. Timovima je dozvoljeno da se trkaju samo između časova od osam ujutro i pet popodne dok su se baterije mogle puniti kad god su sunčevi zraci to omogućavali.

Za volanom Sunraycera se našao čuveni australijski profesionalni vozač Džon Harvi, a učestvovalo je 24 timova. On je postavio rekord već u kvalifikacijama sa maksimalnom brzinom od 109 km/h, dok tokom trke niti u jednom momentu nije zaostajao.

Sunraycer je na kraju prošao prvi kroz cilj posle 5,2 dana sa prosečnom brzinom od 66,9 km/h, a na licu mesta se našao spomenuti Smit da mu lično čestita. Drugoplasirani Ford Sunchaser, razvijen od strane privatnog tima kojem su Amerikanci platili da postavi svoju oznaku, je stigao do finiš linije tek dva dana kasnije.

Nakon takmičenja, Sunraycer je testiran u američkoj saveznoj državi Arizoni gde je oborio rekord za automobila sa pogonom na solarnu energiju kada je dostigao maksimalnu brzinu od 121,4 km/h.

On je zatim bio čest gost na raznim skupovima o alternativnoj energiji pre nego što je doniran čuvenom Smithsonian muzeju tehnologije u američkom glavnom gradu, gde se ujedno nalazi do današnjeg dana.

General Motors je na kratko razmatrao i serijsku proizvodnju pre nego što je zaključio da se investicija nikako ne bi isplatila i da je bolje da se novac investira u novi električni proizvod. Kao rezultat je nastao model EV1, o kojem ste ranije imali prilike da čitate na našem sajtu. Kao što ćete pročitati u tom izdanju Zanimljivosti dana, ni on nije imao sreće na tržištu, jer „Onaj ko je pre vremena u pravu, taj u stvari nije u pravu!“

Zoran Tomasović

(471)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments