1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Najbrža parna lokomotiva u istoriji – LNER Class A4 4468 Mallard
Zanimljivost dana: Najbrža parna lokomotiva u istoriji – LNER Class A4 4468 Mallard

Zanimljivost dana: Najbrža parna lokomotiva u istoriji – LNER Class A4 4468 Mallard

5.39K
2
Podelite sa prijateljima:

Mnogi smatraju da su parne lokomotive jedan od najvećih izuma u istoriji čovečanstva. Pre nego što su postojali automobili i avioni, lokomotive su služile narodu da se što brže preveze do željene lokacije, pa ne iznenađuje što su mnogi proizvođači ulagali u njihov razvoj sa ciljem da se pokažu u što boljem svetlo.

Mnogi primerci su se mogli pohvaliti cifrom koja pokazuje maksimalnu brzinu od preko 100 milja na sat (160 km/h), još početkom dvadesetog veka, a onda je stiglo i obaranje još jednog magičnog rekorda od 200 km/h.

Nemci su bili prvi koji su uvideli prednost aerodinamike pa su razvili specijalne dodatke za kockaste parne lokomotive. Posao se definitivno isplatio još 1936. godine kada je model Borsig DRG-Series 05 002 dostigao brzinu od 200,4 km/h i postao najbrža parna lokomotiva na svetu.

Tako nešto se nikako nije dopalo ponosnim Britancima i trebaće im dve godine da postave novi rekord. Oni će tvrditi da ga zapravo nisu pokušali oboriti i da se to desilo slučajno, ali uvek postoji ono “ali“.

U periodu do 1935. do 1938. godine inženjer Najđžel Grizli je razvio 35 aerodinamičnih parnih lokomotiva (poznatih kao Class A4) za kompaniju London and North Eastern Railway (LNER). Svaka od njih je privukla veliku pažnju svojom pojavom, ali je verovatno najlegendarnija bila oslovljena rečju “Mallard”. Ona (lokomotiva) je zamišljena da svakodnevno vuče terete pri brzini od 160 km/h, ali je odmah postalo jasno da je potencijal daleko veći.

Mallard je debitovao u martu 1938. godine, a svega četiri meseca kasnije inženjeri LNER-a su odlučili da testiraju nove kočnice koje bi se automatski aktivirale u slučaju opasnosti. Tokom testa u južnom delu Engleske, pri manjoj nizbrdici, Mallard je dostigao brzinu od 202,6 km/h, što je rekord za parnu lokomotivu koji stoji na snazi do današnjeg dana.

Nažalosti, tokom postizanja maksimalne brzine je oštećen i jedan od bojlera, ali je ubrzo popravljen i lokomotiva se vratila u dnevnu upotrebu.

Nemci se nisu žalili što ja britanska lokomotiva oborila njihov rekord za samo 2,2 km/h, ali jesu (trijumfalno) spomenuli da je Borsig DRG-Series 05 002 postigao svoju brzinu bez nizbrdice i da nije pretrpeo nikakvu štetu. Oni bi verovatno i pronašli način da nadmaše rivala, ali je Drugi svetski rat stopirao sve nove poduhvate.

Treba spomenuti da su Amerikanci dva puta tvrdili da su oborili rekord. Prvi put to se desilo 1945. godine sa legendarnom parnom lokomotivom Pennsylvania Railroad Class S1, za koju je vozač tvrdio da je dostigao brzinu od čak 251 km/h u predelu između Fort Vejna i Čikaga.

Tri godine kasnije je još jedan model Pennsylvania Railroad, ovaj put Class T1, navodno dostigao 225 km/h, ali kako u oba slučaja nije bilo svedoka tako se brzina Mallarda još uvek vodi kao najbrža.

Zoran Tomasović

(5391)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

2 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Bungi

Ova lokomotiva izgleda tako dobro kao da je danas napravljena.Uz male modernizacije i automatizacije(uvođenje automatskog ložišta na pelet i zatvorenog kružnog sistema pare gdje bi se vruća para hladila i ponovo vraćala u sistem) ona bi i danas bila više nego korisna.

moron

Neverovatne cifre, ne samo za ono vreme. A svakako i isuviše brzo za današnje „brze pruge Srbije“ 🙂