1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: AVE Mizar – kombinacija automobila i aviona
Zanimljivost dana: AVE Mizar – kombinacija automobila i aviona

Zanimljivost dana: AVE Mizar – kombinacija automobila i aviona

301
0
Podelite sa prijateljima:

U čuvenom filmu “The Man with the Golden Gun“ (Čovek sa zlatnim pištoljem) o tajnom agentu Džejmsu Bondu smo videli scenu u kojoj glavni negativac uspeva da zakači krila sa aviona na svoj AMC Matador i zatim pobegne od našeg heroja leteći u vazduhu.

Iako je ova ideja takva da je realna samo na malim ekranima, zanimljivo je da ona nije bila strana i da su zaista postojale firme koje su pokušale da je sprovedu u realnost. Najpoznatija od njih se zvala AVE (Advanced Vehicles Engineering), a nalazila se u američkoj saveznoj državi Kaliforniji.

Dva inženjera, Henri Smolinski i Herold Blejk, su već imali dugogodišnje iskustvo rada u poznatoj avijatičarskoj kompaniji Northrop kada su osnovali AVE, a njihov projekat, iako obećavajući, se završio na najgori mogući način.

Smolinski i Blejk su predstavili prototip koji je nosio Mizar (po istoimenoj zvezdi) oznaku. On je kombinovao Ford Pinto automobil sa krilima i letećom opremom sa Cesna Skymaster aviona. Mizar je trebao da bude samo rani prototip i AVE je planirao da kasnije razvije sopstvenu ponudu letnih krila i mehanike koja bi se zatim “zakačila“ na većinu modernih automobila.

Prvi prototip je bio spreman do sredine 1973. godine sa planom da ostali modeli stignu do kraja godine. AVE je obavio prvu demonstraciju na lokalnom aerodromu u gradiću Van Najs (deo Los Anđelesa), gde je predstavljen i njegov Continental agregat sa malo više od 210 konjskih snaga. Iako Mizar nije poleteo, osnivači su tvrdili da trenutno pregovaraju sa američkom vladom oko korišćenja jednog od njihovih aerodroma za tu namenu.

Pri poletanju ovaj prototip model bi pokretala oba motora, dok bi se automobilski ugasio tokom leta. Serijska proizvodnja je trebala da startuje 1974. godine a plan je bio da se na tržištu ponudi po početnoj ceni koja bi se kretala između 18.300 i 30.000 američkih dolara (oko 94.300 do 154.500 dolara prema današnjoj vrednosti novca).

Mizar je prvi put poleteo 26. avgusta 1973. godine sa Kamarilo aerodroma u Kaliforniji. Međutim, samo nekoliko trenutaka posle poletanja, jedno krilo se “otkačilo“, a pilot Čarls Džanis je uspeo da ga prizemlji bez veće štete ili povreda. Na istoj lokaciji je urađen još jedan test 16 dana kasnije, sa čvršćim materijalima na delovima koji su spajali automobil sa krilima.

Pilot Džanis ovaj put nije bio dostupan pa je kontrolu preuzeo osnivač Smolinski sa kolegom Blejkom na suvozačevom mestu. Šta se tačno desilo ostalo je misterija koja traje do današnjeg dana, ali kako su neki očevici izjavili, automobil je pao na zemlju bez jednog krila.

Pretpostavlja se da se krilo opet otkačilo u vazduhu, verovatno kada je Smolinski pokušao da “skrene“, pa samim tim Pinto nije imao ni najmanje šanse. Iako je bila reč o relativno lakom automobilu sa težinom od svega 900 kilograma, cela mehanika i krila Skymastera su razvijena za lakše proizvode, pa je rezultat više-manje bio očekivan. Smolinski i Blejk nisu preživeli pad.

Zanimljivo je da je italijanska firma Aerauto radila na sličnom prototip modelu, ali je odustala od njega nakon kobnog ishoda Mizara. Mnogi drugi proizvođači su pokušali da naprave gotov proizvod koji bi služio kao automobil i avion, ali se veruje da je AVE bio jedan od retkih koji je smatrao da se leteća oprema može staviti na već postojeći automobil.

Zoran Tomasović

(301)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments