Istraživanje: Da li oznaka „Made in Germany“ još uvek nešto znači?

Decenijama je oznaka „Made in Germany“ (proizvedeno u Nemačkoj) važila za simbol vrhunskog kvaliteta i celokupne privredne snage Nemačke. Međutim, novo istraživanje pokazuje da se percepcija ovog brenda promenila – sa podeljenim rezultatima.

Oznaka „Made in Germany“ dugo je bila ključni element nemačkog privrednog identiteta. Inovacija i kvalitet – nemački proizvodi su uživali besprekornu reputaciju širom sveta, iako je inicijalno oznaka nastala zbog Engleske koja je htela da diskredituje nemačke proizvode u vreme drugog rajha i Bizmarka.

Istraživanje iz 2017. godine čak je pokazalo da nijedna druga oznaka o poreklu proizvoda ne uživa tako visok ugled kao nemačka.

Međutim, koliko danas vredi ovo obeležje? I kako osigurati da i u budućnosti ostane sinonim za vrhunske proizvode? Na ova pitanja pokušano je da se odgovori sprovođenjem studije od strane agencije za istraživanje transformacija Sturm und Drang i marketinške kompanije Serviceplan Group.

Istraživanje pokazuje da „Made in Germany“ još uvek nije izgubio svoju snagu, posebno u inostranstvu. Prema reprezentativnoj anketi, 39,1% ispitanika iz Kine, SAD i evropskih zemalja izjavilo je da se ugled nemačkih brendova čak poboljšao. Samo 8,9% ispitanika smatra da se pogoršao, dok 52% nije primetilo nikakvu promenu.

Međutim, situacija je potpuno drugačija među nemačkim ispitanicima: čak 42% njih smatra da se imidž pogoršao, dok samo 13,4% vidi poboljšanje. Nešto više od 44% ispitanika nije primetilo razliku.

Pozitivna percepcija u inostranstvu zasniva se na proizvodima koji kombinuju tehničko inženjerstvo i vrhunsku izradu, odnosno na prepoznatljivom „German Engineering“ (nemačko inženjerstvo), navode autori studije. Na primer, čak 40% ispitanika iz drugih zemalja radije bira luksuzne nemačke automobile nego vozila iz svoje domovine. Slična sklonost ka nemačkim proizvodima primećena je i u kategorijama kvalitetnih alata, kućnih aparata i audioelektronike.

Ipak, jedan od autora studije upozorava da se Nemačka ne može osloniti isključivo na osobine poput pouzdanosti, dugotrajnosti i preciznosti. „Made in Germany“ mora da odgovori na nove zahteve potrošača u 21. veku, smatra Štefan Bauman, psiholog specijalizovan za transformacije u agenciji Sturm und Drang. „Imamo prednost i reputaciju inženjerskog kvaliteta, ali ona se odnosi na fizički, opipljivi svet – ne na digitalni“. Prema istraživanju, „Made in Germany“ ima slabosti u oblastima „digitalne budućnosti“ i „ljudske i emocionalne povezanosti“ – a upravo te kategorije će oblikovati budućnost tržišta. „Moramo shvatiti šta potrošači u svetu žele – a to su transformativna rešenja i proizvodi koji donose dublju povezanost s ljudima“.

Stefani Kunhen, direktorka strategije u Serviceplan Group i jedna od autorki studije, na primeru automobilske industrije objašnjava šta bi to moglo značiti: „U budućnosti, kupci bi trebalo da se odlučuju za nemački automobil ne samo zbog tehnologije i inovacija, već i zbog sigurnosti podataka, poštenih plata radnicima i društvene odgovornosti kompanije“.

Dakle, proizvodi sa oznakom „Made in Germany“ više ne bi trebalo da budu samo sinonim za kvalitet, već i za poboljšanje životnog okruženja svih koji su uključeni u njihov nastanak i upotrebu. Kunhen predlaže novi pravac: „U Nemačkoj stvaramo budućnost u kojoj se čovek i mašina spajaju kako bi obogatili život“.

Za ovu studiju, u saradnji sa istraživačkim institutom Innofact, anketirano je preko 3.000 potrošača iz EU, Kine i SAD. Ispitanici su birani tako da adekvatno predstavljaju potrošačka tržišta svojih zemalja. U istraživanju je učestvovala i grupa luksuznih nemačkih brendova pod nazivom Meisterkreis, među kojima je i poznati proizvođač kamera Leica.

AutoRepublika

(199)