Tranzicija automobilske industrije ka proizvodnji električnih automobila počela je pre više godina, vođena brojnim faktorima, uključujući i zabrinutost za životnu sredinu, smanjeno oslanjanje na fosilna goriva i želju za stvaranjem efikasnijih i ekonomičnijih vozila.
Ali, daleko od stvaranja prirodne tranzicije, vlade i administracije su nametnule brzinu koju industrija dovodi u pitanje i koja može dovesti do nedostatka sirovina u budućnosti.
Poslednjih godina, veliki proizvođači automobila uložili su milijarde u istraživanje i razvoj električnih vozila. Ove investicije uključuju stvaranje novih tehnologija baterija, izgradnju fabrika za proizvodnju električnih automobila i proširenje infrastrukture za punjenje.
U nekim slučajevima, proizvođači automobila su ušli u strateške saveze sa tehnološkim i energetskim kompanijama kako bi ubrzali razvoj i proizvodnju električnih automobila. Ali, trenutno je ključno obezbediti snabdevanje svim potrebnim za proizvodnju ovih automobila. A baterije su glavna slaba tačka.
To je prepoznao i Džim Farli, izvršni direktor kompanije Ford Motor, koji priznaje zabrinutost oko snabdevanja sirovinama neophodnim za proizvodnju baterija, posebno litijumom i niklom.
„Pre svega, baterije su ograničenje“, kaže on za Yahoo Finance Live. „I litijum i nikl su zaista roba koja ograničava razvoj“.
Supreme leader plavog ovala takođe ističe da postoje i drugi problemi u vezi sa dominacijom Kine na tržištu baterija (70 odsto). I da čak i sirovi metali iskopani u SAD često moraju da se vraćaju u Kinu na preradu, pošto neophodna infrastruktura za to ne postoji van bratske nam azijske zemlje.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), električna vozila su 2021. godine činila oko 10% ukupne prodaje vozila na globalnom nivou. Do 2030. godine, BloombergNEF predviđa da će polovina svih prodatih automobila u SAD biti električni, jer će kupovina istih biti podstaknuta poreskim kreditima omogućenih Zakonom o smanjenju inflacije (IRA).
Potražnja za električnim automobilima i dalje raste, a predviđanja su da bi oko 300 miliona jedinica trebalo da bude na putu do 2030, da bi se mogli ispuniti ciljevi neto nulte emisije.
Ovo će, naravno, dovesti do značajnog povećanja potražnje za baterijama, stavljajući pritisak na globalne lance snabdevanja koji kopaju i prerađuju minerale.
SAD su ukazale na litijum, kobalt, mangan, nikl i grafit kao kritične minerale u prelasku na električna vozila, jer smatraju da dovode lanac snabdevanja u opasnost.
„Doći će do prave krize za nabavku materijala“, predviđa Kit Filips, izvršni direktor kompanije Piedmont Lithium o iskopavanju litijuma. Ovo je ključna komponenta baterija koje trenutno drže monopol na tržištu, a koje još uvek nemaju uspostavljenu zamenu ili konkurenta, iako natrijumske baterije počinju da ulaze na tržište.
Prosečna baterija električnog automobila koristi od 8 kg do 10 kg litijuma, a Filips je primetio da svet nema „dovoljno da proizvede toliku količinu do 2035. godine“. Prognoze govore o povećanju potražnje za litijum-jonskim baterijama za više od 500% između 2020. i 2030. godine.
Pored toga, postoji problem što samo Kina ima stvarne kapacitete da iskopava i prerađuje materijale iz ostatka sveta. Pored toga što je vodeći svetski proizvođač grafita, dobija milione tona drugih minerala za prečišćavanje rude, koja se zatim šalje proizvođačima baterija.
To znači da, prema Yahoo Financeu, sirovi minerali mogu da putuju do 80.000 kilometara pre nego što stignu do fabrike baterija. Iz tog razloga i Amerika i Evropa pokušavaju da steknu nezavisnost u budućnosti u kojoj će konkurencija za sirovine dostići nezamislive nivoe.
„Moramo da nabavimo ove materijale iz celog sveta dok ne lociramo lanac snabdevanja, što je ono što želimo da uradimo“, kaže Farli. „Do kraja godine dobićemo sve sirovine za proizvodnju dva miliona baterija do 2026. godine i koje će nam trebati za naša vozila. Trebalo bi da budemo u dobroj formi“, zaključuje on.
AutoRepublika
(293)
A budući i već ostvareni kupci baterijskih vozila treba da veruju da će cene baterija kao rezervnog dela u budućnosti da padaju, pa da ih zamena baterija jednoga dana neće preklati, niti će cena te baterije uticati na postprodajnu vrednost njihovog ljubimca kada se odluče da ga kasnije prodaju ?
Smehotres.
Cena baterija je od 2010, kad je bila 1000 € za 1 kWh pala na trenutnih 80€ za 1 kWh. Govorimo o baterijama za prvu ugradnju.
Litijske baterije na malo su prijme mjesec dana bile 120€ za 1 kWh.
Do 2030 se očekuje pojetifnjenje za oko 4 puta.
Da, poznata mi je ta već dosta stara romansirana priča kako cena baterija padaju već duže vreme … Ali, naslovni članak govori potpuno suprotno. Pri čemu on ne samo da nije usamljen u stavovima koji se u njemu iznose, već mnogi u skorije vreme upozoravaju na taj problem – da će cena baterija da raste ( pa i zbog rasta cena sirovina ). I sada neko očekuje da ja budem „veverica“ i danas kupim baterijsko vozilo u uverenju kako će po isteku garancije zamena baterije da bude 4 puta jeftinija nego danas ??? Pazi da neće 😊 Što se tiče… Pročitaj više »
Godine 2010 baterija je bila prototip. Danas je velikoserijski proizvod – sa tendencijom rasta cene.
Ukoliko imate auto na prodaju bilo da je ispravan, neispravan havarisan ili star obratite nam se http://www.otkupautomobilaasena.rs ivan asena auto beograd
061 201 88 92