1. Home
  2. Life
  3. Biznis
  4. Studija o dobavljačima: Doba stalnog rasta je prošlo
Studija o dobavljačima: Doba stalnog rasta je prošlo

Studija o dobavljačima: Doba stalnog rasta je prošlo

435
10
Podelite sa prijateljima:

Situacija na tržištu globalne automobilske industrije dobavljača i dalje je složena: stagnacija proizvodnje, geopolitička neizvesnost, rastuća konkurencija i sve veći pritisak troškova verovatno će smanjiti profitabilnost firmi u 2024. godini na prosečnih svega 4,7% (EBIT). To je dodatni pad u odnosu na 2023, kada se profitna stopa privremeno stabilizovala na 5,3%, što je i dalje dva procentna poena, odnosno četvrtinu, niže u poređenju s periodom pre pandemije koronavirusa.

U ovim okolnostima kineski dobavljači i dalje ostvaruju relativno dobar rezultat sa maržom od 5,7%, dok su evropski (3,6%) i južnokorejski (3,4%) ispod proseka sektora. Slaba tražnja u drugoj polovini 2024, kao i teški pregovori o cenama sa proizvođačima automobila, dodatno opterećuju dobavljače. Iako je njihova profitabilnost još uvek nešto viša, i ona je u padu, pa se očekuje da će marže dobavljača i narednih godina ostati pod pritiskom. To su zaključci novog izdanja studije Global Automotive Supplier, u kojoj su konsultantska kuća Roland Berger i investiciona banka Lazard analizirale 600 dobavljača automobilske industrije širom sveta.

„Ono što trenutno primećujemo, posebno u evropskoj i severnoameričkoj industriji automobilskih dobavljača, najbolje opisuje izraz ‘stagformacija’“, kaže Feliks Moge, partner u firmi Roland Berger. „Dobavljači s jedne strane beleže stagnaciju u rastu obima posla, a s druge strane suočeni su sa transformacijom, zbog koje moraju hitno da preoblikuju poslovne modele“. Kao posledica, sektor beleži slabije rezultate u poređenju s drugim industrijama: „Dobavljači jesu zabeležili postepeni rast prihoda nakon pandemije COVID-19, ali im je strukturalno pala profitabilnost, tim pre što je deo rasta prihoda posledica inflacije, koja je istovremeno podigla i troškove“.

Pet trendova koji oblikuju tešku tržišnu situaciju

Autori studije izdvojili su pet ključnih trendova koji trenutno oblikuju stanje u industriji automobilskih dobavljača:

  1. Globalna proizvodnja stagnira, što vodi do viška kapaciteta – Evropa je pod najvećim pritiskom. Kina i Južna Azija, nasuprot tome, predstavljaju glavne pokretače umerenog globalnog rasta.
  2. Prelazak na električna vozila odvija se sporije nego što je planirano u Evropi i Severnoj Americi, pa se očekivane uštede kroz ekonomiju obima ne ostvaruju.
  3. Trend ka softverski definisanim vozilima sa sve više funkcija asistencije i povezivanja predstavlja veliku priliku – ali ne za sve dobavljače podjednako – i dovodi do porasta troškova softvera.
  4. Konkurencija među proizvođačima automobila globalno se pojačava, naročito u segmentu električnih vozila, gde na tržište ulazi niz novih igrača. To dodatno pojačava pritisak na cene za dobavljače.
  5. Geopolitička dešavanja stvaraju veliku nesigurnost i menjaju globalnu trgovinu i lance snabdevanja kroz nove carine i subvencije.

Teškoće u ostvarivanju profita imaju i šire posledice: „Više od 40% od 25 najvećih automobilskih dobavljača danas ima rejting ispod investicionog nivoa (non-investment-grade)“, kaže dr Kristijan Kames, jedan od dvojice rukovodioca sektora investicionog bankarstva za DACH-region u firmi Lazard. „To je znatno viši procenat nego u drugim industrijama: u medicinskoj tehnici ili industrijskom sektoru, recimo, manje od 5% firmi ima tako nizak rejting. To poskupljuje finansiranje – i to u vreme kada sektor ima velike potrebe za kapitalom kako bi finansirao neophodne inovacije i tranziciju ka elektromobilnosti, softverski definisanim vozilima i, srednjoročno gledano, autonomnoj vožnji“.

Za budućnost, autori studije ne predviđaju skoro poboljšanje tržišnih uslova: „Verujemo da je era stabilnog rasta završena i da će nestabilno okruženje dodatno pojačavati pritisak na prihode i zarade“, kaže Florian Daniel, partner u Roland Bergeru. Ipak, dobavljači bi mogli da ostanu uspešni ako dosledno sprovode programe za povećanje efikasnosti, uspostave partnerstva za optimizaciju i širenje portfolija, racionalizuju ponudu proizvoda i usmere se na strateški važne tehnologije.

Kristof Senderman, direktor u Lazardu i koautor studije, dodaje: „Na stagnirajućim tržištima ekonomija obima se često može postići samo kroz konsolidaciju – bilo putem spajanja i akvizicija ili kroz partnerstva – što zahteva aktivnije upravljanje portfoliom nego ranije. Dobavljači moraju da se fokusiraju na segmente i tehnologije u kojima mogu dugoročno da ostanu konkurentni, i istovremeno da se povuku iz oblasti u kojima nemaju realnu šansu za uspeh. Neki akteri će možda morati i potpuno da promene svoju poziciju na tržištu kako bi opstali“.

AutoRepublika

(435)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

10 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Matija

Isporucioci komponenti (a ne dobavljaci) moraju fleksibilno da prihvate stalne promene na trzistu. Doba kontinuiteta je proslo. S druge strane, proizvodjaci automobila (a ne konstruktori) moraju da posvete vise paznje liferantima i da im pomognu da prezive. Drastican primer dogodio se u vreme izbijanja epidemije korone! Svi proizvodjaci vozila su za izvesno vreme prekinuli proizvodnju i zaustavili svoje nabavke, sto je za proizvodjace komponenti preko noci znacilo smrtnu presudu! Masa njih je objavila bankrotstvo i prekinula proizvodnju. Kada se situacija sa epidemijom stabilizovala, proizvodjaci vozila su poceli proizvodju i sudarili se sa problemom – nema komponenti! Nastala je trka navrat-nanos… Pročitaj više »

s mile

Meni je iskreno žao komponentaše, znam da kada se proozvođač pojavi, sa jakim ciframa i stalnom proizvodnjom, dugotrajni i iscrpljujući pregovori dovode do ugovora koji jedva pokrivaju troškove proizvodnje. S druge strane garantuju kontinuitet proizvodnje, uz minimalnu zaradu.

Kajmak kupi proizvođač, a komponentaši…. siću

Matija

Na zalost, u pravu si!

Roki

Kad Nemci prestanu da ostvaruju rast, onda kreću u rat. Svedoci smo informacija da će pogašene fabrike vozila u Nemačkoj transformisati u vojne fabrike.
Al dok ostalim narodima dođe iz dupeta u glavu bićemo debelo u trećem svetskom ratu.

BB

Ko ratuje? Da neće migranti možda?

Pa njih je dosadašnjinrazvoj više upropastio nego oba svjetska rata. Ne ratuju kučići i mačići koje babe vodaju ponparkovima. A većina ovih radno, vojno i raplodno sposobnih ne pripada njemačkoj naciji.

Roki

Loša ti je logika. Prvo te ostavi bez posla, pa napravi probleme, pa ti ubiju nekog tvog, pa onda kad pobesniš spreman si za rat.
Da vidiš kako ćeš promeniti mišljenje i uvatiti pušku.

BB

Ali to ako pođeš raditi sa došljacima, možrš da izazoveš suptotne efekte, recimo da pobjegnu nazad u svoju zemlju. Recimo po Banjaluci se masovno kupuju stanovi od naših ljudi tamo, a i ima i pokoji čisti švabo…

A druga neželjena reakcija mogu biti i protesti, pa i nasilni, pa teroristički napadi…
A trenutno najpopularniju stranku tamo hoće da zabrane, to je ozbiljan potencijal za unutrašnji bunt, pogotovo nakon „kašike iz voza“

Matija

U drugom svetskom ratu Nemci su slali u Rusiju sve svoje saveznike: Rumune, Bugare, Madjare, Hrvate i muslimane. Izbeglice ce pokupiti sa ulice, obuci im uniforme i poslati ih u smrt.

BB

Pa i sad šalju ukrajince, ali nešto ne ide…
A, eto, živiš tamo, pitaj nekoliko vojni sposobnih nijemaca da li bi sutra išao u rat pa nam prenesi…

Merkurac

Večito može da raste samo rak. A i to prestaje kada ubije organizam – domaćina. Kapitalizam je kancer za Zemlju.