Slovenija je postala prva članica Evropske unije koja je uvela ograničenja u kupovini goriva, kako bi se izborila sa poremećajima izazvanim američko-izraelskim napadima na Iran i odgovorom Teherana prema saveznicima u Persijskom zalivu, koji su ključni akteri na globalnom energetskom tržištu.
Brojne zemlje beleže nagli rast cena goriva, a u Sloveniji je to dovelo do fenomena takozvanog „turizma zbog goriva“. Vozači iz susednih država, naročito iz Austrije, dolaze kako bi iskoristili niže, regulisane cene. Prema novim merama, fizička lica u Sloveniji mogu dnevno kupiti najviše 50 litara goriva, dok je za preduzeća i poljoprivrednike limit postavljen na 200 litara.
Pojedini distributeri su već ranije uveli sopstvena ograničenja. Kompanija MOL, koja upravlja benzinskim pumpama širom regiona, već je ograničila kupovinu na 30 litara. Premijer Robert Golob poručio je tokom vikenda da nema razloga za zabrinutost: „Uveravam vas da goriva ima dovoljno, skladišta su puna i nestašica neće biti“.
Prema odlukama vlade, kontrolu sprovođenja mera vršiće same benzinske pumpe, čiji će zaposleni morati da vode računa da kupci ne prelaze dozvoljene količine. Vlada je takođe pozvala distributere da uvedu stroža ograničenja za strane vozače.
Razlika u cenama dodatno podstiče prekogranične odlaske po gorivo. U Austriji cena litra benzina Euro-super 95 približava se 1,80 evra, dok je dizel blizu 2 evra. U Sloveniji su cene trenutno ograničene na 1,47 evra za benzin i 1,53 evra za dizel, iako se očekuje njihovo povećanje.
Na severnoj granici, kod mesta Šentilj, vozači kamiona zatekli su prazne pumpe. Jedan od njih izjavio je za lokalne medije da se zapitao da li je njegova zemlja „u ratu“. „Nikada nisam doživeo nešto slično“, rekao je, a slična iskustva beleže i drugi vozači u regionu.
Za mnoge Austrijance razlika u ceni je dovoljno velika da opravda odlazak preko granice. Lider Slobodarske partije Austrije, Herbert Kikl, iskoristio je ovu situaciju u političke svrhe, objavivši fotografiju kolone vozila sa austrijskim tablicama na slovenačkoj pumpi.
„Zar nije tužno“, upitao je, „da živimo u zemlji gde ljudi moraju da idu u inostranstvo da bi im život bio jeftiniji?“
Dok pojedini Slovenci negoduju zbog gužvi i nestašica koje stvaraju strani vozači, drugi u tome vide priliku, ističući da „gorivni turisti“ često ostaju duže, posećuju restorane i troše novac u lokalnim prodavnicama. U takvoj situaciji, prilagođavanje je možda jedino rešenje. Jer dokle god postoje razlike u cenama, „turizam goriva“ će nastaviti da raste.
AutoRepublika
(99)
Zato se Srbija odlično štiti od „turizma zbog goriva“ …