1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Kada je Volvo šokirao svet (ponovo)
Zanimljivost dana: Kada je Volvo šokirao svet (ponovo)

Zanimljivost dana: Kada je Volvo šokirao svet (ponovo)

2.24K
5
Podelite sa prijateljima:

Jedna od bolnih činjenica sa kojom se svaki ljubitelj Volvoa ne želi suočiti, krije se u podatkj da je ovaj proizvođač automobila retko kada imao sportski duh. Švedski gigant je ipak ciljao na udobnost, i pre svega na bezbednost, zbog čega je bio popularan među porodičnim kupcima, a sportski imidž je bio u drugom planu.

Čak i u onim retkim prilikama kada je poželeo da konstruiše sportski automobil, kao što je slučaj bio sa modelom P1800, nije zabeležio neki komercijalni uspeh iz prostog razloga što automobil nije nudio performanse koje bi mogle da pariraju fantastičnom stilu.

Ali tržište se iznenada promenilo tokom osamdesetih i devesetih godina prošlog veka. Glavni kupci više nisu bili „glavonje“ u firmama, već mlađarija i oni svakako nisu želeli Volvo koji je njihov otac, ili pak deda posedovao. U takvim uslovima, švedski proizvođač vozila je odlučio da se oproba na stazama, a za tako nešto mu je bio potreban i brz drumski model radi homologacije.

U navedenom periodu jedan od popularnijih modela u ponudi je bio 850. Debitovao je 1991. godine i nudio se kao limuzina i karavan, a ostvariće solidan komercijalni uspeh pošto je u šest godina proizvodnje isporučeno 716.903 primerka. Većina njih nije privlačila dosta pažnje, sve do 1993. godine kada je u ponudu uvršten novi 2,0-litarski turbobenzinac sa 208 konjskih snaga.

Razvijao je maksimalnu brzinu kretanja od 230 km/h i omogućio Volvu da se trka. Izbor je pao na britansku serijsku turističkih automobila (BRCC), a 850 je debitovao tokom 1994. sezone. Međutim, nije se proslavio pošto je ipak ispred sebe imao velike rivale kao što su Alfa Romeo 155, Ford Mondeo, BMW 318i, Peugeot 405 Mi16 i mnoge druge. Najbolji plasman 850 na trci je bio peta pozicija, a Volvo je završio tek na osmoj poziciji od deset takmičara (od čega se Mazda trkala samo pola sezone).

Ali iskustvo je očigledno bilo više nego dovoljno da se tim vrati i za sezonu voženu 1995. godine. Ovaj put je debitovao model 850 T-5R sa takođe novim 2,3-litarskim turbobenzincem. Razvijao je 222 konjske snage uz privremeni rast za dodatnih petnaest „grla“, a nudio se u kombinaciji sa petostepenim manuelnim i četvorostepenim automatskim menjačem.

To je omogućilo ubrzanje iz mirovanja do 100 km/h za samo 6,9 sekundi uz maksimalnu brzinu od 245 km/h. Ne samo što je snaga bila impresivna već i podatak da je Volvo unapredio i ostatak automobila kako bi bio u harmoniji kao celina. Menjač, ogibljenje, kočnice i pneumatici su nešto na šta su inženjeri obratili mnogo pažnje, a svet je posebno bio šokiran što je takav paket ponuđen i na karavanu.

Serijska proizvodnja se zaustavila na brojci od 6.964 jedinica, a zanimljivo je da su većinu kupili Nemci (1.433) ispred Italijana (914) i Amerikanaca (876). Tim je takođe slavio na šest trka u BTCC i popravio plasman na treće mesto među konstruktorima.

Volvo nam je spremio najbolje za kraj, to jest za 1996. godinu. Tada je svetlost dana ugledao 850 R i ponovo se nudio kao limuzina i karavan. Spomenuti 2,3-litarski turbobenzinac sa pet cilindara u linijskoj konfiguraciji je ovaj put razvijao 237 „konja“ sa automatskim menjačem, odnosno deset „grla“ više ako bi se kupac odlučio za automatik.

To nam je donelo najbrži drumski Volvo u istoriji sa maksimalnom brzinom od 255 km/h. Varijetet R se najlakše prepoznaje od ranijeg T-5R-a po felnama, a oba modela se razlikuju od standardnog izdanja s indeksom 850, po branicima, masci hladnjaka i bojama nedostupnim na ostatku modelne linije. Enterijeri su dobili nova sedišta, volan i više standardne opreme. Tim je opet završio na trećem mestu u BTCC-u i slavio na pet trka. Biće to poslednja godina za 850 u ovom takmičenju pre nego što ga je zamenio model S40.

Volvo će kasnije da iskoristi značku R i na drugim modelima, ali su T-5R i R bili oni koji su otvorili put pomenutom. Ovi danas nažalost nemaju vrednost kao neki drugi turistički automobili iz istog perioda, kao što su BMW M3 i Mercedes 190E Evo, ali za standarde nekada penzionerskog Volvoa su bili više nego odlični.

Ako ništa drugo, kada ste još tokom devedesetih godina videli karavan na trkačkim stazama? Volvo i samo Volvo…

Zoran Tomasović

(2238)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

5 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
MRN

Eh, baš sam u to vreme pratio BTCC i njihov karavan mi je bio fascinantan. Tako da sam za njega i navijao.

Matori

Volvo 850 je zamenio S60.

Zsphere

Vjerovatno se misli da ih je u BTCC zamjenio s40.

Matija

Nikada nisam razmisljao o Volvou kao o automobilu kome nedostaju sportske performanse. Nemci imaju sledecu pricicu koja govori o karakteru Volvoa:

„Sa dvadeset godina kupis svoj prvi Volvo. On traje 20 godina pa zatim kupis sledeci. Posle dvadeset godina sledeci. Kada on ode, to je kraj, auto ti vise nije potreban!“

Tjunovan Volvo? To bi bilo neprijatno iznenadjenje, kao „sise na piletu“! 🙂

Cuoresportivo

Zamenili su ga S70 i V70

Izmenjeno 2 meseci pre od strane Cuoresportivo