1. Home
  2. Glas Republike
  3. Zašto su SAD raj i pakao za vožnju?
Zašto su SAD raj i pakao za vožnju?

Zašto su SAD raj i pakao za vožnju?

12.81K
37
Podelite sa prijateljima:

Stara izreka kaže da nekada isti ključ ume da otvori dvoja vrata, ona od raja, ali i ona od pakla. U automobilskom svetu, takvu teoriju bismo mogli da primenimo na mnogo načina, a onaj najzanimljiviji je taj, koji otprilike kaže da određena pravila koliko god da čine vožnju više privlačnom. toliko nam i odmažu. U ovom izdanju Glasa Republike ćemo se pozabaviti mojim viđenjem vožnje u Sjedinjenim Američkim Državama, gde živim i vozim već više od dvadeset godina. Neke stvari i okolnosti su čista pozitiva, drugi splet stvarnosti je puka negativa, a koja strana ipak dominira, zaključite sami nakon što pročitate članak.


Pa hajde da krenemo od onog najbitnijeg detalja, a to je da se vozačka dozvola može dobiti več sa 16 godina. I pod „vozačka dozvola“ ne mislim na neku probnu licencu, s kojom vožete voziti automobil sa tri točka, ili pak samo u društvu starijeg vozača, već stičete pravo da dobijete „punomasnu“ dozvolu koja vam omogućava vožnju svakog neteretnog proizvoda na četiri točka, od Smarta ForTwo pa sve do lakih komercijalnih vozila.

Zakon po tom pitanju varira između različitih saveznih država, a u vreme kada sam polagao vozački ispit u federalnoj jedinici Ajdaho, zahtevi su u najmanju ruku bili smešni. Naime, bilo je potrebno sa instruktorom voziti samo šest sati uz još dodatnih šest sati posmatranja drugog vozača. Zatim bi se uzimao pisani test, koji je bio sačinjen od 20 pitanja „na zaokruživanje“ (ponuđena četiri izbora od kojih je samo jedan tačan) i dobijala bi se vozačka dozvola.

Danas su zahtevi ipak nešto složeniji, pa vlasti u većini saveznih država Amerike traže da se vozi mnogo više, i to pod budnim okom instruktora, i uz dodatnu vožnju sa roditeljima u trajanju od godinu dana nakon što se položi test. Pa ipak, i pored toga, dobiti vozačku dozvolu je izuzetno lako ako uporedimo sa načinom sticanja iste u Evropi.

Zatim dolazimo do još jednog bitnog detalja, a odgovor će sigurno zadovoljiti sve one koji se pitaju zašto „Jenkiji“ prefiriraju velike i glomazne automobile koji su pri tom veliki potrošači goriva. Odgovor je prost, pa tako „preko bare“ zapremina agregata ne igra nikakvu ulogu u cenama registracije.

Dok je ostatak sveta uglavnom bio primoran da ograniči zapreminu na ispod 2,0 litara, Amerikanci nikada nisu imali taj problem. Samim tim, svaki put kada je falilo snage proizvođači bi podizali zapreminu agregata. Vrhunac je stigao krajem sedamdesetih godina prošlog veka, ali je od tada usledio postepeni pad. U saveznoj državi Viskonsin, na primer, godišnja registracija donosi 130 dolara troška, dok je litar benzina trenutno samo 1,90 dolara za galon (3,78 litara). Prevedeno na srpski jezik, za litru benzina je potrebno izdvojiti samo 49 dinara. Kako u takvim uslovima ne bi vozili veći i moćniji proizvod umesto manjeg i slabijeg automobila?

Povezano sa gornjom temom, Amerikanci su takođe uvek nudili i pristupačne performantne automobile. Dok se recimo Ford Mustang ili Chevrolet Camaro donekle smatraju egzotikom u Evropi, „preko bare“ ih ima kao mrava i to po izuzetno pristupačnim cenama. Primera radi, novi Mustang sa V8 motorom i 460 konjskih snaga košta „samo“ 35.300 dolara i definitivno je pristupačniji nego što je to slučaj u Evropi.

Za one kojima je to previše, izbor polovnjaka je pozavidan. Primera radi, u oglasima se može pronaći oko petnaestak godina star Pontiac GTO (u Australiji poznat kao Holden Monaro) za svega 6.000 najmanjih zelenih novčanica. Potrebno je reći da je ovog sportistu pokretao identičan motor sa 400 „konja“ kao i Chevrolet Corvette, pa poenta ove priče jeste da je izbor moćnih polovnjaka dosta veliki i nećete morati da izdvojite ogromne sume novca na njih.

Ako vam je i GTO skup, onda se za ispod 1.000 dolara može kupiti i Mustang iz generacije 1999.-2004. Istina, nije ni približno moćan kao spomenuti Pontiac, ali teško da igde drugo u svetu možete da dobijete kupe sa zadnjim pogonom i V8 motorom s 260 „grla“ za takav novac.


Hajdemo dalje sa pričom i da kažemo pa reči na račun autoputeva. Amerika ih ima u dužini od 260.000 kilometara, na koji način je to vodeća država u svetu. Cifra je još impresivnija kada kažemo da u iznetu brojku nisu uračunati manji putevi, već samo oni najveći pod oznakom NHS (National Highway System). Iako je avionski saobraćaj jako razvijen u Americi, „Jenkiji“ jako vole da voze i nije retkost da putuju automobilima, čak i ogromne distance. Većina autoputeva je široka, sa velikim brojem traka i kvalitetnim asfaltom, a tokom zimskih meseci čišćenje snega i leda je vrhunsko.

Naravno, na sve pozitive postoji i veliki broj negativa, pa ću se u nastavku priče pozaviditi i njima.


Za početak, Amerikanci (i veliki broj doseljenika) su izuzetno loši vozači. Kako i ne bi bili kada dobijaju vozačku dozvolu praktično na „lepe oči“? Kad kažem „loši“ ne mislim na to da namerno pretiču preko pune linije, ili pak da prolaze kroz crveno svetlo pet sekundi nakon što se ono upali.

Nikad neću zaboraviti beogradske gužve kada bi gledao i praktično „divio“ se vozačima koji, iako ne poštuju pravila, opet se nekako izvuku iz takve situaciji, a pri tom zamišljao šta bi tipičan „Jenki“ uradio. Ono šta bi taj neki Amer uradio, jeste verovatno zaustavljanje i gledanje oko sebe, u prevelikoj zbunjenosti da bi se uopšte pronašlo rešenje.

Amerikanci nisu bahati u saobraćaju (barem ne u onim gradovima koji se ne zovu Njujork, Čikago ili Los Anđeles), ali opet ne poštuju osnovne zakone i ne razmišljaju glavom. Sigurno smo svi čuli one priče kako je tamo neki vozač završio u jezeru ili okeanu zato što je slušao GPS vodič i nastavio da vozi do vode jer mu je tako rečeno. Često su na telefonu, a tako dok voze i šminkaju se, jedu, piju kafu, đuskaju uz radio i ko zna šta već.


A zašto su loši vozači? Jedan od razloga je sigurno taj što im država daje vozačku dozvolu pre nego što su spremni da samostalno sednu za volan. Ali, mladi vozači su tek prvi od problema. Statistika pokazuje da su najopasniji vozači u saobraćaju oni koji su uveliko u penziji. Nije retkost da vidite stariju osobu, u trideset godina starom Buicku, kako jedva viri preko volana, a država će joj omogućiti da poseduju vozačku dozvolu sve dok je u stanju da svake dve godine pređe testove vida.

Da, starijim vozačima niko ne testira reflekse i kako generalno voze, pa pod uslovom da uspevaju da prođu spomenuti oftalmološki test, oni mogu voziti čak i kad uđu u devetu ili desetu deceniju života.


Tu naravno dolazimo i do velikog broja imigranata, posebno onih iz Indije, Kine, Japana i sličnih azijskih država. Pričamo o ljudima koji su u prošlosti najčešće koristili bicikl kao svakodnevno prevozno sredstvo, a sad su odjednom svi seli za volan. Ne znam da li postoje neka istraživanja zašto su Azijati toliko loši u vožnji, ali sam primetio da nemaju ni najmanje osećanje za distancu i prostor. Ako vidite Toyotu Prius kako se kreće na autoputu u desnoj traci i pri tom ide 15 km/h ispod ograničenja, šanse su velike da će za volanom biti Azijat ili pak penzioner.

Naravno, „Jenkijima“ je u imperativu da što više vozača ima, bez obzira da li su dobri ili loši. Jer veći broj vozača rezultira u većem broju prodatih automobila, koje je potrebno „napojiti“ i osigurati, a što ih se više slupa, to će se novi četvorotočkaši bolje i brže prodati, na koje će opet biti obračunata premija osiguranja, i to po pravilu u većem iznosu. U suštini, puni se kasa privatnih kompanija, a samim tim i državni budžet.


Iako „preko bare“ postoje savremeni autoputevi, većina njih još uvek ima izuzetno rigidna ograničenja brzine kretanja vozila. Zaboravite na nemački autoban i slične puteve za vožnju. U Americi postoji samo kratka distanca jednog od autoputeva u saveznoj državi, Montani gde ograničenje ne postoji.

Teksas se može pohvaliti najlabavijim ograničenjem tog tipa (136 km/h) dok je u ostalim saveznim državama ono obično strogo i brzina je limitirana na 106 km/h oko gradova i maksimalno 120 km/h izvan gradova. Statistika pokazuje da je Amerika poseduje najstrožije zakone povodom ovog pitanja, od svih razvijenih država, pa se mnogi često pitaju koja je svrha proizvoditi onako moćne automobile ako ih zakonski možete voziti tek nešto brže od 100 km/h?


Tako da na kraju možemo da zaključimo da je Amerika raj i pakao za vozače. Raduju se klinci kada polože vozački sa samo 16 godina i dobiju moćan prvi automobil, bez da mnogo brinu o cenama benzina i registracije, a u dosta slučajeva njihovi roditelji su ti koji imaju veće troškove.

Autoputevi su odlični iako na njima ima dosta loših vozača. I gotovo svako može da ima moćan automobil, s kojim će osetiti samo mali delić mogućnosti koje on nudi. Sami donesite zaključak šta vam odgovara – da vozite Golfa dizela brzinom od 180 km/h na pomenutom autobanu, ili pak Forda Mustanga sa 460 „konja“ tek nešto brže od 100 km/h …

Zoran Tomasovič

(12807)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

37 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
s mile

lep tekst, ove negativnosti…i nisu neke…lako njima sa njihovom cenom goriva

predložio bih jednu temu, za tekst….Zašto amerima odgovaraju automatski menjači, s naročitim obzirm na CVT, dok se u Evropi manje koriste, a u Srbiji se na pomen CVTa…odmah čitaju negativni komentari…

Goran jurković

Zato što je cvt smeće ali je štedljiviji od automatskih mjenjača sa torque converter.
S druge strane toyotin hibridni e-Cvt je najbolji mjenjač na svijetu.

Balkanboj

E, videh jednog Lexusa hibrida, pa to nema kočnice, prednji diskovi kao kod Yuga. Al zato ima eCeVeTe.

Zika Dobrosav

Vecina vozaca ni ne zna kakav menjac poseduje, svaki automatik im je isti.

'79 DeVille

I?

Nikola

Pa dobro, na obližnju stazu pa po gasu….

moron

Baš lep tekst.
A ona završna dilema je zaista velika dilema.

D_C

‘Prevedeno na srpski jezik, za litru benzina je potrebno izdvojiti samo 49 dinara. Kako u takvim uslovima ne bi vozili veći i moćniji proizvod umesto manjeg i slabijeg automobila?’ Hajde da povucemo jednu paralelu. Pravite kucu u situaciji gde su energenti jako skupi, gde postoje striktni propisi sta moze da se ‘okaci’ na zidove i koliko buke moze da postoji okolo kuce itd, jednom recju vrlo striktna regulativa. Vi cete napraviti low-energy house, nearly Zero Energy Building (nZEB), net-zero energy building (NZEB)… U svakom slucaju, ima da kosta. Medjutim ako je ta kuca u zemlji gde ne postoje neki posebni… Pročitaj više »

Yankee

Mozda americki motori na papiru izgledaju isto po pitanju snage kao evropski sa manjom kubikazom, ali te uveravam da razlika postoji. Ako nista drugo, postoji u obrtnom momentu. Ja nikad necu zaboraviti kad sam jedne godine vozio iz Las Vegasa u Los Andjeles sa Fiatom 500. I izmedju Nevade i Californije postoji jedan poprilicno veliki brdski deo. Rekao bi covek 100 ks u Fiatu 500 je vise nego dovoljno, ali kad sam prelazio taj planinski deo ja sam morao da idem u skroz desnu taku kojom idu kamionu sa 4 upaljena migavca jer auto nije mogao brze od 45 mph… Pročitaj više »

D_C

Tih ranih devedestih sam se vozio u svacemu necem americkom, da ne nabrajem sve cega mogu da se setim. Kada sam dosao u priliku da sednem u Hondu Accord cetvrte generacije i Jettu 2.0 GTX16V, za mene je to bilo kao kad slep covek ponovo progleda. Ali, OK, svako ima pravo na svoj stav i svoj ukus a ja ostajem pri svojima. Ne bi bilo interesantno kada bi smo se u svemu slagali 🙂

Yankee

Kod mene je bilo sasvim suprotno iskustvo. Prvi bolji auto koji sam u Americi kupio je bio 1997 Dodge Intrepid 3.5 V6 i … nikad vise nisam imao zelju da vozim evropske aute. Jednostavno taj prostor, sedista ko fotelje, udobnost, tiha voznja, ogroman obrtni momenat Amerikanci pruzaju po daleko nizim cenama od Evrope.

Oh da, slozicu se sa tobom da kvalitet puteva jako zavisi od drzave do drzave. U midwestu su katastrofa jer ima dosta snega i leda (jedne godine naprave, a do sledece odine budu vec puni rupa). ali recimo na jugu gde zime nisu jake su odlicni.

Izmenjeno 3 godine pre od strane Yankee
BB

Pa ne mora biti američki da bi imao snage. Od Malog Požarevca do Bubanj Potoka uz onu uzbrdicu sa Fiat Punto 1.2 idem trećom 70-80 km/h, par dana kasnije sa Citroen C2 1.4 HDI sam išao petom 140 km/h. Razlika samo 10ks…

Bungi

To si 100% u pravu. Veća kubikaža =veća veća realna snaga odnosno obrtni moment. Filovanje malih motora turbopunjačima znači njihovo veće termičko opterećenje i habanje, snaga se podstiže na većim obrtajima, i realno ne može da nadomjesti manjak i te kako bitne kubikaže. Zato mali evropski turbo mlinčići riknjavaju i na 250 000 km a američki veliki bez problema prelaze i 500 000 km. U tome im pomažu i automatski mjenjači koji sprečavaju bijesne vozače da ih preoopterete.

D_C

Kod motora sa turbo punjacima se snaga postize na manjim obrtajima a ne na vecim kako je navedeno.

Bungi

A koji to klasični turbo punjač koji radi na izduvne gasove vuče ispod 3000 obrtaja.??Nijedan.Pod višim obrtajima sam podrazumijevao one iznad 3000.Zato danas ubacuju elektro motore na osovinu turba da nadomjesti gubitak snage dok ne proradi pritisak izduvnih gasova.Volvo je krenuo drugim putem pa koristi rezervoar komprimovanog vazduha koga pušta u startu na lopatice turbine dok motor ne postigne više obrtaje u kojma će proraditi pritisak izduvnih gasova na turbinu.

D_C

SVI iole moderni turbo benzinci povlace vec na 1700-1800 obrtaja od kada, pa sve do 5-5,500 obrtaja izvlace svoj maksimalni obrtni momenat, sto je zapravo ono sto ‘vuce’, odn ‘lepi za sedista’ kada ga ima u dovoljnom broju.

Don

Švicarska je policijska zemlja i narod je malo lud, i kad hoćeš pustit vjetar imaš zakon i kazne.uzivaju da kažnjavaju,ne mos normalno zivjet. Peć na drva je katastrofa. Problem amera je za 120 km/h ti ne treba 400 konja, a osiljen ne zna granicu. Treba ti moment, a njega imaš kod dizela, dilde. Ameri su neZnalice, a njihovi proizvodjaci ne znaju napraviti auto. Freemont ima 100m a prostor kao u fiće s obzirom koje dimenzije posjeduje . Da ne govorim o smiješnim materijalima, no za koga je,dobro je. Najviše boli činjenica da kod njih jedan proizvod košta puno jeftinije nego… Pročitaj više »

Yankee

Istina je da ti ne treba 400 ks da vozis 120 km/h, ali oni vole da kad recimo izlazis na autoput ili kad prestizes na autoputu da sto brze obavis. Nedostatak snage je izuzetno opasan, to sam primetio tek kad sam svakodnevno poceo da vozim Yaris. Ajde po gradu kreni-stani nista ne primetis, ali na autoputu kad treba prestici drugi auto, a u retrovizoru ti se priblizava sleper je definitivno opasnost. Ili kad ulazis na autoput sa rampe, nikad covece ubrzati do tih 120 km/h … U Evropi sam imao isti problem sa Golfom 4 dizelom. Sto se tice Fiat… Pročitaj više »

Don

Cuj, čak je i Peki primijetio i napisao, ako se ja dobro sjećam,da Ameri nisu maheri kad je unutrašnji prostor i njegova organizacija u pitanju,pa pročitaj to. Fiat se fino namučio da ispravi greške na freemontu, na onome tenku što će kasnije postati Lancia itd. Idalje, govorimo o malim brzinama ,nista od navedenog ne opravdava 400+ ks i ogromne litraze u motora. Konjaza je bitna samo kod maksimalne brzine, ostatak odigrava turbina ili kubikaza tj moment tj kombinacija navedenog, težina,gubici itd ., tako da u običnim autima nema potrebe za motorima većim od 3.0 litre,ako ćeš ograničenje stavit na jadnih… Pročitaj više »

Yankee

Pa nije bas konjaza bitna samo kod max brzine. Konjaza je bitna i kod ubrzavanja na manjim brzinama. Tipa izlazim na autoput i hocu da ubrzam do ogranicenja od 75 mph sto pre – tu konjaza dolazi do izrazaja. Ili na autoputu kad prestizes i hoces da sto brze obidjes onoga ispred sebe. Obicni auti u Americi i nemaju zapreminu vecu od 3.0-3.5 litre, ove velike V8 motore imaju samo muscle cars, pikapi i po koja skuplja limuzina. Golf 4 dizel jeste bio puz na tockovima, ali u svoje vreme je bio najprodavaniji auto u Evropi, sto znaci da je… Pročitaj više »

TNT

Na koji Golf 4 dizel misliš – SDi za trgovačke putnike, ili onaj sa 150 KS TDI? Ovaj drugi je bio svašta, ali nije bio „puž”. FIAT 500 koji spominješ svakako nije namenjen da ga natovarenog voziš uzbrdo natovarenog i trkaš se sa drugima, ali probaj da voziš npr. F150 kroz uske ulice mediteranskih gradova – u takvoj „trci” uvek se kladim na fiću. Evropska vozila sa dobrim ručnim menjačem omogućavaju veštom vozaču da iskoristi skoro pa puni potencijal motora – nisam siguran za trostepene automatike u USA aždajama. Ne bih tako lako potcenjivao evropske automobile u smislu performansi, a… Pročitaj više »

Yankee

Sa Fiatom 500 se nisam ni trkao niti je bio natovaren – isli smo na jedan dan u Disneyland tako da smo bili samo zena i ja u autu. U 21. veku ocekujem od svakog auta da komotno ide 120 km/h na autoputu, a ne da moram da vozim u istoj traci kao kamioni jer ne moze da odrzava normalnu brzinu. Mozes ti iskoristiti sav potencijal malog motora, ali ako je sav potencijal i dalje spor – to ne menja cinjenicu da je takav auto opasan na autoputu. Ne poredim Mustanga sa Golfom, samo sam rekao da je Golf dizel… Pročitaj više »

TNT

Fiat 500 = lifestyle automobil, koji mnogi kupuju kao drugi ili treći automobil za vožnju po gradu, dok u garaži za put imaju Kajena ili slično. Za male evropske ulice i male parking prostore on je 5.000.000 puta bolji izbor od bilo kog većeg automobila i sa njime ćeš pre tamo proći. Ima i on svoje potentne varijante, za one koji žele više, ali za gradske brzine, sasvim je korektan i osnovni motor. Zašto njega neko kupuje / rentira i vozi u uslovima koje ti spominješ, druga je tema. A za iskorišćavanje potencijala – ne mislim da će Sdi Golf… Pročitaj više »

Izmenjeno 3 godine pre od strane TNT
Yankee

Ja sam ga iznajmio bas zbog grada, jer su u Vegasu guzve velike i bas zbog toga sam hteo mali auto. E da sam znao kolika je kamikaza kada vozis brze od 70 km/h iznajmio bi nesto drugo sigurno. Ne znam odakle ti to za 3-stepene automatike, takvi menjaci se ne ugradjuju vec 30-35+ godina. Pa moj americki Escort automatik iz ’92 (koji je tada bio samo dno ponude) je imao vise brzina od 3. Stavise, americki automatici danas uglavnom imaju vise brzina od evropskih (osim ako ces opet raditi neko poredjenje Ford vs Porsche/Ferrari/Lamborghini kao gore). Nije problem u… Pročitaj više »

TNT

Pa kao što rekoh, različite potrebe i različiti uslovi – nećeš ako živiš u nekom evropskom gradiću sa malim uličicama i malim parkinzima kupiti Camry od skoro 4,9 metara za svakodnevnu vožnju, već ćeš kupiti automobil od cca 4 – 4,25 metara – to su u evropi najprodavaniji automobili. Prelaziš manje kilometraže, parkinzi su mali, rute su gradske, gorivo skupo… Ali nisu ti automobili za potcenjivanje kao što si to ti uradio i sasvim lepo služe svrsi. A Camry je japanac, a ja sam shvatio da porediš američku i evropsku proizvodnju. A evo da se ispravim za primer – stavi… Pročitaj više »

Yankee

Razumem ja zasto ljudi voze Fiat 500, ali to i dalje ne menja cinjenicu da je kamikaza na autoputu. A izgovor ne moze biti „nije napravljen za autoput“ jer ipak pricamo o proizvodu iz 21. veka. I nije samo problem u Fiatu 500 vec u svim tim manjim automobilima koji se u Evropi voze masovno. Eto i Fiesta ima samo 70 ks u baznom modelu, a i da se izabere neki srednji opremljeni model jedva opet prelazi 100 ks. Pored aute koji se voze na americkim i evropskim putevima. Nije bitno koje su marke, mogu ja uzeti i Chevrolet Malibu… Pročitaj više »

TNT

Ne, nisu kritike za automatike, već osvrt na različita shvatanja evropske i američke automobilske industrije. Veliki motori u velikom automobilu, povezan sa automatskim (ne previše inteligentnim) menjačem, koji dodatno povećava ionako veliku masu i potrošnju automobila, u doba predmetnog Golfa 4, nikada nije bio izbor prosečnog evropskog vozača. A bez obzira na A4 ili A5, Golf dizel 150 KS iz primera, sa ručnim menjačem bio bi u praksi osetno performantniji a na “papiru” osetno slabiji, to mislim da nije sporno. Pa pazi, lično znam mnogo vlasnika malih, gradskih automobila, koji nisu nikada sa njima izašli na auto-put, ako ne računamo… Pročitaj više »

Yankee

Slazem se ja da je mali auto za grad idealan. Zato ja i vozim Yarisa, sto zivim u centru grada, moram da parkiram na ulici, itd. Ali ovde je sve povezano autoputevima tako da „moram“ voziti njim. I to Milwaukee nije veliki grad, mozda tu kao Novi Sad, ali opet ako hocu da brze stignem autoput je dosta brzi. Verovatno bi dozivljaj bio drugaciji kad bi ljudi znali da voze i postovali propise, ali kao sto rekoh u prici – Amerikanci su izuzetno losi vozaci, a onda na to dodas Kineze i Indijce koji su do juce vozili bicikle i… Pročitaj više »

Joseph

Vozio sam nedavno Opel Astru 1.4 Turbo sa 150 konja, automatik 7 brzina i vise nego dovoljno i za Europu a i za Ameriku sto se tice snage. Trenutno vozim hatchback dizela od 136konja i 320NM. Tko oproba auto sa vise od 120konja vise se ne vraca na slabije (ako ima novaca) a automatik je takav gust da neces ni pozeljeti prebrzo voziti.

Bungi

Odličan tekst, čista 10-ka!Najinteresantnije kod amerikanaca je njihovo poimanje veličine. Kad za V8 od 5700 kubika kažu „mali blok“ šta je tek za njih veliki.?Pozdrav.

Srđan

Termini mali i veliki blok nemaju veze sa zapreminom već sa ukupnim spoljnim dimenzijama bloka. Kod malog bloka su cilindri bliže.

Horhe

Simpatično je kad se taj odnos cene stavi još u formulu sa visinom standarda. Recimo da je njihov standard 4X jači….. Iz toga proizilazi da je to kao kad bi kod nas gorivo koštalo trenutno 12.5 rsd…. Toliki je to njima trošak…. Kao kad bi kod nas toliko koštalo…. I šta te onda briga da li troši 15 ili 20 na 100 km…. Pozdrav

Zoca

Ako bi uzeo cenu prehrambenih artikala,onda je standard u USA jaci 14 puta.Kutija jaja ,litar mleka ti kosta priblizno ovde i tamo .A kada uporedis plate…OK struja je skuplja i ostale rezije standard nije jednostavno uporediti.

Yankee

Kad bi tek usporedio porez tamo i ovde … Moji roditelji imaju 2-soban stan u Beogradu, godisnji porez cini mi se $150. U Americi 3-sobna kuca godisnji porez $6.000. 😉 I to Milwaukee jos ima nizak porez, mozes tek zamisliti koliki je u Chicagu …

Zoca

Ovde je PDV 20. % i tako se puni budzet,u Viskonsinu ako se ne varam 5% taksa,ali zato porez na nekretninu ogroman.Tehnologija punjenja drzavne kase se razlikuje…

'79 DeVille

Property tax je uglavnom municipal, odnosno opštinski. Škole, Policija, fire, parkovi, emergency services, saobraćajna infrastruktura, tranzit, itd, itd, se plaća od tih para.

Horhe

Uzeo sam da je kod nas minimalac 250 usd a kod njih 1000 usd…. I smatram da je 4x jači ako ne i više…. Naravno da je veoma komplikovano to izračunati. I još nešto. Ako auto troši 20litara po 12, 5 dinara to je 250 rsd na 100km. Ja to ovde ne mogu da postignem ni sa jednim autom… Da ne pričam koliko je to opterećenje za privredu i seljake…. Ej litar dizela kao 3 litre mleka…

Izmenjeno 3 godine pre od strane Horhe
Zoca

Zato kupujiemo Bosansko (mleko) u Lidlu.Mnogo smo pametni.

Vlasnik

Moja iskustva voznje po Americi ( presao 15k miles i na istocnoj i zapadnoj obali – i po velikim gradovima i bespucima )su sledeca: Dobri i siroki putevi, vecina postuje ogranicenja brzine i znake. Recimo, na znak stop se staje bez obzira i da nema zive duse kilometrima, oni stanu pogledaju levo desno pa krenu polako. Imaju neka pravila koja su korisna, recimo nema uslovno zeleno za desno, vec se uvek moze desno skrenuti i kada je crveno. Takodje, na raskrsnicama istog znacaja se koristi pravilo ko je prvi stigao-stao prvi i krece, pa onda sledeci , pa redom…i koliko… Pročitaj više »

'79 DeVille

„… U Americi postoji samo kratka distanca jednog od autoputeva u saveznoj državi, Montani gde ograničenje ne postoji…“

Za vreme naftne krize 1974 federalnim regulativama je ograničena brzina. 1995 ograničenje je skinuto ali vraćeno 1999.

Inace u Montani I Nevadi ograničenje je 80mph ali su ‘kazne’ za prekoračenje brzine simbolične.