1. Home
  2. Istorija
  3. Kako je prva generacija Octavije transformisala Škodu
Kako je prva generacija Octavije transformisala Škodu
21

Kako je prva generacija Octavije transformisala Škodu

3.49K
21
Podelite sa prijateljima:

Kada je 1996. godine Škoda predstavila model Octavia, malo ko je mogao da predvidi da će upravo ovaj automobil postaviti temelje za budući uspeh češkog proizvođača pod okriljem Volkswagen grupacije.

Octavia prve generacije, poznata kao Typ 1U, predstavljala je daleko više od još jednog kompaktnog porodičnog automobila – bila je to prekretnica u istoriji Škode, koja ju je izvela iz senke Istočne Evrope i dovela na glavnu scenu Starog kontinenta.

Dizajnirana u saradnji s VW-om, bazirana na tadašnjoj PQ34 platformi koju je između ostalih koristila i četvrta generacija Golfa, Octavia je ponudila jedinstven spoj nemačke tehnologije i češke pristupačnosti. Upravo ovo je bila dobitna kombinacija koja je vinula ovaj adut iz C segmenta u nebesa. Njena proizvodnja započela je u Mladoj Boleslavi krajem 1996. godine, dok je masovna prodaja startovala početkom 1997. godine.

Octavia je bila dostupna u dve karoserijske verzije. Isprva je plasirana liftback varijanta, koja je suštinski predstavljala berlinu sa petim vratima, dok je kasnije predstavljeno i karavansko izdanje. Škoda je od početka želela da zaokruži ponudi i sa sportskim asom koji je došao kasnije u vidu Octavije RS.

Volkswagen je želeo da Škoda plasira jeftiniju alternativu Golfu, koja bi trebalo pre svega da cilja one koji žele pristupačnije vozilo, ali bez kompromisa po pitanju veličine automobila. Šta više, Octavia je bila značajno veći model u odnosu na starijeg nemačkog brata. Osim toga, akcenat je bio na ergonomiji unutar kabine – odnosno sve je tamo gde bi trebalo da bude, bez ekscentričnosti i eksperimentisanja.

Upotrebna vrednost tog prostora morala je da bude na visokom nivou. Tako je Octavia prve iteracije nudila ogromnih 528 litara zapremine prtljažnika u liftbek verziji, dok se kod karavana moglo računati na 20 litara više.

Paleta motora bila je izuzetna. Škoda je ponudila praktično sve što je imala mogućnost da nabavi kroz Volkswagen grupaciju. Bio je to šarenoliki miks benzinaca i dizelaša. Od benzinskih agregata dostupni su 1.4 8V/59KS, 1.4 16V/74KS, 1.6 8V 74/99/101KS, 1.8 20V 123/148/178K, kao i 2.0 8V sa 113KS, dok čast “naftaša” brane 1.9 SDI snage 68KS te 1.9 TDI snage 90, 100, 110 ili 130KS.

Iako su benzinci u početku bili najprimamljiviji kupcima, uskoro će se pokazati da će moderni turbo dizeli podići Octaviju u nebesa. Karakteristična mala potrošnja, ozbiljan obrtni momenat “uhvatljiv” na nižim obrtajima učini su 1,9 TDI sada već legendarnim agregatom koji je bio izuzetno popularan i kao izbor kod Škode Octavia prve iteracije.

Česi su napravili značajan iskorak i po pitanju pasivne i aktivne bezbednosti, pa je tako ovaj model dobio i vazdušne zavese, a i na testu sudara se pokazao vrlo dobro. Škoda nije razočarala ni po pitanju vozne dinamike, a tadašnji testovi hvalili su dobar odnos udobnosti i “tvrdoće” ovog automobila.

Škoda je pristupila restilizaciji svog asa posle četiri godine na tržištu, pa se tako 2000. godine pojavila i osvežena verzija. Osim izmena na estetskom planu, novo izdanje donelo je i novine na tehnološkom planu, te je tako Octavia dobila i (u to vreme) prestižni ESP.

Jasno je da je brend iz Mlade Boleslav napravio jedan izuzetno dobar paket automobila sa prvom generacijom Octavije, što je za rezultat imalo izuzetnu prodajnu dinamiku. Ukupno, Škoda je prodala više od 1,4 miliona primeraka pomenutog modela.

Prodaja Octavije I kroz godine:

Godina Prodaja (komada) Napomena
1996 ~12.000 Početak proizvodnje krajem godine
1997 ~61.000 Prva cela prodajna godina
1998 ~150.000 Uvođenje karavana
1999 ~203.000 Rast izvoza na zapadno tržište
2000 ~245.000 Jačanje imidža, rast potražnje kod pravnih lica
2001 ~266.000 Predstavljena sportska RS verzija
2002 ~273.000 Stabilizacija prodaje
2003 ~280.000 Poslednja godina pre predstavljanja nove generacije
2004 ~243.000 Lansirana druga generacija, ali prodaja prve generacije još traje
2005 ~140.000 Octavia I prekrštena u Octavia Tour
2006 ~98.000 Popularnost opstaje u Istočnoj Evropi
2007 ~76.000 Proizvodnja se seli u Indiju i Rusiju
2008 ~52.000 Pad zbog globalne krize
2009 ~39.000 Finalna faza
2010 ~15.000 Završava se proizvodnja modela Tour

Izvorna Octavia bila je toliko popularna, da je rukovodstvo Škode napravilo presedan, pa je tako nakon plasiranja druge iteracije 2004. godine ostavila u ponudi i prethodni model. Tako je Octavia I promenila naziv u Octavia Tour i u toj varijanti opstala sve do 2011. godine. Škoda je ostvarila izuzetno dobar uspeh u Evropi, ali i u Indiji gde je Octavia bila izuzetno cenjena.

Najveći udeo prodaje ostvaren je na tržištima Nemačke, Češke, Poljske, Slovačke, ali i Rusije. Octavia I je ujedno bila i prvi model koji je otvorio vrata Škodi ka potentnim azijskim tržištima.

Prva generacija Octavije ostavila je dubok trag u automobilskoj industriji. Ne samo da je redefinisala percepciju potrošača o Škodi, već je pokazala da se iz niskobudžetnog segmenta može ući u klasu iznad, i to bez kompromisa po pitanju kvaliteta.

Ona nije bila samo automobil – bila je simbol transformacije. Od skromnog početka u kasnim devedesetim, pa do više od milion prodatih jedinica, postala je temelj na kojem je Škoda izgradila svoj današnji status jednog od najznačajnijih evropskih automobilskih brendova.

Đorđe Platiša

(3485)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
guest

21 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
s mile

Oktaviju nisam imao, ali jesam Fabiju I, prezadovoljan nekih 140 k km bez bitnijih problema. Odličan prostor, đenjač. Imao sam „najgori“ motor ali je i on do 220 k km dobro radio. 1.2 HTP. Trocikindraš. Posle je naglo počeo da troši ulje, i to dosta.

BB

To je dobar motor,onaj 1.2 tsi je smeće neopjevano

GrujaTS

1.2 HTP dobar? U kom to univerzumu?
Đubre je imalo fabrički loše rešeno podmazivanje lanca pa se jaaaaako često dešavalo da isti „zvekne“ već nakon 40.000km.

s mile

kupio sam ga sa 83000km, 6 god star, ali se na prvoj zameni filt ulja raspao filter. Izgleda da dugo nije menjan, sledećih 7 god, 140 000km, i servisima na 10 000km, nikada se filt ulja nije raspao. Motor radio odlično, na TNG, ali je oko 220 000km naglo počeo da troši puno ulja / prodat.

kupio sam taj auto sa tim motorom jer su mi taksisti rekli da gura 400k km,,, i to bi bilo verovatno tako da je bio servisiran kako treba od početka, ali nije.

BB

To je bion1.2 TSI…

I da, trajao je 40.000 ako si imao sreće

M M

to si nešto prespojio sa poznatim 1,2 tsi

Matija

VW je sa kupovinom Skode napravio dobar posao! Sada Skoda izdrzava VW!

Laki

👍

Milan Grozdanović

kao i reno s dacijom

Radovan

A Dacija izdrzava Evropu. Ne tako davno se zagledao mercedes i BMW, danas polovna skoda i dacija. Napredak, nema sta!

popovicvl

Može se reći i drugačije, Škoda je uradila dobar posao kad se prepustila VW, ali onda je lepo iskoristila pristup tehnologiji VW dok su još bili kršteni. Nešto su uradili na svoju ruku, a nešto po planu menadžmenta. Sve u svemu oni su sebe postavili na pravo mesto u pravom momentu.

moron

Par godina svog tržišnog života Oktavija prve generacije je živela paralelno sa modelom Pežo 307. Kao karavani, Oktavija je imala razmak osovina 2.512 mm, a 307 je imao 2.708 mm. Skoro 20 cm razlike medju osovinama. Više nego je uobičajena razlika izmedju dve susedne klase. Čak i kao druga generacija, Oktavija karavan nije mogla po tome da parira 307 karavanu, jer je ona imala razmak osovina 2.587 mm ( to je bila mera u isto vreme za bar 10-ak modela VW grupe, ma koje značke, sve copy -paste sa Wb ). I ona je bila inferiorna po komforu u odnosu… Pročitaj više »

moron

Pardon, 2.578 mm, a ne 2.587.

s mile

Pug 307 SW i 308 SW su mi se oduvek baš sviđali. U svakom pogledu.

moron

Neverovatno je kako i danas na drumovima ima ogroman broj primeraka modela 307 SW ( i to onih pre fejslifta ), mada svaki ima preko 20 godina. 307 SW i 308 SW (mk1 ) su lep primer kako je u relativno kratkom vozilu ( 443 / 450 cm ), ali, sa velikim medjuosovinskim rastonjem za tu klasu ( 271 cm ) je bilo moguće napraviti veoma komforno vozilo C segmenta ( koje je nudjeno i kao sedmosed ). Pa, VW Passat B5, koji je klasa iznad ( bio je u produkciji do 2006. ), ako ne grešim, je imao nešto… Pročitaj više »

s mile

Dobri motori. Dizeli odlični. Kasnije su zakomplikovani. Ekologija itd.
Tih godina je u Francuskoj bilo oko 70% dizelaša.

Pomponije

Eh kad bi neko preneo svoje korisničko iskustvo sa Pug 307 ili 308 u formi jednog lepog teksta za AR… 😊

Pomponije

Moj dobar prijatelj je imao Octaviju mk1, a inače je taksista. Kupio je polovnu 2004. godine sa predjenih 100k km. Završila kod njega karijeru sa 630k, 1.9 tdi

I dalje tvrdi da nikad nije imao bolje vozilo na taksiju

Kitittelj

Imao sam ovu 1.8 20V 2003. – dobar auto, brz za to vreme…

Matori

Zar nije prva generacija oktavije bila ona iz šezdesetih godina prošlog veka?

Radovan

Dok imaju dobru cenu, tj dok Cesi budu radili ko ovi nasi u Kragujevcu, to ce da ide. Jednog dana samo zatvore i prebace negde u Indiju, Pakistan…e toliko je Skoda njihova. Eno onih sa turbanima puna Cehoslovacka, a kod nas stigla Marokanerska sorta