1. Home
  2. Hedonizam & Adrenalin
  3. AR pijaca klasika: Isplivao Fordov revolucionarni koncept za testiranje aerodinamike
AR pijaca klasika: Isplivao Fordov revolucionarni koncept za testiranje aerodinamike

AR pijaca klasika: Isplivao Fordov revolucionarni koncept za testiranje aerodinamike

70
3
Podelite sa prijateljima:

Pre nekoliko godina smo pisali o Fordovoj ponudi aerodinamičnih koncepata pod imenom Probe i nazvali ih jednim od najbitnijih u istoriji Detroita. Bilo ih je čak pet u periodu kasnih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, a označili su da se američka automobilska industrija menja i da čuveni kockasti stil više nije u modi. Poslužili su kao dizajnerska inspiracija novih Fordovih modela u Evropi i SAD, pa je Probe zapravo bio prethodnik Sierre, Escorta, Thunderbirda, Taurusa i drugih izuzetno komercijalno uspešnih četvorotočkaša.

Više na tu temu možete da pročitate ovde.

Na sajtu Facebook Marketplace se povremeno pojave automobili koji deluju kao da tamo jednostavno ne pripadaju. Jedan takav primer, na koji je nedavno skrenuo pažnju kolega sa sajta Ford Authority, jeste Ford Probe IV iz 1983. godine – izuzetno retko vozilo za koje se veruje da je jedan od svega dva ikada napravljena. Drugi primerak nalazi se u muzeju Petersen Automotive, dok je ovaj, prema navodima iz oglasa, tek nedavno ponovo „otkriven“, što je vlasnika navelo da ga ponudi na prodaju bez jasno definisane cene, uz poziv potencijalnim kupcima da pošalju ponude.

Fordova priča o Probeu započela je još 1979. godine sa prvim konceptom, koji je izradila kuća Ghia. Klinasti oblik, zasnovan na Fordovoj platformi Fox, imao je tada revolucionarnu ideju: da se proporcije superautomobila primene na ekonomično vozilo kako bi se smanjio otpor vazduha i poboljšala potrošnja goriva. Ubrzo su usledili Probe II i Probe III, pri čemu je dizajn treće generacije snažno uticao na izgled Sierre. Nažalost, jedini preživeli Probe I uništen je 2024. godine u požaru prikolice.

Do trenutka kada je predstavljen Probe IV, Ford i Ghia su aerodinamiku doveli do krajnjih granica. Deklarisani koeficijent otpora vazduha od svega 0,15 i danas zvuči gotovo neverovatno, a u to vreme bio je daleko ispred svega što je imalo točkove i obaveznu registraciju. Ta brojka je ponosno istaknuta nalepnicom na zadnjem delu karoserije. Naravno, Probe IV nije morao da poštuje bezbednosne propise niti zahteve serijske proizvodnje. Štaviše, nije imao ni pogonski sklop ni funkcionalni upravljački sistem, što ga svodi na umetnički eksponat, a ne na upotrebljivo vozilo.

Ipak, kao dizajnerski objekat, Probe IV ostavlja snažan utisak. Kasniji Probe V iz 1985. godine bio je još radikalniji, gotovo nalik lebdećem objektu, dok je serijski Ford Probe kasnije često bio potcenjen u pogledu izgleda. Mnogi smatraju da je upravo Probe IV bio estetski najuspeliji iz cele porodice.

Dug, nisko položen nos s trouglastim farovima, bočna stakla koja se protežu iznad linije ramena i elegantno zaklonjena zadnja svetla sa karakterističnim rebrima odišu čistom vizijom futurizma osamdesetih godina. Takvi detalji danas podsećaju na savremene konceptne studije i bude pitanje da li će ikada biti moguće preneti takve ideje u serijsku proizvodnju, i to bez kompromisa po pitanju bezbednosti.

Konstrukcijski, Probe IV bez motora oslanja se na drvenu osnovnu strukturu, uz čelične podokvire napred i pozadi. Karoserija je kompozitna, a vozilo je imalo ručno podesivu visinu i električno upravljanu prednju vazdušnu branu za testiranja u vazdušnom tunelu. Unutrašnjost je zamišljena kao četvorosed, ali u suštini sve ovde služi vizuelnom i istraživačkom efektu. S obzirom na starost, prodavac navodi i niz nedostataka: nedostaje jedan poklopac točka, bočni retrovizori, a zadnje staklo je kolabiralo i zahteva restauraciju.

Zanimljivo je da se u oglasu radi o šasiji 001, izložbenom i aerodinamičkom modelu, dok je šasija 002 bila funkcionalni prototip koji se danas čuva u muzeju. Upravo taj „živi“ Probe IV nedavno je prodat na aukciji za šestocifrenu sumu, što daje okvirnu predstavu o vrednosti ove statične verzije, iako ona verovatno neće dostići isti iznos.

Ovi koncepti imali su dalekosežan uticaj na Fordovu dizajnersku filozofiju, posebno na zaobljeni, aerodinamični stil koji će kasnije obeležiti razne modele. Oni stoje na suprotnoj strani spektra u odnosu na današnje Fordove kamionete i SUV-ove, poput F-150 Lightninga, ali predstavljaju jednako važan deo istorije brenda.

Ovaj Probe IV nikada neće biti automobil koji ćete voziti na okupljanja oldtajmera. Njegova vrednost leži u nečemu drugom, to jest u činjenici da predstavlja fizički artefakt jednog od najambicioznijih aerodinamičkih istraživanja u istoriji Forda. Upravo zato bi bilo idealno da završi u rukama nekoga ko razume njegov značaj i ko će ga sačuvati, čak i – ili baš zato – što se sam brend danas nalazi na potpuno drugačijem putu.

Zoran Tomasović

(70)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
guest

3 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Matija

Seriju eksperimenata pod nazivom „Probe“ pratio sam sa velikim interesovanjem! Svi prototipovi ove serije zasluzuju mesto u Fordovom muzeju! Zasto nisu tamo? Aerodinamika „Probe“ je na vrlo visokom nivou. I pored toga vidim mogucnosti za poboljsanje. Takodje vidim sasvim realnu mogucnost da se ovaj dizajn prenese u seriju i to uz puno postovanje pasivne bezbednosti. Na primer, u veoma pljosnatom nosu vozila motor bi mogao da bude smesten centralno i poprecno iza prednje osovine, kao kod Toyote IQ. Prostor za putnike bi morao da ima optimalnu visinu za komforan ulaz/izlaz a ne da putnici padaju na kolena da bi usli.… Pročitaj više »

Izmenjeno 1 dan pre od strane Matija
Yankee

Ford iz nekog razloga nikada nije cuvao svoje koncepte/prototipove. Generalno su bili unistivani sve do tamo do 1970-ih godina (to je bilo generalno nenapisano pravilo u automobilskoj industriji), a posle toga su ih ili donirali ili prodavali ili nesto slicno. Ali bas steta sto nemaju svoj neki centar sa konceptima i prototipovima kroz istoriju kao sto recimo General Motors ima – oni cuvaju sve i uvek sa vremena na vreme pokazu javnosti, cisto da podsete sta je nekada bilo.

Matija

Zaista je velika steta sto Ford nema svoj interni muzej-arhivu eksperimenata! Svaki mladi inzinjer i dizajner u toku svog pripravnickog staza morao bi da se upozna sa prosloscu firme, da bi znao da se uklopi u njenu evoluciju i identitet.

To su stvari koje se ne uce na studijama a uticale bi na mlade strucnjake da prate evoluciju a ne da ulaze u nepotrebne eksperimente kojima zele da preko noci „promene svet“. Znamo kako je prosla planeta Zemlja pri radikalnoj promeni koju je doneo onaj asteroid, pre 66 miliona godina.

Izmenjeno 1 dan pre od strane Matija