Kompanija Fleet Space saopštila je da je uz pomoć satelitske veštačke inteligencije projekat litijuma Cisco u kanadskoj provinciji Kvebek proširen na istražni cilj od 329 miliona metričkih tona rude. Ta procena odgovara ukupnoj količini od oko 360 miliona tona i podržava sistem koji je u stanju da predloži lokacije za bušenje u roku od 48 sati.
Rad je predvodila kompanija Fleet Space Technologies, australijska istraživačka firma koja razvija satelitski povezane alate za pronalaženje mineralnih sirovina. Njeni geonaučnici koriste ovaj sistem za mapiranje podzemnih struktura ispod imanja Cisco, ali i drugih mineralnih projekata u ranoj fazi širom sveta.
Na lokalitetu Cisco, istražni cilj iznosi oko 300 miliona tona litijumske stene sa prosečnim sadržajem od jedan odsto litijum-oksida. Takav potencijal bi Cisco svrstao među najveće perspektivne projekte tvrdog litijuma koji se trenutno prate u regionu Džejms Bej.
Ovaj primer pokazuje i kako digitalni alati mogu da promene ranu fazu istraživanja, mnogo pre nego što se formalna procena resursa pretoči u zvanične brojke.
Fleetova platforma ExoSphere povezuje mrežu malih satelita sa senzorima na zemlji koji beleže vibracije u stenskoj podlozi i šalju podatke direktno u orbitu. Ovi baterijski uređaji, nazvani Geode, postavljaju se blizu površine i neprekidno „osluškuju“ seizmičku energiju koja potiče od vetra, talasa i ljudskih aktivnosti.
Rezultati jedne studije pokazuju da senzori Geode, koristeći tomografiju ambijentalnog seizmičkog šuma i direktne satelitske veze, mogu da prikažu podzemne strukture bez upotrebe eksploziva. Kombinovanjem ovih merenja sa gravitacionim, magnetnim i geološkim podacima, ExoSphere proizvodi mape koje ističu zone sa fizičkim osobinama sličnim poznatim litijumskim sistemima.
Projekat litijuma Cisco nalazi se u regionu Džejms Bej u Kvebeku, uz drumski pristup preko autoputa Billy Diamond. Kompanija Q2 Metals, koja drži projekat, izveštava o intervalima spodumena, litijum-aluminijum-silikatnog minerala koji se koristi u baterijama, smeštenim u debelim pegmatitnim telima.
Fleet Space navodi da se nalazišta litijuma verovatno prostiru i van trenutnih granica projekta Cisco, ocenjujući da region ima „potencijal na nivou čitavog distrikta“. Istraživački timovi koriste ExoSphere modele kako bi precizno usmerili bušenja ka prioritetnim strukturama i istražni cilj pretvorili u procenu resursa.
Region Džejms Bej već je domaćin više projekata i otkrića tvrdog litijuma, grupisanih duž glavnih zelenokamenih pojaseva severnog Kvebeka. Industrijski pregledi opisuju Džejms Bej kao izuzetno plodan spodumenski distrikt sa više potvrđenih ležišta i snažnom postojećom drumskom i lučkom infrastrukturom.
Posebno se ističe hidroenergetski potencijal Kvebeka, gde se električna energija proizvodi iz vodotokova. To omogućava da postrojenja za preradu rade uz niže emisije u poređenju sa mrežama koje se oslanjaju na ugalj. Zahvaljujući toj infrastrukturi, Cisco je postao projekat koji se pažljivo prati kao test brzine kojom nova kanadska ponuda litijuma može biti puštena u rad.
Potražnja za litijumom brzo raste, kako se povećava proizvodnja električnih vozila i kako elektroenergetski sistemi uvode velike baterijske kapacitete za podršku solarnoj i vetroenergiji. Analitičari Međunarodne agencije za energiju procenjuju da bi potražnja za litijumom iz tehnologija čiste energije mogla snažno porasti do 2030. godine.
S obzirom na to da je za otvaranje novih rudnika često potrebno skoro deset godina od otkrića do proizvodnje, ušteda i nekoliko godina u ranoj fazi istraživanja može biti presudna za tržišta sa ograničenom ponudom. Brže donošenje odluka na projektima poput Ciska daje proizvođačima automobila i baterija veću sigurnost pri sklapanju ugovora o snabdevanju zasnovanih na severnoameričkim ležištima.
Cisco se nalazi na tradicionalnoj teritoriji Eeyou Istchee, gde zajednice naroda Kri imaju dugu istoriju korišćenja zemljišta i važnu ulogu u donošenju odluka o rudarstvu. Pravila izdavanja dozvola u Kvebeku zahtevaju procene uticaja na životnu sredinu i konsultacije sa autohtonim vlastima pre nego što projekti krenu dalje. To produžava proces, ali može doprineti većem legitimitetu kada konsultacije funkcionišu kako treba.
Kako ExoSphere sužava ciljeve bušenja, kompanije mogu da uznemire manju površinu terena, smanjujući potrebu za pristupnim putevima, bušačkim platoima i deponijama otpada u osetljivim područjima. Ipak, istraživanja sa manjim uticajem ne zamenjuju razgovore o dizajnu rudnika, potrošnji vode ili rekultivaciji, ali pomažu kompanijama da u te razgovore uđu sa boljim informacijama.
Kada se seizmički, gravitacioni, magnetni i geološki podaci učitaju u sistem, Fleetovi algoritmi traže osobine stena koje odgovaraju potpisima poznatih litijumskih ležišta. Softver zatim rangira ciljeve, označava strukturne trendove koji bi mogli da sadrže pegmatite i rezultate prikazuje kroz mape i preseke koje geolozi dalje analiziraju.
Na osnovu toga, timovi biraju koje anomalije će bušiti, uz saznanje da ExoSphere može da ažurira svoje modele u roku od 48 sati, čim pristignu novi podaci iz bušotina. Rezultat je povratna petlja u kojoj svaka nova faza bušenja dodatno izoštrava sliku podzemlja i omogućava preciznije pozicioniranje narednih bušotina.
Ukoliko Cisco na kraju potvrdi svoj veći istražni cilj, projekat bi mogao da postane oslonac domaćeg lanca snabdevanja litijumom, povezujući rudnike u Kvebeku sa fabrikama baterija. Prerada i proizvodnja katoda oslonjena na hidroenergiju u Kvebeku daju kanadskom litijumu manji ugljenični otisak u poređenju sa materijalom koji se transportuje iz zemalja sa energetskim sistemima zasnovanim na fosilnim gorivima.
Druge rudarske kompanije već testiraju tomografiju ambijentalnog šuma i AI tokove rada za zlato i druge metale, u nadi da će podaci omogućiti efikasnije korišćenje istraživačkih budžeta. Fleet Space potpisuje višegodišnje ugovore za širenje ExoSphere sistema na više kontinenata, dok vlade i proizvođači traže sigurne izvore kritičnih mineralnih sirovina.
Cisco i dalje ostaje istražni projekat, a često citirane količine i sadržaji rude predstavljaju konceptualne ciljeve, a ne formalne rezerve ili definisane resurse. Da bi se ti ciljevi pretvorili u finansijski relevantne brojke, biće potrebna dodatna bušenja, gušća mreža podataka i nezavisna verifikacija u skladu sa kanadskim standardima izveštavanja.
Modeli ExoSphere oslanjaju se na pretpostavke o tome kako stene reaguju na seizmičke talase, pa je neophodna njihova kalibracija na osnovu uzoraka izvađenih iz zemlje. Za sada, tehnologija nudi način da se poveća verovatnoća otkrića u trenutku kada društvu hitno trebaju novi izvori metala za niskougljenične baterije.
AutoRepublika
(30)
Ostaće tamo, kanada ima dobre ekološke zakone >>>> skupo vađenje litijuma.