1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Britansko-italijanski-američki Frankenštajn
Zanimljivost dana: Britansko-italijanski-američki Frankenštajn

Zanimljivost dana: Britansko-italijanski-američki Frankenštajn

37
0
Podelite sa prijateljima:

Automobilska industrija je svakako izgubila sve veći deo svoje originalnosti tokom poslednjih nekoliko decenija. Najezda sve više rivala je rezultirala time da svako sarađuje sa svakim u nadi da će na taj način uštedeti na troškovima i zaraditi koji dinar više. Pričamo o potezima koji su nekada delovali nečuveno, kao recimo udruživanje Volkswagena i Forda ili pak General Motorsa i Honde.

Ako se vratimo dovoljno daleko u istoriju, videćemo da takvi potezi nisu bili strani, ali su uglavnom bili rezervisani za one manje firme koje nisu imale finansije da samostalno razviju nove modele. U ovom izdanju zanimljivosti dana ćemo obratiti pažnju na jedan takav automobil, a reč je o MG-u XPower SV-u.

Firma MG Cars je osnovana još 1924. godine kao „projekat sa strane“ za čuvenog industrijalca Vilijama Morisa. On je u svom vlasništvu već imao čuveni brend Morris, a MG (Morris Garage) se bavio tjuniranjem raznih modela. Kompanije je kroz istoriju veoma često menjala vlasnike i udruživala se sa drugim proizvođačima sa željom da preživi krizu u britanskoj automobilskoj industriji. Primera radi, MG je postao deo velikog BMC-a (British Motors Corporation) početkom pedesetih godina, a onda još većeg British Leylanda.

Ipak, ni ta firma nije uspela da opstane, pa je došlo do velike reorganizacije krajem osamdesetih godina kada je MG bio deo takozvane Roverove Grupe, a kompaniju je kupio BMW najviše da bi dobio tehničko rešenje raznih modela Land Rovera. MG se nije ni tamo dugo zadržao pošto su Nemci brzo prodali firmu, a 2000. godine je osnovana firma MG Rover.

To nas (konačno) dovodi do modela iz ove priče i razvijen je u vreme kada je novonastala korporacija želela unikantni i sportski automobil za kojim bi se svako okretao na ulicama. Naravno, MG Rover nije mogao samostalno da napravi tako nešto, pa su se uputili u Italiju i kupili firmu Qvale.

Ukoliko vam Qvale ne zvuči poznato, za tako nešto postoji više nego opravdani razlog. Naime, osnovao je američki biznismen Brus Kvali 2000. godine i prodavao je prepakovani model DeTomaso Bigua pod imenom Mangusta. Automobil je svakako imao dosta pozitivnih karakteristika, pošto ga je dizajnirao čuveni Marcelo Gandini, ali je komercijalni uspeh izostao.

Kao što smo spomenuli, MG Rover kupuje Qvale 2001. godine najviše iz razloga što je Mangusta već bio homologovan za prodaju u Sjedinjenim Američkim Državama. To je označilo da bi se novitet na ovoj bazi mogao prodavati „preko bare“ bez da je ponovo prolazio kroz komplikovani i skupoceni proces testiranja.

Koncept je predstavljen na Salonu automobila u Frankfurtu 2001. godine pod imenom X80 i dobio je dosta pohvala. Za agresivni stil se postarao Piter Stivens, čije je najpoznatije delo McLaren F1, a koncept je inače razvila švedska firma Caran. Da bi se zadržala skromna masa, celokupna školjka je napravljena od plastike ojačane ugljeničnim vlaknima, a izbor imena je pao na XPower SV. Automobil je inače morao da deli što je više delova sa Mangustom.

Serijski model je stigao krajem 2002. godine i još jednom je doneo pozitivne reakcije publike. Gotovo sve mehaničke specifikacije su prenete sa spomenutog Qvalea, ali je stil bio potpuno nov. XPower SV je tako imao nezavisno ogibljenje, Bremboove kočnice i još detalja koji su bili rezervisani samo za skupocene sportske četvorotočkaše.

S druge strane, finansije svakako nisu bile sjajne pa se štedelo na svakom koraku. Primera radi, farovi i zadnja svetlosna grupa su bili pozajmljeni od Fiatovih modela Punta i Coupea, vrata su bila s MG-a TF-a, a retrovizori i kvake sa Rovera 75.

Baš kao i Mangusta, i XPower SV je pokretao Fordov 4,6-litarski benzinac sa osam cilindara. Američki proizvođač vozila ga je predstavio 1999. godine za tada novu generaciju Mustanga Cobre, a razvijao je 320 konjskih snaga i maksimalnih 410 Nm obrtnog momenta. Pogon je bio na zadnje točkove, a izbor menjača petostepeni manuelni i četvorostepeni automatski, takođe preuzeti iz Mustanga. MG je reklamirao svog velikana sa pričom da može da ubrza iz mirovanja do 100 km/h za 5,3 sekunde i da dostigne maksimalnu brzinu od 266 km/h.

Ponuda će biti proširena i novim 5,0-litarskim benzincem 2003. godine tjuniranim od strane američke firme Roush. Snaga je porasla na 385 „grla“, što je označilo da novi SV-R može da juri 282 km/h.

Nažalost, ovaj automobil nikada nije opravdao očekivanja. Iako se štedelo na svakom potezu, XPower SV će biti izuzetno skup za proizvodnju pošto se ona odvijala u više država. Proizvodnja bi tako započela u Velikoj Britaniji od strane firme SP Systems, vozilo bi zatim poslato u Torino na ugradnju školjke, a onda opet vraćeno na ostrvo i to u fabriku MG-a, u želji da bude kompletirano. Čak ni relativno visoka cena u iznosu od 90 hiljada funti nije uspela da nadoknadi finansijske gubitke.

MG će u periodu od 2003. do 2005. godine da sklopi samo 95 primeraka i većina je završila na američkom tržištu. Najpoznatiji vlasnik je bio britanski komičar Rovan Atkinson koga najviše poznajemo po ulozi Mister Bina i često ga je koristio za amaterski auto-moto sport.

MG Rover je do tada još jednom promenio vlasnika, a firmu je kupila kineska korporacija Nanjing Automobile Group. XPower SV svakako nije uspeo u svojoj nameri, ali je barem na momenat podsetio na slavne dane MG-a i zašto je bitan brend za automobilski svet. Pogledajte ga samo, ko se i dan-danas ne bi okrenuo za njim, kada bi ga video na ulici?

Zoran Tomasović

(37)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments