Evropski klimatski propisi za nova vozila i dalje se smatraju ključnim instrumentom saobraćajne politike, iako je Evropska unija u poslednje vreme pomerila pojedine rokove. Za mnoge proizvođače situacija je ipak i dalje napeta. Analiza „think-thanka“ ICCT-a (International Council on Clean Transportation) pokazuje da većina proizvođača automobila trenutno nije na dobrom putu da ispuni važeće granične vrednosti za CO₂. Posebno su pod pritiskom nemački koncerni, jer njihove flote u proseku i dalje emituju previše štetnih gasova.
Prema aktuelnim podacima o registracijama do kraja novembra, jedino BMW sa osnovnom istoimenom markom i markom Mini ostaje ispod granične vrednosti relevantne za tekuću godinu. U proseku, ova vozila emituju 91 gram CO₂ po kilometru, čime za dlaku ostaju ispod dozvoljenih 93 grama. Situacija je znatno nepovoljnija za Mercedes-Benz i Volkswagen. Mercedes bi, uključujući i Smart, morao da dostigne vrednost od 90 grama, ali se trenutno nalazi na nivou od 108 grama, što je čak više nego prethodne godine. Volkswagen trenutno beleži prosečnih 103 grama CO₂, iako im je cilj 92 grama. Na nivou cele industrije, prosek iznosi 99 grama, dok bi dozvoljeno bilo 94 grama.
Propisi se zasnivaju na referentnoj 2021. godini i postepeno se pooštravaju. Za period od 2025. do 2027. predviđeno je smanjenje emisija za 15 odsto, dok bi do 2035. emisije u odnosu na 2021. godinu trebalo da budu niže za čak 90 procenata. Ipak, EU je, pod pritiskom industrije, produžila prvobitno predviđene rokove. Proizvođači sada imaju vremena do kraja 2027. da ispune ciljeve koji je prvobitno trebalo da važe već od kraja 2025. godine. Takođe je pomeren i međucilj za 2030. godinu.
Time se doduše smanjuje neposredan pritisak sankcija, ali strukturni izazov ostaje. Ukoliko proizvođači ne ispune granične vrednosti, prete im kazne koje se mere milijardama evra. Kako bi to izbegli, mogu da formiraju takozvane „pule“, odnosno da zajednički obračunavaju emisije sa drugim proizvođačima. Mercedes koristi ovu mogućnost zajedno sa Smartom, kao i sa Volvoom i Polestarom, ali čak ni u toj kombinaciji ne uspeva u potpunosti da dostigne ciljne vrednosti.
Kod grupe Volkswagen zajednički bilans posebno opterećuju brendovi Audi i Seat. Pored saveza BMW-Mini, trenutno samo još jedan „pul“ ispunjava zahteve: Nissan zajedno sa kineskim proizvođačem BYD, čija električna i hibridna vozila kompenzuju Nissanovu flotu automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.
Presudan faktor ostaje udeo električnih automobila u novim registracijama. BMW u EU dostiže skoro 22 odsto, čime je ispred Volkswagena sa 18 procenata i Mercedesa sa 17 procenata. Zanimljivo je da upravo BMW prednjači, iako je koncern dugo insistirao na tehnološkoj otvorenosti. Mercedes je, nasuprot tome, ranije najavljivao da će do kraja decenije u potpunosti elektrifikovati svoju flotu novih vozila, ali se u međuvremenu udaljio od tog cilja.
Kritike na račun političkog pravca dolaze i iz ICCT-a. Glavni naučnik Jan Dornof upozorava da odustajanje od prvobitno planiranog ukidanja motora sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035. godine stvara nesigurnost kod potrošača i investitora. Prema modelskim proračunima instituta, to bi moglo dovesti do toga da automobili u EU ukupno emituju oko jedne gigatone CO₂ više. Takođe postoji opasnost da proizvođači dodatno odlažu neophodna prilagođavanja i reaguju tek neposredno pred isteka rokova.
Izmenjeni vremenski planovi utiču i na tržište. Pre nego što su ciljevi za 2025. godinu ublaženi, mnogi proizvođači su nudili električne automobile uz visoke popuste kako bi povećali svoj udeo. Ti popusti su u međuvremenu znatno smanjeni. Prema oceni Horsta Šnajdera, automobilskog analitičara Bank of America, proizvođači se tako nalaze pod dvostrukim pritiskom.
Električni automobili su skuplji za proizvodnju, a profitne marže su niže nego kod vozila sa klasičnim motorima. Ukoliko prodajni rezultati do 2026. godine ne budu dovoljni, on očekuje intenzivniji cenovni rat. Dodatno, plug-in hibridi gube značaj kao prelazna tehnologija, jer se njihov stvarni efekat CO₂ pokazao manjim nego što se ranije pretpostavljalo, a EU dodatno ograničava način na koji se oni uračunavaju u ukupne ciljeve emisija.
AutoRepublika
(71)
Šta reći nego „Bravo za BMW“.