
Koliko se dometa iz baterije u proseku iskoristi u toku jednog dana?
Trka za najboljim električnim automobilom zasniva se na jednom faktoru – autonomiji. Što je veća, to bolje za kupce, ali to treba i platiti. Rezultati jednog istraživanja su potvrdili ono na šta je Audi ukazao odavno, a to predstavlja problem za zainteresovane, ali ne i toliko za proizvođače.
Jedan od velikih nedostataka električnih automobila, koji marke dobro znaju i maksimalno koriste, jeste energetska anksioznost. Većina novih modela sa „nultom“ emisijom znatno prelazi 500 kilometara dometa, neki već lako prelaze i 600, dok novi Mercedes CLA drži rekord na masovnom tržištu, približavajući se 800 kilometara.
Plaćanje za autonomiju postaje obavezno ako kupac ne želi da zapadne u paniku zbog energetske anksioznosti – onog osećaja da će ostati na putu bez struje u baterijama ili da neće stići do sledećeg punjača. A sve to pod uslovom da punjač funkcioniše, što nije uvek slučaj.
Audi je to već najavio. Sjajne brojke o autonomiji su besmislene – nijedan automobil sa motorom SUS nema „beskonačan“ domet, svi moraju da toče gorivo, iako današnji hibridi nude i preko 1.000 kilometara bez posete pumpi. To upozorenje „četiri prstena“ imalo je smisla samo uz odgovarajuću infrastrukturu za punjenje, što je na kratak i srednji rok nemoguće.
Marke su svesne da se naredba Evropske unije državama da prošire mrežu punjača ne sprovodi u delo, pa su u autonomiji pronašle zlatnu žilu. Povrh toga, jedno američko istraživanje upravo je dalo za pravo Audiju, ukazujući da veliki broj vozača električnih automobila uopšte ne koristi potencijalnu autonomiju.
Nakon analize ponašanja više od 40.000 električnih vozila u SAD, zaključak je da vozači ne koriste veliki deo dometa koji su platili. Njihove svakodnevne vožnje toliko su kratke da se gubi i do 80% dostupne autonomije.
Čak i oni koji su platili baterije sa maksimalnim dometom do 560 kilometara, ne koriste više od 12% tog dometa u većini dana.
Analizom je utvrđeno da automobili sa dometom između 120 i 160 kilometara koriste u proseku 22,8%, odnosno jedva 36,5 kilometara.
Ta brojka raste na 62 kilometra kada autonomija iznosi između 482 i 523 kilometra. A kada ona dostigne 650 kilometara, svakodnevne vožnje jedva prelaze 51 kilometar.
Jedino vreme provedeno za volanom električnog automobila smanjuje energetsku anksioznost, ali to je proces koji traje.
Jasno je da Amerikanci plaćaju za energiju koju skoro nikada neće koristiti, osim na ponekim putovanjima. Ali ovaj trend se ne dešava samo „preko bare“, već je i ovde postao stvarnost.
Uprkos svemu, postoji neosporna činjenica na koju je Audi ukazao: razumna autonomija, uz ispravnu mrežu za punjenje, bila bi oko 320 kilometara. Međutim, industrija stvara „balon“, dodajući i težinu i cenu zbog dometa koji se uopšte ne koristi u punoj meri.
AutoRepublika
(149)
„razumna autonomija, uz ispravnu mrežu za punjenje, bila bi oko 320 kilometara.“ Nekad davno sam vozio Ladu Nivu. Ja je zovem „prva generacija“ ( 1,6 sa dvogrlim karburatorom i sa 4MT ). U proseku je trošila oko 12 litara (van grada) i bar oko 16 litara (po gradu). Ali, realno, nikada nije prešla više od 300 km izmedju dve dopune ( jednom sam „na otvorenom“ ostao bez goriva posle samo oko 230 km ). A zbog u tekstu pomenute „energetske anksioznosti“, uvek sam u gepeku nosio i jednu metalnu kantu od 20 litara sa benzinom. 😊 Sve u svemu, nikada… Pročitaj više »
Moj ćaća nikad nije ostao bez goriva dok je vozio Ladu… A kad je kupio Peugeot 309 1.9 dizel, sa njim je ostao bez goriva 6-7 puta 🤣😂. Malo troši, pa se u njegogovoj glavi onaj centar za sipabje goriva jednostavno „uspava“ 😉
Što se tiče članka, ispada da ljudi bi trebalo da voze onoliko koliko je domet auta (bez obzira na tip pogona) a ne onoliko koliko ljudi imaju potrebe za autom…
Ako mi je selo udaljeno od kuće 65 km i treba da odem tamo, pa neću ja kružiti oko sela dok ne spadne baterija blizu nule…