1. Home
  2. Life
  3. Japanci rade na magnetnoj levitaciji za automobile
Japanci rade na magnetnoj levitaciji za automobile

Japanci rade na magnetnoj levitaciji za automobile

1.36K
31
Podelite sa prijateljima:

U današnje vreme automobili koriste baterije i motore za kretanje, međutim, ovaj način kretanja je veoma neefikasan jer prevazilaženje trenja i gravitacije oduzima većinu energije. Ali Japan predstavlja veoma inovativno rešenje koje je magnetna levitacija i biće (navodno) kraj vodoničnih motora.

Grupa japanskih istraživača pridružena odeljenju za kvantne mašine Okinavskog instituta za nauku i tehnologiju (Quantum Machine Unit of the Okinawa Institute of Science and Technology – OIST) izveštava da je napravila stazu koja obezbeđuje magnetnu levitaciju, kojoj nije potrebna spoljna snaga za održavanje.

Pod ovim poslednjim podrazumevamo da mu je potrebna snaga, ali samo pri pokretanju za generisanje magnetnog polja koje mu je u početku potrebno. Nakon toga, objekti, uključujući automobile, funkcionisaće krećući se po njima bez upotrebe bilo koje druge vrste energije potiska kao što su baterije ili motori.

Na površini, magnetna levitacija uzrokuje da se objekti, u našem slučaju automobili, uzdignu nekoliko centimetara iznad ove staze. Ovo eliminiše trenje, tako da je automobil u stanju da se kreće bez potrebe za baterijama, motorima ili bilo kojim oblikom mehaničkog ili električnog potiska.

Da bi se postigao ovaj efekat, potrebno je da automobil bude napravljen od dijamagnetnih materijala, a zatim magneti duž gusenica obezbeđuju intenzivno magnetno polje koje uzrokuje da predmet „lebdi” na površini. I za generisanje ovog magnetnog polja potrebna je početna energija.

Jedan primer gde se primenjuje magnetna levitacija je voz Maglev, gde moćni superprovodni elektromagneti pokreću vozove koji se kreću bez motora ili baterija. Međutim, ovom vozu je potrebna kontinuirana električna energija da bi se održao u lebdenju.

To je zato što ako se isključi struja, magnetno polje nad kojim voz „plovi“ se isključuje. Sada su naučnici OIST-a poboljšali ovu metodu, čineći je tako da je potrebna samo električna energija u trenutku pokretanja sistema za stvaranje magnetnog polja.

Da bi to uradili, koristili su grafit u prahu, koji je kristalizovani ugljenični materijal. Hemijskim procesom su napravili pastu mešajući je sa voskom i tako su istraživači napravili ploču ispod koje se nalazi nekoliko magneta raspoređenih u kontinualnu mrežu.

Oni su dovoljno moćni da izazovu efekat magnetne levitacije. Na ovaj način, sto je postavljen za kretanje objekata eliminisanjem trenja, čineći kretanje efikasnijim za aplikacije kao što je transport bez baterija ili motora kao pokretača.

Eksperimentalni prototip ima male dimenzije. Ali da bismo ga doveli do stvarnih razmera, gde može imati praktičnu primenu, potrebno je rešiti nekoliko problema. Prvi je da je potrebno smanjiti kinetičku energiju na površinskom nivou.

To je zato što je kretanju u kvantnom domenu potrebno da se ohladi. Pored toga, ovo smanjenje je neophodno za povećanje samodovoljnosti i osetljivosti na makro veličinama. Drugi problem koji donosi stvarna veličina je takozvano prigušenje vrtloga.

Što se objašnjava na sledeći način: sistem koji osciluje teži da izgubi ovo stanje spoljnim silama i vremenom. To je primenljivo u našem slučaju, u smislu da se mora pronaći način da se spreči gubitak energije grafita potopljenog u magnetno polje.

U zaključku, sa magnetnom levitacijom, upotreba motora i baterija će biti stvar prošlosti. Odnosno, kada se prevaziđu ograničenja koja ona donosi. Pošto će eliminisati prepreke koje smanjuju efikasnost kretanja automobila, kao što su trenje i gravitacija.

AutoRepublika

Fotografija: carexpert.com

(1361)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

31 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Mustang

ovo je fantastično, dobro je da se neko setio, odličan vid transporta na autoputevima, inače za nekih 100-150 god ovakav vid transporta zamišljam u razvijenim zemljama,
kod nas će i tada naravno tamo neka dizel škoda iz 2035 god a po 10ti put restaurirana i ukrpljena biti glavno prevozno sredstvo,
bićemo gori od kube

NightRider

Pre ce biti, kako sad stvari stoje u svetu, da cemo svi biti resetovani na nivo atoma i takvi cemo levitirati negde po atmosferi 🙂

Izmenjeno 1 mesec pre od strane NightRider
Radovan

Radoje Domanovic ima definicu za tebe i tebi slicne. Te tvoje „razvijene zemlje“ i dan danas koriste parnu masinu za proizvodnju elektricne energije. Oni i prave i voze istu tu skodu samo malo noviju, mada im je Dacija trenutno popularnija, valjda zbog razvoja?

Matija

Japanci su uvek bili dobra podloga za zurnalisticke senzacije! Razlog: dovoljno su daleko da publika u Evropi ne moze da proveri istinitost informacije. 🙂 U ovom slucaju ne zelim da se izjasnjavam da li je ova informacija istinita ili ne, navescu samo nekoliko zahteva koje kretanje po putu mora da zadovolji. Kao prvo, sta su najveci potrosaci energije pri kretanju vozila, rangirani po intenzitetu: 1. otpor vazduha 2. usponi 3. ubrzanja 4. otpor kotrljanja. Kotrljanje je najefikasniji nacin savladjivanja gravitacije a otpor koji se pri tome javlja nastaje zbog elasticnih deformacija tocka i kolovoza. Zeleznica ima metalne tockove i metalne… Pročitaj više »

Bungi

Kinezi misle da je moguce.Njihova kopija Simensovog Transrapid magleva vec vozi brzinom od 600 km/h.Ako se zna da je prosjecna krstareca brzina putnickih aviona oko 700 km/h, Kinezi vide maglev zeljeznicu kao zamjenu za aviotransport u buducnosti i sredstvo masovnog transporta.100 km/h sporiji i oko 5 puta veci kapacitet putnika u odnosu na avione .Sad ostaje samo ona vjecita dilema:Sta je jeftinije po glavi putnika🤔

Matija

„Sta je jeftinije po glavi putnika“ – to nije vise glavni kriterijum, cilj je smanjiti emisiju stetnih gasova. MAGLEV koristi elektricnu energiju, avioni jos uvek fosilna goriva. Treci faktor je prestiz – Kina dokazuje svoju tehnolosku moc.

Radovan

Smanjenje stetnih gasova? Sve to ce da naprave i pokrecu lozenjem uglja, da bi smanjili stetne gasove. Tebi mama nije rekla da si ometen u razvoju?

Matija

Nije! 🙂 🙂 🙂

BB

Avioni lete 700 km/h na visini od 7000 m, a tamo je dosta rjeđi vazduh. To ke otprilike brzina (ATR 72 nršto preko 500 km/h, a Dash Q400 cca 650) i visina Turboptop aviona, a mlazni su na cca 850 i 10.000 m.
Voz ide u gustoj atmosferi, stalno održavati toliko visoku brzinu se graniči s nemogućim…

Matija

OK, genije! Sada uzmi potrosnju enerigije po putniku-kilometru pa uporedi.

BB

Avion od 2.8 do 3.5 litre goriva po sjedištu na 100 km. A ti dopuni ua voz…

Matija

Ova slika sve govori: emisija CO2 i drugih gasova, po glavi putnika i kilometru voznje.

comment image

BB

A kojom brzinom ode ovaj voz sa slike? 600 km/h? 😜

Matija

250-300 km/h

BB

Toliko ide i avion kod polijetanja, slijetanja i letenja na malim visinama, ne može puno brže jer je gust vazduh blizu zemlje. Tek kad ode u visinu pnda postiže svoju punu brzinu 500-900 zavidno otvtipa aviona i visine…

I sam si naveo otpor vazduha kao faktor koji navviše utiče na potrošnju

Izmenjeno 1 mesec pre od strane BB
Matija

Da bi leteo avionom potrebno je da uradis sledece: 1. Da na vreme kupis kartu da ne bi bila preskupa. Sto god je blizi dan poletanja karta je sve skuplja! Kod voza to ne vazi, ako kupis kartu mesec dana ranije ili na sam dan voznje cena je ista. 2. Moras na vreme da odes na aerodrom, to traje pola sata – sat, kako gde. Zeleznicka stanica je uvek u centru grada. 3. Moras da se cekiras pola sata-sat pre poletanja. 4. Zatim let, koji na srednjoj relaciji, 500-1.000 km traje nepun sat. 5. Avion slece, ides da uzmes prtljag… Pročitaj više »

BB

Nemam pitanja…

Inja glasam za voz ako je brzi, jedini problem je što u mom kraju se niko nije sjetio da izgradi brzu prugu 😜, a baš bi pasala jedna do Beograda i jedna do mora…

S druge strane, nekakav aerodrom ima, i on bi mogao biti bolji i sa više linija, ali je opet dosta bolji nego prije deset godina (nemerljivo bolji).

Avio prevoz nekim procedurama i čekanjima sam sebe poništava, većunu si ih naveo, tako da rijetko planiram put avionom…

Matija

„Uzmi sve sto ti zivot pruza…!“ 🙂
Ako avion dobije sinteticko eko gorivo ostace i dalje u igri.

Moj primer: dve godine radio sam u Kelnu a zivim u Stutgartu. Svakog ponedeljka putovao sam za Keln a petkom nazad. Odlucio sam se za voz jer je vise nego duplo brzi od auta. Autom mi je potrebno vise od 4 sata na toj relaciji a vozom samo 2 sata. Pri tome mogu da citam, pricam, srfujem ili spavam. Stizem na posao sasvim odmoran.

BB

Evo taj trend je i u Srbiji, dosta mladih živi u Novom Sadu a radi u Beogradu, i otad je novi Soko (brzi voz, ide 200 km/h) proradio jednostavno stižu za pola sata na posao uz doručak u vozu ili pregledavanje mejlova…

A nije to samo sad, nekad je poslovni voz išao iz Subotice u Beograd, ali za razliku od auta koji čekaju sat vremena na gužvama na ulazu u Beograd, vozbdirektno ulazi u grad. Tako da je taj voz išao prilično brže od auta na toj relaciji…

Uskoro će Soko dobacivati i do Subotice

Izmenjeno 1 mesec pre od strane BB
Radovan

Ima debila koji veruju u takve slike

Radovan

Ali si ti genije ! Tebe izglede mama bas voli, a verovatno te jos kupa

Matija

I hrani me na cuclu! 🙂 🙂 🙂

BB

Moguće je, ako auto umoće u tečno azot 😂🤣
https://youtube.com/shorts/rVfSb_TApzA?si=ABnPNtUIIT3dhZ0g

Neko iz mase

Maglev automobil nema smisla.

BB

Kako nema, prodaju Maglu Levatima pa bude MagLev 😜🤣😂

s mile

U teoriji, moguće, u praksi, takođe, samo je valjano skupo. Primeniti princip Maglev, ali sa više traka, ili sa nekim skretnicama, neka kombinacija železnice i autoputa. Sve je to decenijama daleko.

Viktor

Mi smo to davno izumeli.
Kragujevac nit je nanebuniti na zemlji.

Slobodan

Fantastično. Samo je pitanje ? Ko će da finasira toliku infrastrukturu i koliko će kostati takva vozila ?

Roki

Znači izmislili su perpetuum mobile! Svaka čast.

Dušan

To nije za nas Srbe, tačnije za našu bahatu omladinu za volanom, i njihovom nasilničkom vožnjom! Kako će tu onda da škripe, i da se pale gume u prvoj, drugoj i eventualno trećoj brzini, i prilikom kočenja?! To ništa ne valja!

Matija

Budi iskren pa reci da nisi debil koji zeli da vozi po sinama! Ja ne bih to zeleo. Sto se omladine tice, ona je svuda ista – i ovde se skripi, daje gas, vozi cik-cak. Nema da brines za zabavu! 🙂