
Nemačka automobilska industrija „još nije dotakla dno“
Preveliki kapaciteti, preniska tražnja i pretnja američkih carina: nemačka automobilska industrija prolazi kroz mučni period. Smanjenje broja radnih mesta, zatvaranje pogona, premeštanje proizvodnje i opadajući profiti proizvođača i dobavljača — sve su to posledice. I čini se da će takva situacija potrajati još neko vreme. „Nemačka industrija na koju smo ponosni još nije dotakla dno“, kaže Jens Stobe, menadžer sektora za procenu rizika u međunarodnoj osiguravajućoj kući Atradius.
Nakon što je automobilska proizvodnja u Nemačkoj 2023. godine porasla za 13,1% zahvaljujući oporavku posle pandemije koronavirusa, od tada je u padu. U 2024. proizvodnja je opala za 5,7%. Za 2025. godinu Atradius očekuje dodatni pad od 5%, a za 2026. još 2,6%. „Proizvođači još uvek mogu da izdrže ovu fazu slabosti zahvaljujući finansijskim rezervama iz prošlosti, ali prostor za disanje se sve više sužava“, kaže Stobe. Četvorodnevne radne nedelje i odricanje od dela plata u tom kontekstu predstavljaju samo privremene mere.
Nemačka auto-industrija bi, zapravo, morala da se ponovo izmisli ili bar značajno reorganizuje. „U mnogim fabrikama sa proizvodne trake silazi znatno manje vozila od planiranog kapaciteta — u stvari, potrebni su drastični rezovi, poput zatvaranja pogona, kako bi se poslovanje održalo profitabilnim“. Međutim, to je politički teško izvodljivo. Ipak, Stobe veruje da će broj otpuštanja u auto-industriji u Nemačkoj i ove godine biti sličan onom iz 2024, kada je ukinuto 19.000 radnih mesta.
Ni u okviru EU situacija nije bolja. Nakon pada proizvodnje od 5,1% prošle godine, Atradius očekuje dodatni pad od 3,7% u EU. Privredna aktivnost u Evropi i dalje je slaba, a prodaja novih automobila će verovatno ostati na niskom nivou u narednim mesecima, jer potrošači zbog ekonomske neizvesnosti odlažu velike kupovine. Za 2026. prognozira se tek blag oporavak od 0,4%.
U ovom kontekstu najteže pogađa dobavljače, ne samo proizvođače. Oni zavise od planova prodaje proizvođača automobila. S obzirom na to da se i sami proizvođači nalaze u teškoj situaciji, verovatno više neće biti spremni da isplaćuju nadoknade ili subvencije kako bi pomogli dobavljačima u problemima. Posledica: njihovi izgledi se značajno pogoršavaju. Prema posmatranjima kompanije Atradius, uočen je pad marži, sve više kašnjenja u plaćanju i rast broja stečajeva na ključnim tržištima kao što su Nemačka, Italija i Velika Britanija.
Dodatne probleme industriji stvara prelazak sa motora sa unutrašnjim sagorevanjem na električni pogon. Mnogi dobavljači nižeg reda (Tier 2 i Tier 3) prema Atradiusu nemaju ni tehnološke ni finansijske resurse – a često ni jedno ni drugo – da bi se prilagodili novom lancu vrednosti. „U narednim godinama mogli bi biti primorani da napuste tržište“, upozorava Stobe. Dalji rizici uključuju američke uvozne carine i sve oštriju konkurenciju kineskih proizvođača električnih vozila.
U 2023. godini, 20% ukupne vrednosti izvoza automobila iz EU poticalo je od prodaje u SAD. Nemačka i italijanska auto-industrija, kao i lanci snabdevanja u srednjoj i istočnoj Evropi — uključujući Češku i Slovačku — najviše su ugroženi sve restriktivnijim američkim carinama. „Procenjujemo da bi nemački i italijanski izvoz automobila u SAD mogao da opadne za više od 5% u 2025. godini“, kaže Stobe.
Kombinacija opadajuće tražnje u izvozu i padajućih profita mogla bi ozbiljno da naruši konkurentnost nemačke, kao i srednjo-istočno-evropske auto-industrije, koja je već pod pritiskom. Preusmeravanje izvoza na druga tržišta, prema navodima Atradiusa, može da bude samo delimično rešenje. Gubitak prihoda u SAD teško da se može nadoknaditi na drugim tržištima — razlike su prevelike, bilo da je reč o potražnji, očekivanjima potrošača, logistici, regulatornim okvirima ili jakoj konkurenciji iz Kine i Južne Koreje.
Prema Atradiusu, kineski proizvođači električnih automobila trenutno imaju prednost u odnosu na evropske konkurente jer nude jeftinije modele i obično brže ispravljaju greške i prilagođavaju se tržištu. Kako bi se izborili sa tim, nemački i evropski proizvođači moraće uskoro da ponude više električnih modela u nižem i srednjem cenovnom segmentu.
Radi zaštite evropske automobilske industrije, EU je prošle godine uvela zaštitne carine na uvoz kineskih električnih automobila. Ove carine bi mogle da uspore kineski izvoz i obezbede evropskim proizvođačima određeno vreme da razviju novu generaciju konkurentnijih električnih vozila. Ipak, kako upozorava Jens Stobe, kineski proizvođači bi mogli da ubrzaju planove za lokalizaciju proizvodnje u Evropi.
AutoRepublika
(228)