Kada neko tako važan, kao što je šef odeljenja za dizajn, posle 28 godina radnog staža napusti proizvođača automobila, makar se isti zvao i Mercedes-Benz, onda se taj momenat može okarakterisati krajem jedne ere. Gordon Vagener odlazi iz švapskog diva s poslednjim danom januara naredne godine, dok će na njegovo mesto zasesti dosadašnji šef dizajna vozila iz linije AMG, Bastijan Baudi. Raskid radnog odnosa je inicirao sam Vagener, što je dovelo do sporazumnog raskida.
Pedesetšestogodišnji Vagener je u Mercedesu našao uhlebljenje 1997. godine, dok je aktuelnu ulogu preuzeo 2008. Tokom karijere je radikalno preoblikovao stil serijskih modela trokrake zvezde, dok je istovremeno presudno uticao i na kreaciju interne dizajnerske kulture Mercedesa.
Njegov odlazak zatvara značajno poglavlje u istoriji dizajna Mercedesa. Stil serijskih automobila je pod Vagenerovim rukovodstvom, doživeo sveobuhvatnu rekonstrukciju, prelazeći sa konzervativnog, inženjerski vođenog dizajna iz ranih dvehiljaditih na emotivnije i skulpturalnije forme koje definišu postojeću Mercedesovu ponudu.
Generalni direktor Mercedesa, Ola Kelenijus, je rekao kako je: „Gorden Vagener vizionarskom filozofijom dizajna oblikovao identitet naših brendova. Tokom mnogih godina, dao je odlučujući doprinos osiguravajući tako da naši inovativni proizvodi širom sveta budu sinonim za jedinstvenu estetiku. Njegova kreativnost i osećaj za budućnost automobilskog dizajna održivo su obogatili kompaniju.“
Kako je Vagener oplemenio Mercedes
Rođen je 1968. godine u Esenu. Vagener je na Univerzitetu Duizburg-Esen studirao industrijski dizajn, pre nego što se specijalizovao za dizajn transportnih sredstava na londonskom Kraljevskom koledžu umetnosti. Karijeru je započeo u Volkswagenu, Mazdi i General Motorsu, pre nego što se 1997. godine pridružio Mercedesu, i to kao dizajner transportnih sredstava, radeći pod upravom tadašnjeg šefa dizajna, Bruna Saka.
Vagenerov uspon u karijeri je bio brz. Do 1999. godine je upravljao spoljašnjim i unutrašnjim stilom R Klase, kao i izgledom modela s indeksima ML i GL. Tokom 2002. godine je prešao na razvoj putničkih automobila, nadgledajući dizajn za A, B, C i E Klasu, kao i za CLK, CLS i McLaren SLR. Kratak prelazak u Mercedesov studio za napredni dizajn u Kaliforniji, koji se zbio 2006. godine prethodio je njegovom unapređenju 2007. godine na poziciju direktora strategije dizajna i globalnog naprednog dizajna.
Vagener je nakon preuzimanja dirigentske palice odlučno raskinuo s dugogodišnjom tradicijom i procesima Mercedesa. Njegovi prethodnici, Karl Vilfert, Fridrih Gajger, Bruno Sako i Peter Fajfer, svi su se školovali za inženjere. Vagener je bio prvi čisti dizajner koji je vodio odeljenje stila Mercedesa, što je odlika za koju oni koji su radili „pod njim“, kažu da je omogućila promenu ka „senzualnoj čistoti“ koju je zagovarao.
Kada je Vagener 2008. godine, u dobi od 39 godina (što ga je učinilo najmlađim vodećim dizajnerom u globalnoj automobilskoj industriji u to vreme) imenovan za potpredsednika dizajna Mercedesa, nasledio je situaciju u kojoj se kompanija borila da pomiri nasleđe sa savremenim trendovima u dizajnu. Njegov prethodnik, Peter Fajfer, zagovarao je tradicionalniji pristup dizajnu, snažno utemeljen u inženjerskim principima.
Vagenerov odgovor bio je razvoj onoga što je nazvao „senzualnom čistotom“, kao svojevrsne dizajnerske filozofije predstavljene tokom 2009. godine. Ista je imala za cilj stvaranje modela koji bi se dopali „i razumu i srcu“. Pristup je prioritet dao čistim površinama, skulpturalnim oblicima i smanjenoj vizuelnoj složenosti, što je značajno odstupanje od uglastih, preterano detaljnih detalja koji su karakterisali osnovne modele Mercedesa u prethodnim decenijama.
„Više ne želimo da budemo konzervativni“, objasnio je Vagener 2019. godine. „Mercedes mora biti emotivan. Morate se zaljubiti u automobil čak i pre nego što sednete u njega.“
Vrhunac ove dizajnerske loze je verovatno sportski automobil AMG GT, koji je Vagener često navodio kao svoj najdraži rad. „Sportski automobili su uvek bili moji omiljeni dizajnerski projekti“, rekao je. „GT je čista emocija i fascinacija; to je ono što GT čini tako posebnim za mene.“
Vageneru se takođe pripisuju zasluge za dug niz ekstravagantnih konceptnih automobila Mercedesa, od kojih je poslednji, Vision Iconic inspirisan art dekoom. Inače, predstavljen je tokom oktobra u Šangaju. Ovo je najavilo novi i hrabri dizajnerski jezik koji će usvojiti budući ključni serijski modeli, uključujući očekivane električne limuzine s oznakama C i E Klase, koje bi trebalo da se pojave 2026. i 2027. godine.
Ako je jedan automobil oličenje Vagenerovog uticaja, to je bio CLS, kupe sa četvoro vrata koji je Mercedesu dao elegantniji i poželjniji model za prodaju uz njegove konzervativnije limuzine. Odatle se asortiman proširio slično stilizovanim modelima kao što su A Klasa i CLA kako bi se privukli mlađi kupci. Drugi ključni modeli dizajnirani pod njegovim vođstvom uključuju SLS sa krilima galeba i aktuelnu G Klasu.
Tokom 2016. godine je unapređen i gurnut u upravni odbor Mercedesa, i to kao glavni direktor za pitanja dizajna. Vagener je nadgledao stil svih brendova grupe, uključujući AMG, Maybach, Mercedes-Benz Vans, EQ i Smart. Njegov zadatak se protezao i van zone automobila. Naime, vodio je dizajnerske timove za helikoptere, luksuzne jahte i, nedavno, za stambene kule Mercedes-Benz Places u Dubaiju i Majamiju.
Vagenerov mandat nije prošao bez kontroverzi. Njegov rad u vezi Mercedesove linije električnih automobila s indeksom EQ, posebno u vezi EQS-a, izazvao je žestoke kritike zbog aerodinamički optimizovanog, ali vizuelno kontroverznog oblika žele bombone. Prodaja ovog perjaničnog električnog vozila nije ispunila početna očekivanja, a kasnija vozila iz linije EQ su veoma podsećala na ugljovodonične pandane. To se može videti kao priznanje da je Vagenerov radikalniji dizajn bio „ispred svog vremena“, kako je i sam sugerisao.
Obilna upotreba velikih digitalnih ekrana u enterijerima novijih Mercedesovih modela takođe se nezgodno uklapala sa Vagenerovim navedenim dizajnerskim prioritetima. Uprkos tome što je 56-inčni hiperekran ovog brenda među najvećim ekranima u industriji, Vagener je za Autocar kazao da „ekrani nisu luksuz“ i naglasio da će se Mercedes u budućim modelima više fokusirati na izradu i sofisticiranost, uz ono što je opisao kao „hiperanalogni“ pristup.
Koja reč o Vagenerovom nasledniku
Vagenerov naslednik, četrdesetjednogodišnji Baudi, trenutno je na mestu šef dizajna u AMG-u. Mercedes ovim imenovanjem još jedared poklanja veru mlađem čoveku u ulozi šefa odeljenja dizajna.
Baudi, koji je diplomirao 2010. godine na programu dizajna transporta na Univerzitetu u Pforchajmu, započeo je karijeru u Mercedesu u naprednom dizajnu, i to pre nego što je napredovao do rukovodećih pozicija u timu u spoljašnjem dizajnu. Njegov proboj se dogodio 2013. godine, kada je njegov crtež pobedio na internom konkursu za dizajn za kreiranje koncepta AMG Vision Gran Turismo za PlayStation igru Gran Turismo 6, crpeći inspiraciju iz gomoljastih, mišićavih oblika trkačkih automobila Mercedes-Benza iz četrdesetih godina prošlog veka.
Čoveku je nedavno pripisano to kako je pružio dizajnerski podsticaj za aktuelne modele s trokrakom zvezdom i indeksima EQE i E Klasa.
AutoRepublika
(39)
„Njegovi prethodnici, Karl Vilfert, Fridrih Gajger, Bruno Sako i Peter Fajfer, svi su se školovali za inženjere.“
„Njegov prethodnik, Peter Fajfer, zagovarao je tradicionalniji pristup dizajnu, snažno utemeljen u inženjerskim principima.“
Još jedan dokaz da su inženjeri bolji dizajneri od dizajnera.
Al ko više išta pita inženjere. Pitaju se političari, bankari, kurta, murta i stručnjaci sa zelenom verifikacijom.