Povećanje broja ventila po cilindru jedan je od načina na koji su konstruktori decenijama pokušavali da unaprede benzinske motore sa unutrašnjim sagorevanjem. Iako su se u serijskoj proizvodnji ustalila rešenja sa dva, tri, četiri, pa čak i pet ventila, jedan neobičan eksperiment pokazuje šta bi se dogodilo kada bi ih bilo čak deset.
Projekat koji je predstavio autor YouTubeovog kanala Alexander’s Laboratory, a prenosi portal Hackaday, zasniva se na malom eksperimentalnom motoru koji je prvobitno imao četiri ventila po cilindru. Cilj je bio da se postojeća konstrukcija preradi tako da koristi ukupno deset ventila i to pet usisnih i pet izduvnih.
Osnovna ideja iza ovakvog pristupa jeste povećanje površine kroz koju vazduh i izduvni gasovi mogu da prolaze. Umesto jednog velikog ventila, koristi se više manjih, čime se potencijalno dobija veća ukupna protočna površina, uz manju masu pojedinačnih ventila. To može da omogući brže otvaranje i zatvaranje, kao i bolje punjenje cilindara pri visokim brojevima obrtaja.
Za izradu eksperimentalne glave motora korišćena je kombinacija CNC-obrađenog aluminijuma i delova izrađenih 3D-štampom od najlona. Zanimljivo je da su za same ventile poslužili veliki drveni vijci, prethodno provereni kako bi se utvrdilo da mogu da izdrže visoke temperature tokom rada motora.
Poseban izazov predstavljalo je smeštanje svih deset ventila u relativno malu glavu cilindra. Umesto razvoja potpuno novog bregastog vratila, autor je zadržao postojeće i napravio adapter koji omogućava da jedan njegov pogonski element istovremeno aktivira pet ventila.
Nakon nekoliko intervencija i podešavanja, motor je uspešno pokrenut i pokazao da ovakva konstrukcija može da funkcioniše. Ipak, najvažniji podatak još nedostaje: nisu objavljeni rezultati merenja snage, obrtnog momenta, protoka gasova ili potrošnje goriva u poređenju sa originalnom četvoroventilskom konfiguracijom. Zbog toga još nije moguće zaključiti da li deset ventila donosi stvarnu prednost.
Istorija automobilskih i motociklističkih motora pokazuje da veći broj ventila nije nužno garancija boljih performansi. Jedan od zanimljivih primera je Yamaha FX750, čiji četvorocilindarski motor koristi po tri usisna i dva izduvna ventila po cilindru, odnosno ukupno 20 ventila. Ovakva konfiguracija omogućava kombinovanje veće protočne površine sa manjom masom pojedinačnih ventila.
Tokom devedesetih godina pet ventila po cilindru koristili su i pojedini modeli Audija, Volkswagena, Toyote, Volvoa i Ferrarija. Ipak, konstrukcija sa četiri ventila pokazala se kao veoma dobar kompromis između protoka gasova, dimenzija, složenosti mehanizma i troškova proizvodnje.
Sa povećanjem broja ventila raste i broj komponenti, komplikovanija postaje glava motora, a potrebno je obezbediti dovoljno prostora za njihovo pravilno raspoređivanje. Dodatni problem predstavljaju zaptivanje i međusobno ometanje protoka gasova kroz susedne kanale.
Zbog toga je četvoroventilska konfiguracija, to jest dva usisna i dva izduvna ventila, ostala dominantno rešenje u savremenim benzinskim motorima. Eksperiment sa deset ventila zanimljiv je prvenstveno kao demonstracija konstrukcionih mogućnosti, ali će tek precizna merenja pokazati da li veći broj ventila može da donese merljivu prednost.
AutoRepublika
Fotografija: Snimak ekrana iz videa iznad
(326)
Evo, upravo su objavili testove merenja. Imao je toliko snage da je poletio. Al nije mogao da se popenje namjesec kako su mu Vučko i Merkelova rekli, pa je stoga sletio na guzicu.
Pocetkom 90-tih vec sam bio u Nemackoj. Redovno sam kupovao „Auto, Motor und Sport“ – tako sam bio u toku svezih informacija i ucio jezik. U to vreme pojavila se informacija da je jedan poznati japanski proizvodjac za svoje automobile napravio motor sa 4 ventila. Arogantne Svabe su ga momentalno ismejali recima „mi pravimo automobile a ne motorcikle!“ Do tada su 4 i 5 ventila bili primenjivani samo kod trkackih motorcikala. Sta je dalje bilo znate. Sto se tice 10 ventila – limit ce postaviti troskovi. Deset okruglih ventila nije bas optimalno geometrijsko resenje – izmedju njih je jos uvek… Pročitaj više »
Pa Japanci su i izmislili ventile u obliku polumeseca da bi se popeli namjesec. Međutim aterirali su na mekano tlo pa su obustavili projekat.
🤣🤣🤣
??? Pocetkom devedestih su ne samo mnogi japanci vec i mnogi evropljani imali 4 ventila po cilindru: Saab 9000 2.0L Turbo 16V: 1984 Mercedes 190E 2.3-16: 1984 Volkswagen Golf GTI 16V: 1985 Ford Sierra RS Cosworth 2.0 16V Turbo: 1986 Peugeot 405 Mi16, 309 GTI 16V, Citroën BX GTi 16V: 1987 Opel Kadett GSi 16V: 1988 Renault 19 16S: 1988 Audi 90 2.3 20V: 1988 Volvo 740 2.3L 16V: 1988/1989 Lancia Thema i.e. 16V: 1988, Delta HF Integrale 16V: 1989 Alfa Romeo 33 1.7 16V: 1989 Fiat Croma i.e. 16V: 1989 BMW 318is (E30): 1989 Audi 80 2.0E 16V: 1989… Pročitaj više »
OK, u pravu si. Dobro se secam tog pakosnog svapskog komentara, izgleda da se to dogodilo dosta ranije nego sto sam rekao. Govorim po secanju tako da nemam tacnu vremensku orijentaciju. Ti, izgleda, pises automobilsku enciklopediju? 🙂
Nema potrebe jer imam jedno njih desetak na dohvat ruke. Pored enciklopedija, imam i gomilu brosura automobila iz tog perioda, samo od gore navedenih: recimo od Mercedes 190 ukljucujuci 2.5-16, Volkswagen Golf 2 ukljucujuci GTI 16V i G60, Peugeot 405 sa sve Mi16, Citroën BX sa GTi 16V, Renault 19, posebno Audi 80 i posebno Audi 90, Opel Omega A, BMW E34, E30… Mercedes W124 sa sve 300E-24, odn 4 razlicite brosure samo od W124: posebno sedan, posebno kupe, posebno karavan, posebno sedan za americko trziste – iz 1992. I mnoge druge…
Svaka ti cast! Vrlo si temeljan! 😃👍
Sjećam se tih ventila u obliku polumjeseca, samo ne znam šta bi sa tim motorima, da li su pokazivali i kakve prednosti u testovima