1. Home
  2. Istorija
  3. Poseta zvaničnom Porscheovom muzeju u Štutgartu (MEGAGALERIJA)
Poseta zvaničnom Porscheovom muzeju u Štutgartu (MEGAGALERIJA)
16

Poseta zvaničnom Porscheovom muzeju u Štutgartu (MEGAGALERIJA)

302
16
Podelite sa prijateljima:

AutoRepublika će uskoro proslaviti deseti rođendan, a kao jedan od originalnih autora ovog sajta nikada nisam krio jednu stvar – ne volim nemačke automobile. Negde krajem devedesetih godina su mi postali bezlični. Tada sam stekao utisak da su izgubili identitet i počeli da se prodaju „na metar“. Postajali su sve sličniji, do te mere da su se vizuelne razlike svodile prvenstveno na dimenzije. U takvim okolnostima postalo je teško ceniti inženjerstvo, opremu, vozne karakteristike i sve ostalo što automobil čini automobilom kada već na prvi pogled deluju… Dosadno.

Ali kao veliki ljubitelj klasike, nemoguće je „Švabama“ ne odati priznanje za legendarne modele. Zar postoji neki ljubitelj četvorotočkaša koji neće imati pozitivno mišljenje o Porscheu 911 ili Mercedesovoj S-Klasi? Upravo tako i ja – divim im se kada ih vidim uživo, ali i na fotografijama, do te mere da sam odlučio da deo godišnjeg odmora posvetim obilasku zvaničnih muzeja tri velika nemačka brenda – Porschea, Mercedesa i Audija. Na listi je bio i BMW, ali je u međuvremenu došlo do promene planova.

Moj godišnji odmor je svake godine gotovo isti. Najpre letim od Čikaga do Beograda, gde pokupim iznajmljeni automobil i prespavam u svom stanu, a put mi je posebno olakšan otkako je Air Serbia uvela direktan let između ova dva grada. Već narednog jutra krećem put rodne Dalmacije, gde smo ne tako davno renovirali kuću i gde tri sedmice provodim na plaži. U Beograd se vraćam nekoliko dana pre povratka u Ameriku kako bih obavio poslednje sitne obaveze i obišao ekipu iz AutoRepublike.

Ali ove godine prvobitno je trebalo da putujem sam, bez ostatka porodice, pa sam odlučio da napravim neke promene. Ključna je bila činjenica da nisam imao razloga da dolazim u Beograd, što mi je dalo ideju da posetim pomenute muzeje u Nemačkoj.

Cela priča zapravo se zasnivala na podatku da tetka i tečo, koji takođe svake godine letuju sa nama u Dalmaciji, žive u Nekargemintu, nedaleko od Hajdelberga. Posmatrajući mapu, zaključio sam da je Štutgart, gde se nalaze muzeji Porschea i Mercedesa, udaljen svega 110 kilometara od Nekargeminta. Minhen, gde se nalazi muzej BMW-a, nešto je dalje, na oko 350 kilometara, dok je Ingolštat, dom Audijevog muzeja, udaljen oko 325 kilometara.

Tako sam izabrao da letim do Frankfurta, prenoćim, a narednog dana „skoknem“ do Štutgarta. Zatim bismo zajedno putovali u Dalmaciju, dok bismo u Ingolštat svratili tri sedmice kasnije, na povratku. Takođe sam imao još jedan slobodan dan nakon povratka iz Dalmacije, pre nego što je trebalo da se vratim u Ameriku. Planirao sam da ga iskoristim za odlazak u Minhen, mada je i taj plan na kraju pao u vodu. Umesto toga, vreme sam iskoristio za odlazak na fudbalsku utakmicu između timova Hofenhajma i Borusije iz Dortmunda.

Tako ćemo ovu priču podeliti na tri dela – za muzeje Porschea, Mercedesa i Audija, dok će BMW morati da sačeka neki drugi put.

Porscheov muzej predstavlja istoriju brenda prvenstveno kroz automobile, dok su traktori, tenkovi i sve ostalo što je firma pravila tokom svoje istorije gotovo ignorisani. Njegova postavka obuhvata više od 80 vozila, uz veliki broj motora, tehničkih komponenti, prototipova, crteža i drugih predmeta iz istorije kompanije.

Postavka se povremeno menja, pa nisu svi automobili stalno izloženi, ali osnovna ideja muzeja je jasna: posetilac prolazi kroz razvoj Porschea od najranijih konstruktorskih projekata do modernih sportskih automobila i trkačkih mašina.

Jedan od najvažnijih modela u muzeju je 356 „No. 1“ Roadster, automobil koji je 1948. godine postao prvi automobil koji je zvanično nosio ime brenda. On predstavlja početak Porscheove priče kao proizvođača sportskih automobila.

Postavka, pored njega, obuhvata različite verzije modela 356, uključujući i trkačke automobile, pa se može pratiti kako se prvi Porsche razvijao od relativno jednostavnog sportskog automobila do konkurentnog trkačkog modela.

Među ranim automobilima nalazi se i 550 Spyder, jedan od najpoznatijih sportskih i trkačkih modela iz pedesetih godina prošlog veka. 550 je posebno važan za razumevanje Porscheove rane veze sa motosportom, jer je korišćen u brojnim međunarodnim trkama i postao jedan od simbola brenda tog perioda.

U muzejskoj kolekciji njegova priča nastavlja se kroz druge rane trkačke modele, uključujući 356 SL i različite razvojne verzije sportskih automobila.

Posebno mesto zauzima 901, odnosno rani automobil iz razvoja modela koji će postati 911. Muzej tako omogućava da se vidi kako je izgledao početak jedne od najdužih i najpoznatijih automobilskih priča u istoriji.

U postavci se mogu videti različite generacije modela 911, pa posetilac direktno prati promene u dizajnu, tehnologiji i performansama kroz više decenija. Među značajnim automobilima iz te priče nalaze se 911 Carrera RS 2.7, 911 Carrera RSR, 911 GT1 i različite verzije 911 Turboa i Carrere.

Za mnoge posetioce upravo razvoj modela 911 predstavlja centralni deo muzeja. Međutim, Porsche ga ne prikazuje kao izolovanu priču. Uz njega se nalaze automobili koji pokazuju kako su se Porscheovi modeli razvijali u različitim pravcima – od sportskih automobila za svakodnevnu vožnju do ekstremnih trkačkih i tehnoloških projekata.

Jedan od važnih automobila iz šezdesetih godina je 904 Carrera GTS. Ovaj model pokazuje koliko je nemački gigant već tada bio usmeren na kombinovanje cestovnih i trkačkih tehnologija. Razvoj motosporta u isto vreme nastavljen je kroz modele kao što su 906 i kasniji prototipovi namenjeni izdržljivosti i velikim međunarodnim trkama.

A zatim dolazi 917, jedan od najvažnijih automobila čitave Porscheove istorije.

Ovaj trkač postao je simbol kompanijskog ulaska u sam vrh međunarodnog trkanja izdržljivosti, posebno zahvaljujući uspehu na trci 24 časa Lemana. Muzejska postavka uključuje različite verzije i priče povezane sa modelom 917, uključujući i 917/30 Spyder, koji se takmičio u američkoj seriji Can-Am.

Trkačka istorija nemačkog brenda tu ne završava. Muzej prikazuje i automobile kao što su 935/78 „Moby Dick“, 956 i 911 GT1.

Jedan od najzanimljivijih automobila u muzeju je 959. On nije važan samo kao jedan od najbržih i najtehnološkijih Porschea svog vremena, već i kao demonstracija toga koliko je kompanija bila spremna da eksperimentiše sa pogonom, elektronikom, materijalima i aerodinamikom.

Nemački gigant razvio je 959 u kontekstu tadašnjih pravila Grupe B, a njegov razvoj imao je veliki uticaj na kasniju tehnologiju.

U muzeju je moguće videti i automobile iz perioda Porscheovog razvoja takozvanih „narodnih“ modela, mada svakako nisu bili pristupačni za kupovinu. Tu spadaju 924, 928, 944 i 968.

Ova grupa automobila posebno je važna jer predstavlja pokušaj firme da ponudu proširi izvan tradicionalnog koncepta automobila sa motorom pozadi.

Porsche 924 predstavljao je ulazak kompanije u pristupačniji segment sportskih automobila, dok je 944 razvio tu ideju u zreliji i snažniji sportski automobil.

Porsche 928 otišao je u potpuno drugom pravcu. S motorom V8 i karakterom GT-a, trebalo je da bude automobil koji bi jednog dana mogao da preuzme ulogu glavnog sportskog modela. Iako se to nije dogodilo, 928 je ostao jedan od važnih modela u istoriji marke upravo zato što pokazuje da firma nije uvek išla najlakšim putem.

Muzej takođe prikazuje period Porscheove velike transformacije tokom devedesetih godina. Tada je kompanija prolazila kroz ozbiljnu finansijsku krizu, a razvoj novih modela postao je ključan za njenu budućnost.

Boxster je imao važnu ulogu u tom oporavku. Njegovo pojavljivanje predstavlja jednu od prekretnica koje su Porscheu omogućile da proširi proizvodnju i privuče novu grupu kupaca.

Boxster je zanimljiv i zato što je doneo potpuno drugačiju interpretaciju Porscheovog sportskog automobila. Za razliku od 911, sa kojim deli određene tehničke i dizajnerske principe, Boxster je postavljen kao moderniji, pristupačniji roudster sa centralno postavljenim motorom.

Njegov razvoj pokazuje da brend tokom devedesetih godina nije samo pokušavao da sačuva postojeću tradiciju, već i da pronađe nove načine da je proširi.

Od Carrere GT do 918 Spydera

Zatim dolazi era Porscheovih superautomobila.

Carrera GT predstavlja jedan od najekstremnijih automobila koje je nemački proizvođač vozila proizveo u modernom periodu. Sa deset cilindara i izrazito fokusiranim pristupom konstrukciji, Carrera GT predstavlja Porsche iz vremena kada je bilo moguće napraviti veoma radikalan atmosferski superautomobil bez hibridnog pogonskog sistema i bez današnje količine elektronske pomoći.

Pored njega nalazi se 918 Spyder, koji predstavlja potpuno drugačiji pristup performansama.

Za razliku od Carrere GT, 918 koristi hibridni pogonski sklop koji kombinuje benzinski motor s električnim motorima. Time se u muzeju jasno vidi prelaz između tradicionalnog Porscheovog pristupa sportskom automobilu i nove generacije automobila u kojoj elektrifikacija postaje deo priče o visokim performansama.

Ali istorija Porschea zapravo počinje mnogo pre modela 356.

Jedan od najzanimljivijih ranih eksponata je Egger-Lohner C.2 Phaeton, poznat kao „P1“. To je konstrukcija Ferdinanda Poršea iz 1898. godine i jedan od najranijih sačuvanih električnih automobila povezanih sa njegovim radom.

Njegovo prisustvo u muzeju značajno proširuje priču, jer pokazuje da interesovanje za električni pogon u Porscheovoj konstruktorskoj istoriji nije nova pojava.

Pored kompletnih automobila, muzej prikazuje motore, tehničke komponente, razvojne delove i različite predmete koji objašnjavaju kako su automobili nastajali.

Motosport zauzima posebno značajan deo zbirke. Porscheova istorija u trkama proteže se od ranih verzija 356 do automobila kao što su 550, 904, 906, 917, 935, 956, 911 GT1 i novije generacije trkačkih automobila.

Leman je posebno važan u toj priči, ali nije jedino takmičenje koje je oblikovalo Porsche. Targa Florio, Can-Am, reli i brojne druge trkačke serije predstavljale su različite testove za tehnologiju.

Automobili iz tih programa pokazuju kako su iskustva sa trkačke staze postajala deo razvoja serijskih automobila.

Upravo zbog toga Porscheov muzej nije samo zbirka automobila koji su bili komercijalno uspešni. U njemu se nalaze i prototipovi, razvojni automobili i koncepti koji pokazuju ideje koje nisu uvek završavale u serijskoj proizvodnji.

To je jedan od najvažnijih aspekata muzeja.

Ako biste Porscheovu istoriju posmatrali samo kroz serijske modele, dobili biste sliku kompanije koja je decenijama pravila uspešne sportske automobile. Kada pogledate i prototipove, trkačke automobile i tehničke eksperimente, postaje jasno koliko je proces razvoja bio širi.

Muzej zato omogućava da se brend posmatra kroz nekoliko različitih faza.

Prva je početak – konstruktorski radovi Ferdinanda Poršea i nastanak prvog automobila koji nosi ime Porsche.

Druga je razvoj modela 356 i stvaranje identiteta kompanije kao proizvođača sportskih automobila.

Treća je stvaranje modela 911 i njegov razvoj kroz generacije.

Četvrta je eksplozija Porscheovog prisustva u međunarodnom motosportu, posebno kroz modele 904, 906, 917, 935 i 956.

Peta je tehnološki period koji uključuje automobile poput modela 959.

Šesta obuhvata jeftinije modele i širenje Porscheove ponude.

Sedma dolazi sa Boxsterom i obnovom kompanije tokom devedesetih godina.

A zatim dolaze savremeni superautomobili, elektrifikacija i nova generacija Porscheovih sportskih automobila.

Kada se svi ti automobili vide zajedno, postaje mnogo lakše razumeti zbog čega ovaj muzej nije samo muzej modela 911.

Posetilac ne mora da zna svaki podatak o svakom automobilu da bi razumeo postavku. Automobili su dovoljno različiti da sami pokazuju promene kroz vreme.

Stariji modeli pokazuju jednostavniju konstrukciju i drugačije prioritete. Trkački automobili pokazuju kako su aerodinamika i performanse postajale sve važnije. Prototipovi pokazuju prostor za eksperimentisanje. Moderni automobili pokazuju koliko su se tehnologija i proizvodni procesi promenili.

Zanimljiv je i odnos između serijskih i trkačkih automobila. Kod Porschea ta granica nikada nije bila potpuno jasna.

Neki modeli razvijani su direktno sa motosportom na umu, dok su drugi koristili iskustva sa trkačke staze kako bi unapredili automobile za put.

Zbog toga su trkački automobili toliko važni za razumevanje Porscheove proizvodne filozofije. Oni nisu samo reklama za marku već predstavljaju razvojnu platformu.

Porsche je na trkačkoj stazi testirao tehnologije, koncepte i ideje koje su kasnije mogle da se pojave u serijskim automobilima. To se posebno vidi kroz razvoj turbo tehnologije, aerodinamike, pogona na sva četiri točka, laganih materijala i drugih konstrukcijskih rešenja.

Muzejska kolekcija zbog toga ima vrednost čak i za posetioca koji nije veliki ljubitelj klasičnih automobila. Neko može doći zbog modela 911, ali tokom obilaska dobiti mnogo širu sliku o tome kako se automobilska industrija menjala od sredine 20. veka do danas.

Na kraju obilaska ostaje upravo ta slika: Porscheova istorija nije jedna prava linija koja vodi od modela 356 do današnjeg 911. Ona je mnogo šira mreža različitih projekata, automobila i tehnologija.

Neki su postali ikone, neki su ostali manje poznati, neki su pobedili, a neki su bili eksperimenti. Ali svaki od njih predstavlja jedan deo odgovora na isto pitanje – kako napraviti bolji Porsche.

Zbog toga je ovaj muzej mnogo više od kolekcije poznatih automobila. To je pregled razvoja Porschea kao proizvođača, konstruktora i trkačkog tima, sa automobilima koji predstavljaju gotovo svaku važnu fazu tog razvoja.

Ako neko želi da razume Porsche samo kroz jedan model, dovoljno je da pogleda 911. Ako želi da razume Porsche kao kompaniju, onda treba da pogleda ceo muzej.

Jer prava priča nije samo u tome što tamo možete videti 356, 911, 917, 959, Carrera GT ili 918 Spyder.

Prava vrednost je u tome što ih možete videti zajedno.

Tek tada postaje jasno koliko se Porsche promenio – i koliko je toga ostalo isto.

Tekst i slike: Zoran Tomasović

(302)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
guest

16 Komentara
Matija

Zorane, Zorane! Zasto mi se nisi javio da zajedno prodjemo kroz muzej??? Zivim u Stutgartu, muzej mi je na 15-20 min. od kuce. Bilo bi mi veliko zadovoljstvo da provedem dan sa jednim pravim ljubiteljem automobila!

Yankee

Govorio mi Grozdan isto, rekoh „bolje ne, samo cemo se posvadjati jer nemam isti pogled na stvari“ 😉

Laki

Lično vjerujem,da bi postali drugovi na keca,al šta je tu je…

s mile

😂

Matija

Kakva greska!!! Drug mi dolazi iz daljine a nemamo preca posla nego da se svadjamo?! U Stutgartu imas full procram: muzej Porschea, muzej Mercedesa, rodna kuca Gotliba Dajmlera, gigantski muzej u Sinshajmu. Sve si propustio. 😃👎

Yankee

Imao sam samo dan u Stuttgart, i to dan nakon sto sam proveo 8 sati u avionu i bio jos predoziran od lekova (ja letenje jako lose podnosim tako da mogu da prezivim let od 8 sati samo ako uzmam dosta lekova). Cak sam rodjaku sa kojim sam isao rekao da me uhvati ako krenem da se ljuljam i padam tokom hoda, tako da ne verujem da bi taj dan bio dobra kompanija. A sutradan ujutro vec u 4 smo krenuli za Dalmaciju… Trebalo mi je sedmicu dana da dodjem sebi. Kao sto rekoh u jednom drugom komentaru, mozda opet… Pročitaj više »

Neko sa strane

Zorane, Zorane, gde je slika onog okacenog na plafon sto visi naopacke? Neckargemünd je odlicna lokacija za posetu tri muzeja koji su (barem meni) daleko impresivniji od Porsche i Mercedes-a: 1. Technik Museum Sinsheim: Jedino mesto na svetu gde zajedno stoje Concorde i Tupolev TU-144, i u oba moze da se udje. Imaju najvecu permanentnu kolekciju Formule 1, verovatno najvecu kolekciju Maybach-a, gomilu drugih automobila, impozantnu kolekciju vozila iz WWII. 2. Technik Museum Speyer: Imaju PRAVI Sovjetski Space Shuttle – Buran, i opet ogromnu kolekciju svega i svaceg vezanog za vozila, bilo da se radi o avijaciji, brodovima ili necemu… Pročitaj više »

Yankee

Dodacu sve ovo na listu.
Sledece leto necu ici u Nemacku posto pre Dalmacije moram da dodjem do Srbije zbog nekih obaveza, ali mozda leto 2028…
Pored ovog prvog sam prosao nekoliko puta, posebno kada sam isao na utakmicu Hoffenheim – Dortmund i imao sam bas zelju da svratim, ali nije bilo dovoljno sati u danu da obidjem sve sta sam hteo…

Matori

Propustio si takav muzej zbog utakmice?

Yankee

Hehe. Posle obilaska muzeja Porschea, Mercedesa i Audija, bilo mi je dosta muzeja za jedan tako kratak period. Da sam znao sta ima u tom muzeju aviona – mozda bi promenio planove, ali zbog utakmice nisam otisao ni u BMW-ov muzej u Minhenu kako sam planirao.
Bice muzeji tu i narednih godina, ali sumnjam da cu se opet zadesiti u Neckargemundu bas tokom vikenda kada Borussia Dortmund (inace moj omiljeni nemacki tim) gostuje Hoffenheimu. Doduse, Dortmund je relativno blizu tako da ko zna sta buducnost donosi…

Neko sa strane

U Sinsheim-u se moze videti pored onog vec navedenog u gornjem komentaru: raketno gonjeni auto Blue Flame, najveca kolekcija predratnih kompresorskih Mercedesa, preko 60 aviona i helikoptera od kojih se u mnoge moze uci (npr Junkers Ju-52 ili Ilyushin Il-18), preko 100 americkih dragster vozila, 150 traktora, 20 lokomotiva… Tu je Mercedes G4 koriscen u istocnoj Evropi, Heinrich Himler-ov licni blindirani Mercedes 770K, na stotine drugih automobila tipa Ferrari F40, 275, Lambo Miura, Countach, De Tomaso Pantera, razni Jaguari, Rollse Royce-vi, najveca kolekcija Bugattija u Nemackoj, mnostvo Opela, americki auti tipa Cord, Auburn i gomila posleratnih Cadillacova, Lincolna, Chryslera… pa… Pročitaj više »

Yankee

Pored Hoffenheima se cini mi se nalazi (ili se nalazila) ogromna americka vojna baza, tako da nisam iznenadjen sto ima gomila americkih auta. U pocetku me je bas iznenadilo koliko sam Challengera, Mustanga, Ramova, itd video u tom delu, postalo jasno zasto tek kada sam posle saznao to za vojnu bazu.
Muzej Science and Industry u Chicagu takodje ima nemacku podmornicu iz 2. svetskog rata – U-505. Imam vec duze vreme u planu da odem, ali ja imam toliku klaustrofobiju da me je strah uci (mozes zamisliti kako mi je onda 9-10 sati u avionu od Chicaga do Beograda)…

Neko sa strane

Racunaj po ceo dan u Sinsheim-u i Speyer-u ako hoces detaljno da razgledas a ne samo da prodjes. I jedan i drugi su takvi da je tesko poverovati sta sve tu ima. Jedan je sa preko 2000, drugi preko 3000 eksponata. Oba su na manje od 50km od Neckargemünd-a. Ovaj treci, Musée National de l’Automobile odn mozda jos poznatiji pod imenom Schlumpf Collection, vredi ukombinovati sa Cité du Train odn muzejom zeleznice, koji je jedan od deset najvecih zeleznickih muzeja na svetu. Oni su na desetak minuta udaljenosti. Za ta dva isto racunaj ceo jedan dan. Schlumpf Collection ima istoriju… Pročitaj više »

Laki

Sinsheim je čudo,kakve zvijeri leže tamo!!!

s mile

Imao sam sreću da sam baš Poršeov muzej u Štutgartu obišao neke 2010god. Ono što mi je i dan danas žao je što nisam kupio Porše Kajen za nekih 20eur tada, ne toliko zbog para, nego zbog veličine, a putovali smo avionom. bio je nekih 30cm dužine. Malo kabast, za avio prevoz. Mogao, ali nisam…. Sećam se nekog sistema, staneš na neko obeleženo mesto a iznad sistem zvučnika koji reprodukuje čuvene Poršeove motore, turiranje, gas do daske itd. Fantastično je bilo.. Drago mi je što si bio, i sa nama podelio svoje iskustvo. Ovo za Mateju, pogrešio si valjano… sorry… Pročitaj više »

Yankee

Ja imam ogromnu kolekciju auto modela, od 1:18 do 1:87 i Cayenne mi je bio jedan od retkih evropskih automobila koje sam nekada imao (uglavnom skupljam americke automobile iz 1950-ih i 1960-ih godina). Ne znam ni sam kako sam kupio bas Cayenne, ali sam ga dao necaku pre par godina, jer mi se nije uklapao u ostatak kolekcije.