Toyota priprema veliki zaokret za Century, ime koje je decenijama bilo gotovo sinonim za japanski luksuz na najvišem nivou. Model tradicionalno povezan sa političkom i poslovnom elitom Japana sada bi mogao da preraste nacionalne granice i da tako postane globalni luksuzni brend pozicioniran iznad Lexusa.
Century je nastao 1967. godine kao reprezentativna limuzina namenjena pre svega kupcima kojima su udobnost, diskrecija i prestiž bili važniji od sportskog karaktera. Proizvodio se u ograničenim količinama i najveći deo karijere je proveo na domaćem tržištu. Toyota je 2023. godine napravila veliki korak predstavljanjem i terenca, a zatim je Century izdvojila kao samostalnu marku na vrhu ponude.

Da se planovi više ne završavaju na Japanu, pokazao je predsednik kompanije Akio Tojoda kada je u Detroit stigao upravo u takvom terencu, iako se ovaj model zvanično ne prodaje u Sjedinjenim Američkim Državama. Tehnički direktor Hiroki Nakadžima tom prilikom je Centur< opisao kao globalni model i naglasio da kompanija želi da u Detroitu čuje mišljenja ljudi iz automobilske industrije. To nije zvanična potvrda prodaje u SAD-u, ali jasno pokazuje da Toyota razmatra širenje brenda na nova tržišta.
Century već ima ograničeno međunarodno prisustvo. Terenac sa motorom sa šest cilindara prodaje se u Kini, dok se u manjim količinama isporučuje i na pojedina tržišta Azije i Bliskog istoka. Toyota istovremeno proučava mogućnost ulaska na dodatna tržišta. Limuzina sa V8 i dalje je mnogo snažnije vezana za Japan, gde Century decenijama predstavlja izbor najvišeg državnog i poslovnog protokola.
Nova pozicija marke Toyoti omogućava da napravi jasniju razliku između Centuryija i Lexusa. Lexus ostaje usmeren na šire tržište luksuznih automobila, dok bi Century trebalo da zauzme znatno ekskluzivniju poziciju. Koncept luksuznog krosovera sa spuštenom linijom krova, predstavljen prethodne godine, pokazao je da japanski gigant razmatra i mnogo smelije forme od tradicionalne limuzine.

Time Century ulazi u društvo brendova kao što su Rolls-Royce, Bentley i Maybach, ali sa drugačijim identitetom. Njegova najveća prednost nije agresivan dizajn niti demonstracija statusa, već japanska tradicija izrade, diskretnost i istorija koja traje gotovo šest decenija. Upravo bi ta reputacija mogla da bude važna kada Century prvi put ozbiljnije zakorači pred kupce koji do sada nisu imali priliku da ga upoznaju.
Pogonska strategija budućih modela još nije potpuno otkrivena. Toyota je potvrdila da elektrifikacija neće biti jedini pravac razvoja, pa ostaje otvoreno pitanje kakve će motore koristiti naredni članovi porodice. Posebnu pažnju privlače glasine o mogućem povratku V12, tehnologije koja je bila zaštitni znak druge generacije limuzine i jedini slučaj u istoriji Toyote da je ovaj proizvođač ponudio automobil sa dvanaest cilindara.
Iza širenja Centuryija stoji upravo Akio Tojoda, koji je predložio da se ime izdvoji kao poseban brend i da dobije status „klase za sebe“. Nakon što je video limuzinu i terenac na štandu tokom Sajma mobilnosti u Japanu 2024. godine, on je zaključio da njihovo mesto više ne bi trebalo da bude unutar standardne Toyotine ponude.

Sada se ta ideja pretvara u mnogo ambiciozniji projekat. Century više ne bi trebalo da bude samo japanska institucija sa ograničenim tržišnim dometom, već ime koje bi trebalo da predstavlja sam vrh Toyotine ponude širom sveta. Da li će kupci van Japana prihvatiti brend sa tako specifičnom istorijom, tek bi trebalo videti, ali najveći svetski proizvođač vozila je očigledno odlučio da je vreme da Century izađe iz senke.
AutoRepublika
Slike: Toyota
(1022)
Dosadasnji modeli Toyote pod nazivom „Century“ pokazuju nesto sto su ostali poznati proizvodjaci potisli u zaborav – to je racionalni luksuz. Dok se Rolls i Bentley razbacuju skupocenim materijalima i rucno radjenim ukrasima, Century nudi luksuz kroz perfekciju funkcije, kvaliteta materijala i obrade, bez namere da zaslepi gledaoca ili da sledi niske strasti novih bogatasa. Kao takav, Centuru ce pronaci svoju publiku, postace sinonim onih koji poseduju intelekt i pedigre. Predvidjam mu uspeh!
Objasnjnje principa japanske tradicionalne estetike u nekoliko slika.
Slika dole – enterijer japanske tradicionalne kuce. Savrsenstvo proporcija, izbor materijala, minimalizam, izbor i raspored „namestaja“, osvetljenje, itd. Njihova kultura nema tako burnu evoluciju kao evropska, oni nemaju nista slicno baroku, humanizmu i renesansi i tome slicno. Umesto toga imaju nekoliko hiljada godina pazljivo negovane tradicije koju stalno doteruju do savrsenstva. To je baza za Century.
Isto vazi zajapansku arhitekturu. Ovo je tipicna tradicionalna japanska kuca.
Na donjoj slici je tradicionalna japanska basta. Varijacije su bezbrojne ali su principi uvek isti:
– Ravnoteza se postize ne u simetriji i vestackim formama kao kod evropljana, vec u prirodnim oblicima biljaka i terena.
– Boje oderedjuju same biljke uzete direktno iz prirode a ne vestacki uzgajane kao kod evropljana.