Biciklistička industrija beleži pad prihoda i broja zaposlenih
Iako se drumski i gravel bicikli dobro prodaju, nemački trgovci biciklima su prošle godine u celini zabeležili pad obima poslovanja. Pored posledica pandemije koronavirusa (dokle bre više?!), suočavaju se i sa jednom od posledica američkih carina.
Nemačko tržište bicikala i dalje se nalazi u krizi. Prošle godine su smanjeni i prihodi i zaposlenost u ovoj industriji, koju uglavnom čine srednja preduzeća. To pokazuju podaci udruženja Zukunft Fahrrad.
Prema tim podacima, broj zaposlenih je 2025. godine smanjen za oko tri odsto, na približno 74.300 ljudi, dok je prihod pao za oko sedam odsto, na 25,2 milijarde evra. Dok je obim prihoda u proizvodnji blago smanjen, obim prometa u trgovini je pao za čak deset odsto. „Iako je potražnja ostala na zadovoljavajućem nivou, kompanije su i dalje trpele zbog pada cena i posledica prepunih skladišta“, navodi Zukunft Fahrrad.
Biciklistička industrija trpi posledice prekomerne proizvodnje nakon buma tokom pandemije koronavirusa. U Nemačkoj je 2025. godine, prema podacima strukovnog udruženja ZIV, prodato 3,8 miliona bicikala, u odnosu na 3,9 miliona godinu dana ranije. Velike zalihe primorale su trgovce da odobravaju popuste, naročito na električne bicikle, koji čine više od 80 odsto ukupnih prihoda.
Nedavno je holandska kompanija Accell Group proglasila insolventnost, što je pogodilo proizvođače marki kao što su Haibike, Winora i Ghost u Nemačkoj, kao i jednog veletrgovca. Za njih se sada traži investitor.
Situacija, koja je napeta još od 2024. godine, nije prevaziđena, navode u udruženju Zukunft Fahrrad. „Inflacija i ekonomska stagnacija ne pomažu u trenutnoj situaciji“, rekao je izvršni direktor Wasilis von Rauch nemačkoj novinskoj agenciji dpa. Dok se sportski bicikli, poput drumskih i gravel modela, dobro prodaju, prodaja brdskih bicikala slabi, a kod klasičnih gradskih električnih bicikala pritisak na cene i dalje je izražen.
Iako je prihod u 2025. godini bio znatno veći nego pre pandemije, kada je 2019. iznosio 16,5 milijardi evra, „biciklistička industrija je godinama rasla, a ukupna potražnja ostaje stabilna“, rekao je von Rauch. Međutim, upravo konkurentski pritisak iz Kine mogao bi da ugrozi nemačku biciklističku industriju. „Vidimo da Kina snažno podstiče izvoz bicikala i komponenti u Evropu, između ostalog i kao reakciju na američke carine.“ U pojedinim slučajevima, kako navodi, reč je i o damping cenama.
Štednja na nivou savezne države, pokrajina i lokalnih samouprava takođe pogađa biciklističku industriju, rekao je von Rauch. Investicije u biciklističku infrastrukturu, koje se trenutno finansiraju iz Fonda za klimu i transformaciju, mogle bi narednih godina da budu pod pritiskom. Međutim, neophodno je dalje razvijati tu infrastrukturu kako bi se više ljudi odlučilo da koristi bicikl, posebno oni koji od toga još uvek odustaju zbog bezbednosnih razloga. Iako se biciklistička infrastruktura unapređuje, to se dešava presporo i nije dovoljno rasprostranjeno. „Nedostaje veliki iskorak.“
MotoRepublika
(57)
Braćo Nemci, rado bih vam ja pomogao, ali, preskupi ste … A za mene, dobar bicikl je – jeftin bicikl 😊 Kad ga negde djavo odnese, da me ne zaboli 😊
Šta ti je advokat… Ako ne želiš izgubiti spor, moraš biti brz, a najlakše kroz BG gužve je biciklom koji skače kao srndać (Capriolo), pa još i da ne treba debeo lanac da se veže… 😉
Ja još imam bicikl koji je đed vozao, mom sinu je gušt baš njega voziti, kao oldtajmera…
Pa, najbrži advokat nije nužno onaj koji vozi najbrži i najjači automobil – nego onaj koji najbrže stigne.😁 A upravo si me podsetio na moju profesionalnu „traumu“, čiji teret nosim već preko 12 godina, od kada sam počeo da koristim bicikl kao primarno prevozno sredstvo po Beogradu. Jer, u mom profesionalnom okruženju to je tada izazvalo čitav spektar reakcija: od sažaljenja („šta mu se desilo u životu, pa je spao na bicikl?“), preko zgražanja i gađenja, pa sve do ozbiljne zabrinutosti za profesionalnu reputaciju: „Čoveče, zamisli da te klijent vidi na biciklu — šta će da pomisli? Ko će da te… Pročitaj više »
Ta sloboda izbora je veoma čudna stvar…
Kad god neko ima slobodu izbora, on (a pogotovo ona) uvijek izabere goru varijantu… Kad god pomeneš neku racionalnu alternativu, kao odgovor obično čujaš: Đeš’ to? I on ode u svome automobilu da čeka red na semaforu, mostu, ili pak kružeći na parkingu, i ne pomisli da pogleda kako se ti patiš gledajući patkice što plivaju preko Save i nose pismo na vr’ glave… 😉
I to čak, zamisli tek te jeresi, na nekom biciklu koji nije njemački…