Hyundai i Kia u novoj laboratoriji, pre nego što uopšte sklope automobil, mogu svašta nešto da provere
Hyundai i Kia razvijaju novu generaciju automobila u kojoj softver ima sve važniju ulogu, pa su zbog toga napravili laboratoriju koja omogućava, pre nego što prvi fizički prototip uopšte bude sastavljen, da se potencijalni problemi otkriju. U centru laboratorije po imenu NOVA, koji se nalazi u razvojnom centru Namjangu u Južnoj Koreji, proizvođači, tokom ranih faza razvoja, mogu da pronađu približno 150 do 200 grešaka.
Osnova laboratorije je takozvani testni sto „wire-car“. Inženjeri, umesto kompletnog automobila, rade sa elektronskom arhitekturom vozila bez karoserije, vrata i enterijera. Stotine upravljačkih jedinica, kablovskih snopova i drugih elektronskih komponenti povezane su fizički na isti način kao u budućem serijskom automobilu.

Sistem omogućava povezivanje između 300 i 500 upravljačkih jedinica preko približno 500 konektora. Tako se proverava način na koji svi elektronski sistemi funkcionišu zajedno, jer kod savremenih softverski definisanih vozila jedna greška u komunikaciji može da utiče na nekoliko različitih funkcija.
To je postalo posebno važno jer se sve više sistema oslanja na istu elektronsku infrastrukturu. Pogon, multimedija, povezivost, bezbednosne funkcije i napredni sistemi za pomoć vozaču više nisu izolovane celine. Njihova međusobna zavisnost donosi nove mogućnosti, ali istovremeno stvara i potpuno nove vrste kvarova koje automobili iz ranijih decenija jednostavno nisu mogli da imaju.
NOVA Lab zato Hyundaiju i Kiji omogućava da probleme traže pre nego što automobil dobije fizički oblik. Laboratorija može da simulira i ponašanje vozila u realnim uslovima pomoću posebnog sistema nazvanog Torque Wheel Dynamometer, dok virtuelno okruženje služi za razvoj i proveru sistema ADAS-a.

Testiranje obuhvata i savremene komunikacione tehnologije. Inženjeri proveravaju veze velike brzine, električne sisteme koji rade na naponu od 48 V i ažuriranja softvera. Upravo poslednja stavka postaje sve značajnija, jer današnji automobili mogu, nakon što već stignu do vlasnika, da dobijaju nove funkcije i ispravke softvera.
NOVA Lab će biti važna i za razvoj budućih softverski definisanih vozila Hyundaija i Kije, uključujući planirane robotaksije. Vozila koja bi trebalo da funkcionišu bez čoveka kao vozača zahtevaju daleko strožu kontrolu elektronskih sistema, komunikacije i funkcija za autonomnu vožnju.
Ovaj pristup se već i vidi u ponudi oba proizvođača. Hyundai u SAD-u prodaje baterijske modele s oznakama Ioniq 5 i Ioniq 9, dok Kia nudi Niro EV, EV6 i EV9, pri čemu bi EV3 trebalo da stigne krajem 2026. godine. Sposobnost da se problemi pronađu pre izrade prototipa, kako električni i softverski definisani automobili postaju sve složeniji, postaje ozbiljna razvojna prednost.

Najzanimljivije kod NOVA Laba jeste to što automobil u ovoj fazi praktično ne izgleda kao automobil. Nema karoserije, sedišta ni vrata, ali najvažniji elektronski sistemi istog već rade zajedno. Ako Hyundai i Kia zaista uspeju da pronađu do 200 problema pre nego što prvi prototip bude napravljen, deo najskupljeg razvoja automobila mogao bi ubuduće da se preseli iz fabrike u laboratoriju.
AutoRepublika
(357)