1. Home
  2. Istorija
  3. AR pijaca klasika: Kada je i tvrdoglavi Enco Ferari morao da popusti
AR pijaca klasika: Kada je i tvrdoglavi Enco Ferari morao da popusti
3

AR pijaca klasika: Kada je i tvrdoglavi Enco Ferari morao da popusti

1.30K
3
Podelite sa prijateljima:

Ferrari je sredinom sedamdesetih godina napravio jedan od najvažnijih zaokreta u istoriji. Italijanski proizvođač je, umesto da nastavi razvoj tradicionalnih modela u kategoriji Gran Turismo sa motorom napred, odlučio da iskustvo stečeno na trkačkim stazama prenese na serijski automobil. Rezultat te odluke bio je Ferrari 365 GT4 BB, model koji je označio početak nove ere i danas važi za jedan od najcenjenijih klasika iz Maranela.

Enco Ferari je do tada čvrsto zastupao stav da bi snažni dvanaestocilindarski motori u drumskim automobilima trebalo da budu smešteni napred.

Smatrao je da je raspored sa centralno postavljenim motorom prikladniji za trkačke automobile, dok bi za putničke modele mogao da donese kompromise u pogledu udobnosti, praktičnosti i svakodnevne upotrebe. Ipak, uspeh Ferrarijevih trkačkih prototipova i rastuća konkurencija, pre svega Lamborghinija Miure, pokazali su da tržište očekuje vrhunski supersportski automobil sa centralno postavljenim motorom.

Ferrari je već imao iskustva s ovakvom koncepcijom, a koje je sticao kroz manje modele sa motorima V6 i V8 od strane podbrenda Dina, ali je 365 GT4 BB bio prvi serijski Ferrari s dvanaestocilindarskim motorom smeštenim iza vozača.

365 GT4 BB, odnosno Berlinetta Boxer, predstavljen je kao prvi serijski Ferrari sa takvom konfiguracijom. Iako oznaka „Boxer” sugeriše bokser konfiguraciju, u pitanju je ravni 12-cilindarski motor radne zapremine 4,4 litra koji razvija 360 „konja“. Snaga se na zadnje točkove prenosi preko petostepenog manuelnog menjača, a upravo je ova kombinacija automobilu donela izuzetne vozne karakteristike koje su sedamdesetih godina predstavljale sam vrh automobilske industrije.

Ferrari 365 GT4 BB od nule do 100 km/h ubrzava za oko 5,4 sekunde, dok maksimalna brzina iznosi približno 302 km/h. U vreme kada je predstavljen, bio je jedan od najbržih serijskih automobila na svetu. Zahvaljujući centralno postavljenom motoru i niskom težištu, automobil je nudio izuzetnu stabilnost pri velikim brzinama i preciznije upravljanje u odnosu na prethodne Ferrarijeve modele pokretane motorom smeštenim napred. Upravo je takav raspored mase postao standard za gotovo sve kasnije Ferrarijeve supersportske četvorotočkaše.

Primerak proizveden 1975. godine, sa brojem šasije 18709, privukao je veliku pažnju kolekcionara zahvaljujući elegantnoj karoseriji i crnoj unutrašnjosti, ali i činjenici da je reč o jednom od svega 387 proizvedenih automobila ovog modela. Očuvano stanje i detaljno dokumentovana istorija dodatno povećavaju njegovu vrednost među ljubiteljima klasičnih sportskih automobila.

Automobil je nedavno prodat na aukciji kuće Broad Arrow Auctions za 473 hiljade evra, što potvrđuje da interesovanje za rane BB-ove ne jenjava. Vrednosti ovih automobila poslednjih godina beleže stabilan rast, posebno kada je reč o originalnim i pažljivo održavanim primercima.

Dizajn koji potpisuje Pininfarina i danas izgleda izuzetno moderno. Niska silueta, oštre linije i prepoznatljiv zadnji deo jasno pokazuju koliko je Ferrari u to vreme bio inspirisan trkačkim automobilima. Upravo je 365 GT4 BB postavio temelje za kasnije modele kao što su 512 BB i Testarossa, koji su nastavili filozofiju centralno postavljenog dvanaestocilindarskog agregate.


Ferrari 365 GT4 BB danas predstavlja mnogo više od vrednog kolekcionarskog automobila. On je simbol trenutka kada je italijanski gigant promenio dugogodišnje principe i otvorio novo poglavlje istorije, čije se nasleđe i danas prepoznaje u gotovo svakom modernom modelu s jedinicom V12 smeštenom neposredno iza putničke kabine.

Zoran Tomasović

Slike: Broad Arrow

(1301)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
guest

3 Komentara
Matija

Lamborghini Miura je bio na trzistu od 1966 do 1975 godine. Znaci, tvrdoglavom Ferrariju trebalo je 10 godina (!) da shvati prednost centralnog motora.

Trt

Ti ili nisi procitao ili nisi ukapirao ! Pre da je ovo drugo, jer imas blokadu na nivou dvanestogodisnjaka

Matija

Trt, trt, trt! 🙂