Evropsko udruženje proizvođača automobila (ACEA), koje okuplja 17 velikih proizvođača automobila, lakih komercijalnih vozila, kamiona i autobusa sa sedištem u Evropi, objavilo je stav o planiranom proširenju evropskog Mehanizma za prekogranično usklađivanje emisija ugljenika (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM).
U fokusu aktuelne rasprave nalazi se proširenje primene CBAM-a na gotove proizvode. Trenutno kompanije koje uvoze osnovne sirovine poput čelika, aluminijuma, cementa ili đubriva iz zemalja van Evropske unije plaćaju cenu emisije CO₂. Međutim, ovaj sistem moguće je zaobići uvozom gotovih proizvoda izrađenih od tih materijala, umesto samih sirovina.
Kako bi se sprečilo premeštanje proizvodnje sa visokim emisijama ugljenika van Evropske unije i zaštitili evropski proizvođači od nelojalne konkurencije, Brisel razmatra da se obaveza plaćanja CO₂ proširi i na proizvode izrađene od ovih sirovina.
Iako ACEA priznaje da je CBAM važan instrument za ostvarivanje klimatske neutralnosti i sprovođenje ambicioznije politike trgovine emisijama, udruženje istovremeno izražava ozbiljnu zabrinutost zbog načina na koji se planira njegovo proširenje.
Kako se navodi u saopštenju, nije dovoljno jasno objašnjeno zbog čega su pojedini proizvodi uključeni u novi sistem, dok su drugi izostavljeni. Iako metodologija koju je predstavila Evropska komisija ima logičnu osnovu, nedostaju konkretni proračuni koji bi opravdali izbor pojedinih automobilskih komponenti.
Automobilska industrija bi bila među sektorima koji bi najviše osetili posledice proširenja sistema, s obzirom na to da u velikim količinama uvozi proizvode od čelika i aluminijuma. Zato je ACEA, čiji su članovi između ostalih BMW, Daimler Truck, Ferrari, Honda, Jaguar Land Rover, Mercedes-Benz, Nissan, Renault, Stellantis, Toyota i Volkswagen, izneo nekoliko preporuka evropskim institucijama.
Pre svega, udruženje smatra da bi putnički automobili u ovoj fazi trebalo da ostanu izuzeti iz sistema, jer bi njihovo uključivanje donelo ogroman administrativni teret, visoke troškove i ozbiljne izazove u primeni.
S druge strane, ACEA smatra da bi pojedine kategorije teških komercijalnih vozila trebalo uključiti u sistem, budući da koriste znatno više čelika i imaju drugačiju strukturu nabavke od putničkih automobila.
Udruženje takođe upozorava da bi CBAM najpre trebalo temeljno testirati pre nego što se njegova primena proširi. Uvođenje novih pravila već 2028. godine, bez detaljne analize efekata postojećeg sistema, nosilo bi značajne rizike.
Zbog toga ACEA predlaže da se proširenje odloži do 2030. godine, kao i da se pragovi za državne subvencije prilagode administrativnim opterećenjima koja novi sistem donosi.
Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost da CBAM obuhvati i složene automobilske komponente.
Kako se navodi u saopštenju, mnogi delovi sastoje se od desetina, pa čak i stotina pojedinačnih komponenti koje dolaze od velikog broja poddobavljača širom sveta. Praćenje kompletnog lanca snabdevanja i precizno izračunavanje emisija u svakoj fazi proizvodnje bilo bi izuzetno komplikovano i skupo.
Zbog toga ACEA preporučuje da se ovakvi proizvodi ne uključuju u sistem ili da njihov obuhvat bude značajno ograničen.
Evropska automobilska industrija predstavlja jedan od ključnih stubova ekonomije Evropske unije. U ovom sektoru zaposleno je oko 13,6 miliona ljudi, odnosno 8,1 odsto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji EU.
Industrija evropskim državama godišnje donosi oko 414,7 milijardi evra poreskih prihoda, dok više od osam procenata bruto domaćeg proizvoda Evropske unije nastaje upravo zahvaljujući automobilskom sektoru.
Da li će evropska automobilska industrija, koja se već suočava sa brojnim izazovima, dobiti dodatne klimatske obaveze, biće poznato nakon glasanja u odboru Evropskog parlamenta, zatim na plenarnoj sednici, kao i tokom završnih pregovora između Parlamenta, Saveta EU i Evropske komisije.
AutoRepublika
(57)
A j.bo vas co2 više i ta prevara
Dajte zabranite vozila i obavezno robotaxi…šta toliko mučenje…govna globalistička