1. Home
  2. Testovi
  3. AR test polovnjaka: Volvo V60 Cross Country D3 Kinetic Pro
AR test polovnjaka: Volvo V60 Cross Country D3 Kinetic Pro

AR test polovnjaka: Volvo V60 Cross Country D3 Kinetic Pro

6.32K
16
Podelite sa prijateljima:

U vreme kada je skoro svaki porodični automobil postao SUV ili bar pokušava da liči na njega, Volvo V60 Cross Country deluje kao podsetnik da postoji i drugačiji put. To nije klasičan karavan, ali nije ni pravi SUV/krosover. Reč je o povišenom, ozbiljno napravljenom Volvou za ljude koji žele udobnost, sigurnost, stabilnost i nešto više slobode na lošim putevima, ali bez viška mase, visine i potrošnje koje često donosi SUV-forma.

Na testu je Volvo V60 Cross Country D3 Kinetic Pro iz 2016. godine, sa dvolitarskim dizel motorom od 150 KS, manuelnim šestostepenim menjačem i prednjom vučom. Automobil je prešao oko 220.000 kilometara, a u Srbiji je od 2019, kada je uvezen iz Belgije. Prema dostupnoj dokumentaciji, održavan je u ovlašćenom Volvoovom servisu, i dok je bio u Belgiji i otkad je u Srbiji.

U ovom testu najviše nas je zanimalo koliko V60 Cross Country danas ima smisla kao polovan automobil: da li je zaista upotrebljivija alternativa klasičnom karavanu, koliko je ubedljiv kao zamena za SUV i šta realno može da se očekuje od primerka sa više od 200.000 kilometara.

Cross Country umesto SUV-a

Volvo V60 Cross Country je u osnovi povišeni V60, ali razlika nije samo kozmetička. Klirens iznosi oko 20 cm, odnosno približno 6 cm više nego kod standardnog V60. U praksi se to oseća odmah: automobil lakše prelazi preko lošeg asfalta, rupa, ivičnjaka, snežnih nanosa, prilaza vikendicama i lakšeg makadama.

Ipak, važno je ne pripisivati mu mogućnosti koje nema. Testirani primerak ima prednju vuču, pa V60 Cross Country ne treba posmatrati kao terenac. On može da izađe na kraj sa lošim putem, ali nije namenjen ozbiljnom vanasfaltnom korišćenju. Njegova prednost je pre svega u svakodnevnim uslovima: tamo gde klasičan karavan traži više pažnje, ovaj Volvo daje nešto više prostora za grešku.

Ljudi koji razmatraju V60 Cross Country često gledaju i XC60 prve generacije. To je logično, jer oba automobila nude prepoznatljiv Volvoov osećaj sigurnosti, ozbiljnu izradu i povišen položaj u odnosu na klasične putničke modele. Ipak, razlika u karakteru je jasna. XC60 je pravi SUV, sa višim položajem sedenja, masivnijim nastupom i jačim utiskom „švedskog tenka“ za svaki dan dok V60 Cross Country ide drugim putem. On zadržava deo te čvrstine i sigurnosti, ali u karavanskom pakovanju koje je niže, lakše i prirodnije na otvorenom putu.

Zato ovaj automobil ne treba posmatrati kao slabiju zamenu za XC60. To je drugačiji Volvo, za drugačiju upotrebu. Ko želi SUV-formu, viši položaj sedenja i masivniji nastup, verovatno će pre gledati XC60. Ko želi stabilniji karavan, manju potrošnju i bolji osećaj na auto-putu, a ipak ne želi da se odrekne povišenog klirensa i Volvoove čvrstine, V60 Cross Country ima jasnu logiku.

Prvi utisak: kvalitet se oseća rukom

Kod ovog Volvoa prvi utisak ne dolazi iz ekrana ili liste opreme, već iz osnovnog osećaja kvaliteta. Vrata su teška i zatvaraju se duboko, prigušeno, onako kako se očekuje od automobila koji je napravljen da traje. U kabini nema jeftinog odjeka, nema nervoze i nema utiska da je enterijer projektovan samo da bi dobro izgledao na fotografiji.

Enterijer je tipično volvoovski: miran, ozbiljan, pregledan i kvalitetan. Centralna konzola pripada jednoj drugoj eri automobila, sa više fizičkih tastera i manje velikih ekrana, ali to u vožnji ima prednosti. Sve je pri ruci, komande su jasne, a vozač ne mora da prolazi kroz više menija da bi promenio osnovna podešavanja.

Naravno, godine se vide u konceptu kabine. Ko očekuje veliki ekran, digitalnu instrument-tablu i savremeni grafički prikaz, ovde to neće dobiti. Ali ako se automobil posmatra kroz upotrebljivost, a ne kroz vizuelni efekat, ovakav raspored komandi i dalje dobro funkcioniše.

Multimedija: starija škola, ali sa logikom

Sistem Volvo Sensus na prvi pogled deluje kao rešenje iz vremena pre dominacije velikih ekrana osetljivih na dodir. Međutim, posle kraćeg navikavanja vidi se da u toj filozofiji ima mnogo smisla. Većina važnih funkcija može da se kontroliše preko komandi na volanu i centralnih tastera, bez potrebe da vozač stalno skreće pogled sa puta.

Telefon, muzika, osnovne funkcije multimedije, putni računar i tempomat koriste se jednostavno, bez lutanja kroz menije i bez tapkanja po ekranu u vožnji. Danas mnogi moderni automobili gotovo sve prebacuju na veliki taktilni ekran, što vizuelno deluje atraktivnije, ali često više dekoncentriše vozača. Kod ovog V60 pristup je drugačiji: manje efekta, više funkcionalnosti.

Navigacija koristi mape HERE, koje se mogu ažurirati preko USB memorije preuzimanjem mapa sa Volvoovog sajta. Ali, postoji jedna nelogičnost za naše tržište: mapa Srbije prikazuje nazive ćirilicom, dok je alfanumerička tastatura za unos odredišta latinicom. Zbog toga unos adrese ume da bude nezgodan dok se vozač ne navikne, mada se sistem kasnije koristi korektno.

Sensus možda ne izgleda kao najnovija generacija multimedije, ali se dobro uklapa u karakter automobila.

Sedišta i komfor: tu Volvo igra na svom terenu

Posebno treba istaći sedišta. Volvo je godinama poznat po udobnim sedištima, a ovaj V60 Cross Country potvrđuje tu reputaciju. Sedi se prirodno, leđa su dobro oslonjena, a i duža vožnja prolazi bez zamora. To je jedna od onih osobina koje se ne vide odmah, ali postaju veoma važne posle nekoliko stotina kilometara.

Testirani primerak ima sedišta od štofa, što za neke od nas ima ozbiljnu prednost na ovim vrućinama, jer koža ume da bude vrela kada se napeče. Apropo hlađenja, klima brzo i efikasno hladi kabinu.

V60 Cross Country se jasno odvaja od dela konkurencije. Nije najprostraniji karavan u klasi, niti najmoderniji po kabini, ali sedišta i opšti komfor ostaju među njegovim najjačim argumentima.

Motor D3: življi nego što brojke sugerišu

Na papiru, 150 KS ne zvuči spektakularno, ali u praksi ovaj D3 vrlo lepo nosi V60 Cross Country. Ovo nije trom automobil. Subjektivni utisak je da auto dobro ubrzava, posebno kada se iskoristi obrtni moment dizela. Snaga se oseća i na auto-putu, gde pri dodavanju gasa automobil nastavlja da vuče sigurno i bez naprezanja.

Fabričko ubrzanje do 100 km/h je oko devet sekundi, što za povišeni dizel karavan ove klase jasno pokazuje da nije reč o lenjom automobilu. Još važnije od same brojke jeste način na koji isporučuje snagu. D3 ne traži visoke obrtaje, ne mora da se forsira i ne deluje kao da se muči. U svakodnevnoj vožnji ima dovoljno rezerve za preticanje, uključenje na auto-put i opušteno krstarenje.

Manuelni menjač dobro odgovara ovom motoru. Kvačilo se tokom testa nije čulo, nema lupanja i lepo hvata, a promene brzina su mirne i prirodne. Kod ovog primerka set spojnice nije menjan, ali prema utisku u vožnji nema simptoma koji bi ukazivali na problem.

Na auto-putu: tu se vidi zašto Volvo ima smisla

Najbolji utisak ovaj automobil ostavlja na otvorenom putu. Na auto-putu pri 130 km/h deluje potpuno prirodno, tiho i stabilno. U kabini je mirno, motor se ne nameće, nema neprijatnog šuma ni osećaja da se automobil muči. Kada se doda gas, i dalje se oseća snaga, što je prijatno iznenađenje za nekoga ko D3 posmatra samo kroz brojku od 150 KS.

V60 Cross Country ima onu poznatu Volvoovu smirenost koja se teško opisuje samo kroz tehničke podatke. Deluje čvrsto, masivno i sigurno, ali ne i tromo. Upravo tu se vidi razlika između klasičnog SUV-a i povišenog karavana: automobil ima dovoljno robusnosti za loš put, ali na auto-putu i u krivinama ostaje bliži karavanu nego terencu.

U odnosu na Passat Alltrack, Volvo možda nije toliko racionalan izbor iz ugla zapremine gepeka i mreže servisa, ali ima više karaktera, bolja sedišta i poseban osećaj kvaliteta.

U krivinama je stabilan i predvidiv. Iako je Cross Country podignut u odnosu na standardni V60, ne deluje nesigurno niti neprijatno mekan. Naprotiv, auto ostaje miran, a ogibljenje dobro upija loš asfalt. Na letnjim Hankookovim gumama ostavlja utisak da mu srpski putevi ne smetaju mnogo. Rupe, neravnine i lošiji asfalt prima zrelo, bez lupanja i nervoze. Isto tako i ležeće policajce…

Realna potrošnja

Fabričke brojke kod ovakvih automobila treba uzeti sa rezervom, jer realna vožnja retko liči na laboratorijski ciklus. U stvarnoj upotrebi, testirani V60 Cross Country D3 troši oko 6,5 l/100 km na auto-putu pri 130 km/h. Kombinovana vožnja sa gradom je oko 8 l/100 km, dok se gradska potrošnja penje na oko 9 l/100 km.

Nije loš rezultat za povišeni karavan ove klase, posebno ako se ima u vidu ono što automobil za uzvrat pruža. U praksi se dobija Volvoov osećaj sigurnosti i udobnosti, ali bez potrošnje koju bi mnogi očekivali od većeg SUV-a slične veličine.

Praktičnost i oprema

Gepek je solidan i pravilnog oblika. Nije najveći u klasi, niti pokušava da pobedi Passat Variant u litrima, ali za porodična putovanja, svakodnevicu, zimsku opremu i duže relacije ima dovoljno prostora. V60 Cross Country je pre svega karavan za ljude koji žele dobar balans, a ne automobil koji pokušava da pobedi konkurenciju samo zapreminom prtljažnika.

Oprema je dobro pogođena za svakodnevnu upotrebu. Tu su automatska klima, tempomat, navigacija, Bluetooth, parking senzori, ISOFIX, elektro sklopivi retrovizori, multimedija, USB priključak i Volvoov sistem automatskog kočenja pri manjim brzinama.

Ipak, postoje i ograničenja. Multimedija je funkcionalna, ali stara. Gepek je upotrebljiv, ali nije rekordan. Prednja vuča znači da oznaku Cross Country treba shvatiti kao dodatnu praktičnost, a ne kao poziv na ozbiljniji teren. Mana je i to što nema rezervni točak, što nekome može biti važno, naročito ako često putuje van grada ili u inostranstvo. Sa druge strane, to je danas česta pojava i kod mnogo novijih automobila, pa nije specifičan nedostatak samo ovog modela.

Stanje testiranog primerka

Kod polovnog automobila ove kilometraže stanje konkretnog primerka postaje važnije od opštih utisaka o modelu. Kod ovog automobila važna prednost je pravilno i redovno održavanje u ovlašćenom servisu. EGR je zamenjen zajedno sa hladnjakom, a zamenjena je i klapna na usisnoj grani. Tom prilikom je proveren i DPF, za koji je u servisu rečeno da je u dobrom stanju.

Automobil se ponaša mirno, bez neprijatnih vibracija i bez simptoma koji bi kvarili utisak.

Zaključak

Volvo V60 Cross Country D3 je jedan od onih automobila koji na papiru deluju inferiornije od SUV-ova, ali u stvarnom životu imaju mnogo smisla. Dovoljno je povišen da se ne plaši lošeg puta, dovoljno nizak da se na auto-putu i u krivinama ponaša kao dobar karavan, dovoljno snažan da ne bude trom i dovoljno udoban da duga putovanja pretvori u nešto lagano.

U svetu polovnih Volvoa, XC60 prve generacije često se doživljava kao čvrst, siguran i robustan „švedski tenk“ za svaki dan. V60 Cross Country nosi deo tog istog karaktera, ali ga pakuje u elegantniju, lakšu i ekonomičniju karavansku karoseriju. To je automobil za one koji ne moraju po svaku cenu da sede visoko, ali žele osećaj sigurnosti, ozbiljnu izradu, povišen klirens i stabilnost na dugim relacijama.

Najveće prednosti ovog modela su udobnost, tišina u kabini, odlična sedišta, stabilnost na auto-putu, vrlo dobar motor, i solidna potrošnja.

U suštini, ovo nije automobil za one koji traže najviše prostora za najmanje novca, niti za one koji žele klasičan SUV. Ovo je automobil za one koji žele ozbiljan, stabilan i prijatan auto za svaki dan, putovanja, zimu i loše puteve, ali u formi koja je diskretnija i vozački prirodnija od većine SUV-ova.

Milan Grozdanović

P. S. Hteli bismo da napomenemo i to da je primerak sa testa na prodaju, vlasnik za njega traži 10.200 evra, a više detalja pročitajte na ovom linku

(6324)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
guest

16 Komentara
s mile

Uh, meni samo ime Volvo zvuči jako.
Ovu unutrašnjost, bih ovekovečio, kome treba više i bolje.
Srednja konzola, Fantastična.
Nedostatak ekrana, je prednost.
Klirens, odličan.
Stil, mislim u odnosu na VW itd….
Ukratko, auto za poželeti.

Laki

Auto za gospodu…Nakon par vožnji,ostavio odličan utisak na mene.

Neko sa strane

Previše skučen pozadi za klasu kojoj pripada – nakon Alfe 159, auto sa najmanje prostora na zadnjim sedištima i u prtljažniku.

Cross Country Volvoi standardno imaju karakteristiku da se voze lošije i od nekih pravih SUVova. Tromi i neagilni u odnosu na recimo BMW X3 ili Audi Q5, da ne pričamo o pravim karavanima.

Sve ukupno, auto za nekog ko želi po svaku cenu da se razlikuje od drugih i da uživa u prividnom osećaju kvaliteta, čak i kada to znači ozbiljne kompromise kod nekih drugih aspekata.

moron

Sve se slažem.

Matori

+1

Aleksandar

Uopšte se ne slažem. Ako tražimo samo najbolje, posle Mercedesa W124 nije ni trebalo praviti druga kola. Taj auto i njegovi derivati su verovatno najbolja velikoserijska kola ikada napravljena. Volvo nikada nije pretendovao da napravi najbolje. Pravio je kvalitetne, bezbedne, udobne automobile NA SVOJ NAČIN. Kupovali su ih doktori, advokati, ljudi koji su želeli da uživaju u svom automobilu. Nikad nisam video krimosa koji bi poželeo Volvo. Najveće, najudobnije, najbrže, najprestižnije,najekonomičnije, najjeftinije za održavanje prepuštam drugima. Toliko.

Neko sa strane

Ko je uopste spomenuo ‘najbolje’? Ja pricam o polivalentnosti. 1. Ako neko kupuje karavan duzine oko 4,6-4,7m, realno je da ocekuje odredjen nivo prostora unutra. Ne mora po svaku cenu da bude rekorder u tom segmentu kao Skoda Oktavija, ali ako taj auto nudi slican nivo prostora kao hecbek verzija Golfa ili Ford Focusa, ako ga vec recimo Focus karavan delje – onda imamo problem. Tada se postavlja pitanje: koja je poenta? Naravno, postoje neki izuzeci kao BMW serija 3, ali Volvo ipak nije u toj prici, koliko god ga neko mozda video tu. 2. Ako neko kupuje karavan, on… Pročitaj više »

Sasa

VOLVO V60 D3 (nije cross country), vozim poslednje 3 godine, za koje sam izvezao skoro 150.000 km. Nemam nameru da ga menjam. Udoban, mala potrošnja a odličan kvalitet.

s mile

50 k km godišnje, moj naklon . Ako nije službeni itsl…

Merkurac

Toliko hvale a na kraju teksta… prodaje se :))) OK, ne obrćajte pažnju, šali se deda malo, ja sam iz neke druge basne – ja prodajem auto tek kada se približi vreme neisplativih popravki, zato sam do 6. decenije života promenio samo tri auta i još uvek vozim četvrti.

s mile

Jesu li bili novi ili polovnjaci. Koliko su prelazili. Sve to utiče na odluku. Neko voli da promeni na par godina, neko tera dok je iole ispravan.

Merkurac

Novi, zato mi se i ne isplati brzo ih menjati. Plus što je svaka sledeća generacija automobila gora od prethodne pa i iz tog razloga gledam da „rastegnem“ upotrebu na što duži period. Do sada sam (sem kod jednog auta) sam imao sreće da u servis dolazim samo 1x godišnje na redovan servis a tako želim i da ostane, majstore ne volim da vidim ni na slici.

s mile

ko nije tajna, navedi modele, motore, koliko je pređeno sa njima…

vala ja kako ih održavam, da kupim nov, baš bi ga dugo vozio

Merkurac

1992-2001 nasleđeni z101 iz 1978, zbog njega sam zamrzeo Zastavu ali naučio sve o mehanici 🙂 2001-2008 Punto mk2, 88.000km, bez kvarova 2008-2010 Fabia mk2 1.2 HTP, 30.000 km, bez kvarova (ozbiljno razočarenje bukom i potrošnjom), jedva dočekao da je se rešim, ozbiljan finansijski promašaj 2010-2020 Polo mk5, 1.6 TDI, 125.000 km (posle 6 godina EGR ventil crko na 90.000 km, od tada lovio priliku da ga se rešim, takve stvari su mi crveni karton) 2017- Golf mk7 1.2 TSI (cena na akciji bila 14.000 eur, prilika koja se ne propušta, zato se preklopio vremenski sa Polom, 3 godine), za… Pročitaj više »

s mile

E, pa mi se fino poklapamo.
Moj prvi auto, 2010 sam kupio Fabiju I iz 2004, 1.2HTP sa 83000km, ugradio plin, i verno me služila 140 k km, 7 god, dok motor nije naglo počeo da troši ulje. Max zadovoljan.
Treći auto, Z10 iz 2008 a kupljen 2018, sa 53000 km, naravno ugrađen plin, i 6 god i 120 k km max bezbrižne vožnje.
Oba odlična.

Čuvaj Golfa dok možeš.

I ja ih retko menjam, ali kupujem polovnjake.

s mile