Amerikanci zbog kineskih veza, s tržišta proteruju Mercedes?

Mercedes decenijama važi za jednog od najvažnijih igrača na američkom tržištu luksuznih automobila. Nemački proizvođač je uspešno gradio poziciju jednog od vodećih premijum brendova na svetu zahvaljujući, između ostalog, snažnoj prodajnoj mreži, bogatoj ponudi modela i glomaznim proizvodnim kapacitetima u Sjedinjenim Američkim Državama.

Međutim, ovog puta potencijalna pretnja ne dolazi od konkurentskih proizvođača niti od promena u preferencijama kupaca. Mercedes bi umesto toga mogao da se nađe u centru političke rasprave koja bi mogla imati dalekosežne posledice po njegovo poslovanje u Americi.

U Vašingtonu se trenutno razmatra novi zakon pod nazivom „Motor Vehicle Modernization Act of 2026“, koji ima podršku političara iz obe najveće američke stranke. Predlog zakona usmeren je na ograničavanje poslovnih aktivnosti kompanija koje imaju određene vlasničke veze sa državama koje Sjedinjene Američke Države smatraju geopolitičkim protivnicima.

U slučaju usvajanja, zakon bi mogao da kompanijama kod kojih direktni ili indirektni vlasnički udeo povezan sa takvim državama prelazi definisani prag zabrani prodaju, uvoz i proizvodnju vozila za američko tržište. Ograničenja bi važila pet godina i odnosila bi se na veze sa državama poput Kine, Rusije i Severne Koreje.

Za Mercedes problem ne leži u proizvodnji niti u prisustvu na američkom tržištu. Naprotiv, kompanija je među retkim evropskim proizvođačima koji već dugo proizvode veliki broj vozila direktno „preko bare“. Njena fabrika u Tuskalusi, u saveznoj državi Amerike Alabami, otvorena je 1997. godine i do danas je proizvela više od pet miliona vozila. Upravo odatle stižu brojni modeli koji se prodaju širom sveta, uključujući i neka od najprofitabilnijih vozila u Mercedesovoj ponudi.

Američko tržište predstavlja drugi najveći prodajni region za kompaniju, pa bi eventualne restrikcije imale ogroman uticaj ne samo na poslovne rezultate već i na hiljade zaposlenih koji rade u domaćim proizvodnim pogonima.

Glavni razlog zbog kojeg se Mercedes našao u fokusu predloga zakona jeste vlasnička struktura entiteta. Kineski proizvođač BAIC poseduje 9,98% akcija nemačke kompanije. Istovremeno, kineski preduzetnik Li Šufu, osnivač grupacije Geely, preko investicione kompanije Tenaciou3 Prospect Investment kontroliše dodatnih 9,69% udela. Zajedno, ova dva vlasnička paketa dostižu 19,67%, što je iznad granice od 15% predviđene nacrtom zakona.

Ipak, situacija je daleko od konačne. Predlog je za sada prošao samo jednu fazu zakonodavnog procesa i još nije stigao do završnog glasanja. Takođe, u američkom Senatu trenutno ne postoji identičan predlog, što znači da su pre eventualnog usvajanja moguće brojne izmene.

Pojedini analitičari smatraju da Mercedes možda čak nije ni bio primarna meta zakonodavaca. Glavni cilj predloga mogao bi biti ograničavanje širenja kineskih automobilskih kompanija na severnoameričko tržište, posebno u trenutku kada kineski proizvođači ubrzano povećavaju svoje globalno prisustvo.

Pojedine kineske marke poslednjih godina su već uspostavile poslovne operacije u Meksiku i Kanadi, koristeći regionalne trgovinske sporazume za širenje na zapadna tržišta. To je dodatno pojačalo zabrinutost američkih političara kada su u pitanju nacionalna bezbednost, tehnološka nezavisnost i zaštita domaće privrede.

Za Mercedes naredni period mogao bi da bude ključan. Kompanija bi potencijalno mogla da pronađe način za smanjenje kineskog vlasničkog udela, da sačuva postojeću strukturu i sačeka eventualne izmene zakona ili da traži neko potpuno novo rešenje koje bi joj omogućilo nesmetan nastavak poslovanja u Americi.

Slučaj Mercedesa bez obzira na konačan ishod pokazuje koliko su danas automobilska industrija, geopolitika i globalni kapital međusobno povezani. Odluke koje se donose u političkim institucijama sve češće imaju jednako veliki uticaj na proizvođače automobila kao i na razvoj novih modela ili tehnoloških inovacija.

AutoRepublika

(137)