
Kako se izboriti s vrućinom u automobilu?
Leto je tu (doduše ne kalendarski), a prvi toplotni talasi već donose znoj na čelo. Pošto se, prema vremenskim prognozama, ovih dana temperatura već penje preko 30 stepeni, ACE Auto klub Evrope objašnjava na šta treba obratiti pažnju prilikom vožnje tokom vrelih letnjih dana, kako bi se sačuvao hladan um i bezbedno stiglo do cilja.
Parkiran automobil može se u roku od nekoliko minuta izuzetno zagrejati – pri spoljnoj temperaturi od 30 stepeni, već nakon pola sata u unutrašnjosti se meri 46 stepeni, a posle sat vremena čak 56 stepeni. To znači opasnost po život za bebe, malu decu i životinje. Zbog toga ih nikada ne treba ostavljati u automobilu tokom letnjih temperatura – čak ni na nekoliko minuta. Isto važi i za starije osobe ili one sa zdravstvenim tegobama: i one su često osetljive na vrućinu – što može dovesti do nesvestice ili kolapsa krvotoka.
Ni svakodnevni predmeti nisu nužno otporni na toplotu: sprejevi, sredstva za čišćenje ili gazirani napici mogu procuriti ili čak eksplodirati. Kod lako zapaljivih tečnosti ili gasova postoji opasnost od eksplozije već pri 50 stepeni. Posude i zatvarači mogu pri tome postati opasni projektili.
Takođe, elektronski uređaji s baterijom, poput mobilnih telefona, eksternih baterija (powerbank) ili tableta, mogu se oštetiti usled vrućine, a u najgorem slučaju i eksplodirati ili se zapaliti. Kada je napolju toplo, treba što manje stvari ostavljati u automobilu i obratiti pažnju šta može da ostane, a šta ne.
Ako automobil ima funkciju klimatizacije u stanju mirovanja, preporučuje se da se enterijer rashladi putem aplikacije, daljinskog upravljača ili tajmera još pre nego što vožnja počne – naročito tokom veoma toplih dana. Ko tu opciju nema, trebalo bi pre polaska da provetri vozilo – najbolje tako što će na nekoliko minuta otvoriti sva vrata, prozore i gepek.
Tokom vožnje važi pravilo: klima uređaj ne treba da hladi kao frižider – ma koliko to zvučalo primamljivo. Idealna temperatura je između 22 i 25 stepeni. Razlika u temperaturi između unutrašnjosti i spoljašnjosti veća od 5 do 6 stepeni može opteretiti krvotok. Osim toga, niža podešena temperatura klima-uređaja povećava potrošnju goriva.
Ko ostavlja svoje vozilo na suncu, trebalo bi da ga što je moguće bolje zaštiti od porasta temperature – idealno je parkirati u hladu. Alternativno, pomažu zaštitne prostirke za vetrobransko staklo postavljene spolja. Stakleni krovovi bi trebalo, ako je moguće, da se zamrače. Ako nema nikakvog zaštitnog sredstva, čak i obični peškiri preko volana i komandne table mogu sprečiti da se površine previše zagreju.
Pokriti sedišta takođe ima smisla: ako sunce direktno sija u automobil, površine mogu toliko da se zagreju da prilikom kontakta s kožom izazovu opekotine. Inače, oprema vozila igra značajnu ulogu: svetle boje laka i površina sedišta, volana i naslona za ruke, kao i zatamnjena stakla, doprinose tome da u automobilu bude manje vruće.
Vrućina predstavlja stres za telo: u automobilu se može izgubiti i do tri litra tečnosti na sat. Redovno unošenje tečnosti zato je neophodno. Najbolje je piti vodu. ACE (Auto klub Evrope) savetuje da se tokom dužih putovanja pravi pauza najkasnije na svaka dva sata, kako bi se očuvala koncentracija i dobro opšte stanje – po vrućini i češće.
Ko zbog visokih temperatura nosi otvorenu i labavu obuću, trebalo bi da za vožnju pripremi drugu – visoke potpetice takođe se ne preporučuju. Bezbedna vožnja zahteva čvrstu obuću koja dobro prianja na papučice. Ko vozi bos ili u japankama, rizikuje duži zaustavni put – a u najgorem slučaju i nezgodu. Važno: kod službenih vožnji čvrsta obuća je čak i obavezna.
Visoke temperature ne opterećuju samo putnike, već mogu direktno i indirektno da prouzrokuju štetu na vozilu. Rezervoar ne bi trebalo puniti do vrha tokom vrelih dana, jer se gorivo može proširiti usled toplote, izaći kroz ventilaciju rezervoara i postati lako zapaljiv izvor opasnosti. Vlasnici električnih automobila su ovde u prednosti – njihova baterija, koja se nalazi između osovina, dobro je zaštićena čak i od letnje vrućine, a većina proizvođača ugrađuje i sistem za hlađenje. ADAC redovno naglašava da su savremeni električni automobili otporni na visoke temperature.
Krema za sunčanje je važna zaštita tokom vrućina – ali nije preporučljivo nanositi je neposredno pre ulaska u auto ili u samoj unutrašnjosti vozila, jer zaštitna sredstva lako ostavljaju trajne tragove na sedištima, plastičnim delovima ili laku vozila.
Visoke temperature kod električnih automobila pre svega utiču na efikasnost tokom punjenja. Što se baterija više približava tački pregrevanja, to je manja brzina punjenja. Za to je odgovoran sistem za nadzor baterije (BMS), koji prilagođava snagu punjenja prema trenutnoj temperaturi baterije. Da bi se sprečilo pregrevanje, brzina i trajanje punjenja se – u zavisnosti od modela vozila – više ili manje smanjuju. U ekstremnim slučajevima, punjenje se iz bezbednosnih razloga može i prekinuti dok se baterija ne ohladi.
Da bi se izbegli ovakvi problemi, preporučljivo je da se stanica za punjenje postavi na mestu zaštićenom od sunca – ili, kada je reč o javnim punjačima, da se biraju oni u hladu ili oni koji su opremljeni solarnim panelima i time dodatno napajaju energijom. S druge strane, punjenje tokom sumraka, noću ili u ranim jutarnjim časovima ne predstavlja nikakav problem – tada se izbegavaju negativni efekti visokih temperatura na performanse električnog vozila, a kapaciteti punjača se bolje iskorišćavaju.
AutoRepublika
(268)
Znači, po letnjim vrućinama posle svakog parkiranja treba da sobom poneti akumulator iz automobila 😀
U klasičnim automobilima sa motorima SUS, ovo je istina ako se želi produžiti radni vek akumulatora. Olovnim akumulatorima toplota skraćuje radni vek daleko više nego hladnoća
Crn auto na suncu, unutra bude preko 60 °C. Viljuška od pojasa bude vrela. Sunčane naočare se toliko zagreju da opeku uši, a bile su u senci.
Ovori vrata, brzo luštiranje. Pali kola i vozi sa otvorenim prozorima. Posle klima…
To nam je realnost, a sve toplija leta i višlje temperature.
Bijeli i crni auto su ogromna razlika na suncu, sjećam se jednom kako sam parkirao Citroen C2 bijele boje pored kolege koji je vozio BMW peticu tamnoplave, i ja zaboravio nešto u C2 i u jednom momentu mi je jedna ruka bila u C2 a druga u petici… Imao sam osjećaj da je razlika 15 stepeni…
Meni se najbolje pokazao veliki peškir svetle boje, npr beli, preko instrument table i volana. Bolje od svih drugih varijanti zaštite od sunca. Upija najmanje toplote.
Ko želi može da proba i milje te veličine. Etno.
Pre sedanje u automobil sva stakla dole, i vrata širom da izađe toplota.
dodao bih da ako su stakla zadnjih vrata i gepeka zatamnjena sa kvalitetnim folijama, dosta smanjuju temp u autu
Interesantno je da se termalnom menadžmentu unutrašnjosti automobila posvećuje jako malo pažnje, iakko to je bitan elemenat udobnosti. Čak se ide na to da se izrazito pogorša, tokom decenija su bile sve veće i veći vjetrobrani (sjećam se poređenja Bube i Omege B, na istom suncu Buba de vozi bez problema i bez klime, dok Omega teško i sa klimom), veće i crnje instrument table, sve češća koža na sjedištima (gdje skačeš sa sjedišta kada te opeče), panorama krovovi, itd… A niko da se pozabavi, recimo ventilacijom putničkog prostora kad auto stoji, recimo da se stavi solarni panel koji vrti… Pročitaj više »
To si u pravu. U čemu je fora, nikad nisam potpuno shvatio.
Nekad se vozilo u fići, bubi, skodi, Renolu 4, stojadinu, Ladi…… i vrućina je nekako bila ppodnošljiva. Imali su oni i „leptire“ i neke rupe za hlađenje….. Tek, kad sam uzeo Fabiju 1, klotaru, bez klime, shvatio sam da s eto bez klime ne može voziti…..
Uopešte, danas u savremenim autima kad je spoljna temp preko 21 C, a greje sunce, bez klime se ne može. Neverovatno….
Zaista je tako,kako si rekao.Kod autobusa već od 19 vanjskih stepeni, nije prijatno bez klime.
Bili smo trunku mlađi, a tadašnji automobili koji su nam bili dostupni uglavnom nisu imali opciju hlađenja…
Uvek sam imao ukočen vrat ako putujemo na more ili neki duži put, pa se prirodno „hladimo“ toplim vazduhom koji ulazi kroz bočni prozor…
Često si mogao da vidiš vozača sa peškirom oko vrata…
Kad smo kupili prvi automobil sa klima uređajem, znao sam da povratka više nema.
Ništa bez klime u autu…