1. Home
  2. Life
  3. Film
  4. Zanimljivost dana: Kako je konceptni model Lincolna promenio istoriju Betmena
Zanimljivost dana: Kako je konceptni model Lincolna promenio istoriju Betmena

Zanimljivost dana: Kako je konceptni model Lincolna promenio istoriju Betmena

279
1
Podelite sa prijateljima:

Živimo u vremenima kada su akcioni filmovi bazirani na stripovima sa superherojima, postali toliko česti da je teško pratiti ko je ko, i koliko često se pojavljuju u bioskopima. Takav trend nije oduvek postojao i serija Betmen, koja se emitovala na malim ekranima od 1966. do 1968. godine, je bila jedna od prvih koja je stavila akcionog heroja na televizijski program.

Betmenu je bio potreban specijalni automobil da obavlja svoje poslove, a kao rezultat je nastao model koji do današnjeg dana služi kao inspiracija za filmske automobile.

Sve je započelo na Sajmu automobila u Čikagu 1955. godine, kada je svetlost dana ugledao konceptni model Lincoln Futura. Ime je dobio po španskoj reči za pojam budućnosti i nije teško zaključiti zašto je tako.

Futuristički dizajn je inspirisan serijom prelepih konceptnih vozila razvijenih od strane Forda i njegovih divizija Ford, Mercury i Lincoln iz ranih pedesetih godina prošlog veka. Futura je najviše ličila na godinu dana stariji Mercury XM-800, a dizajnirao ga je dugogodišnji Fordov stilista Džon Nadžar.

Njegove crteže je kasnije samostalna italijanska kompanija Carrozzeria Ghia sprovela u delo po ceni od 250 hiljada američkih dolara (oko 2,5 miliona „zelembaća“ u današnjoj vrednosti novca). Doneo je mnogo toga šta ćemo kasnije viđati u serijskoj proizvodnji, kao što su prekriveni farovi, poveća maska hladnjaka i balonasti krov, a iako je bio koncept, Futura je bio potpuno funkcionalan četvorotočkaš.

Pozajmio je platformu sa modela Continanetal Mark II, a pokretao ga je poznati Lincolnov motor sa osam cilindara koji je razvijao 285 konjskih snaga iz radne zapremine 368 kubnih inča (6,0 litara).

Nakon godinu dana premijera širom Amerike, Futuru kupuje čuveni dizajner Džordž Baris za sumu od samo jednog dolara. Baris je imao veoma poznatu firmu u Kaliforniji i bavio se proizvodnjom specijalnih modela za imućne holivudske mušterije.

Za Futuru nije imao planove i automobil je skupljao prašinu u hangaru narednih nekoliko godina. Zatim je ofarban u crvenu boju i na kratko se pojavio u filmu „It Started with a Kiss“. Nasuprot verovanju, Baris nije bio prvi izbor da napravi Betmenov automobil kada je 20th Century Fox Television odlučio da snimi seriju zasnovanu na stripovima.

Posao je originalno dopao jednoj drugoj legendi tjuniranja automobila, onoj koja se zvala Din Džefris, a ovaj je želeo specijalni model na bazi Cadillaca iz 1959. godine. Međutim, producentska kuća je htela završen automobil za samo tri sedmice, što Džefris nije mogao da ispuni, pa je zahtev za ponudu poslat Barisu.

Ovaj je prihvatio i shvatio da jedini način da ga kompletira na vreme bila dostupna u vidu modifikacije već postojećeg vozila, umesto pravljenja potpuno novog automobila. Futura je već imao futuristički dizajn čak i kada je bio desetak godina star i pokazao se kao idealan kandidat za „Bat-mobile“.

Filmski model se nije izmenio u velikoj meri u poređenju sa Futurom. Stakleni balonasti krov je postao kabriolet, iza kabine su se nalazili završeci izduvnih cevi, prednji branik je bio potpuno nov, a vozilo je zatim ofarbano u crnu boju sa crvenim detaljima.

Automobil je pretrpeo poveće mehaničke promene i u njega je ugrađen novi motor iz modela Ford Galaxie zapremine 390 kubnih inča (6,4 litre). Baris je napravio i izmene u enterijeru, kao što je recimo ubacio menjač „na dugme“ (iz Fordovog brenda Edsel) umesto standardne ručice, i dosta špijunskih komandi za bežanje od zlikovaca kojima bi verovatno pozavideo i Aston Martin Džejmsa Bonda.

Ove modifikacije su koštale oko 30 hiljada dolara (282.160 „zelembaća“ u današnjoj vrednosti novca), a Baris nije želeo da ga proda producentskoj kući već ga je samo iznajmio. Pored glavnog filmskog vozila, Baris je priredio još dve kopije za snimanje.

Nakon što je serija okončana, automobil je vraćen vlasniku, a ovaj ga je zadržao. One kasnije kopije su korišćene za amaterski auto-moto sport i interesovanje za njima je bilo izuzetno slabo sve do osamdesetih godina kada su filmovi o superherojima ponovo počeli da privlače pažnju. Među njima se našao i Betmen, ali je Baris odbijao da ga proda sve do 2013. godine. Tada je automobil promenio vlasnika za sumu od čak 4,6 miliona američkih dolara (današnjih 5,9 miliona), a od tada je još jednom preprodat za nepoznat iznos.

Neki moderniji filmovi će imati specijalne modele da bi se približili onima iz stripova, ali onaj prvi je taj koji i dalje privlači najviše pažnje.

A sve je započelo s prelepim konceptom izrađenim od strane Lincolna, s kojim većina verovatno nije ni upoznata. Najveći broj takvih vozila završi pod presom nakon što izložba bude kompletirana, dok je prototip Futura stekao još slavniju perspektivu i ona traje do današnjeg dana.

Zoran Tomasović

(279)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

1 Komentar
Inline Feedbacks
View all comments
Matija

„Vecina nije upoznata“ – ja jesam! Sve do kraja 60-tih americki proizvodjaci su liferovali brojne dizajn studije sa futuristickim dizajnom. Bilo ih je sa mlaznim motorima a jedan od tih automobila imao je cak i mali nuklearni reaktor. Ni jedna od tih studija nije imala sanse da udje u seriju ali, kao sto je gore receno, cesto su sadrzale nove komponente koje su zatim bile ugradjene u serijske automobile. Tokom 70-tih godina „show cars“ su se orijentisali na realnost – njihov dizajn i koncepti bili su uvertira za nova serijska vozila, sto je vec odavno postalo opste prihvacena praksa svih… Pročitaj više »