1. Home
  2. Istorija
  3. Zanimljivost dana: Najveći helikopter ikada proizveden
Zanimljivost dana: Najveći helikopter ikada proizveden

Zanimljivost dana: Najveći helikopter ikada proizveden

2.54K
0
Podelite sa prijateljima:

Mil Mi-26 je već duže od tri decenije najveći serijski helikopter na svetu, ali da li znate da je ovaj ruski proizvođač imao još veću veću konceptnu verziju?

Mil (Fabrika Helikoptera Moskva) je osnovan 1947. godine, a deset godina kasnije je debitovao najveći helikopter kompanije pod Mi-6 oznakom. On je napravio pravu revoluciju sa maksimalnom nosivosti od 12 tona i briznom od 300 km/h što mu je obezbedilo široku civilnu i vojnu upotrebu. Međutim, samo pet godina kasnije Boeing debituje sa legendarnim CH-47 Chinookom, a Sovjeti nikako nisu prihvatili poraz.

Po nekim pričama, Sovjeti su razmatrali ideje o velikom helikopteru još krajem 1950-ih godina pre nego što je spomenuti konkurent iz Boeinga imao svoju premijeru, a cilj je bio maksimalna nosivost od 20-25 tona i dužinom oko 35 metara da bi mogao da ponese balističke rakete.

Sa tako velikim dimenzijama, helikopter je morao da ima dve poveće elise, ali istraživanja sa sistemom sličnom na spomenutom CH-47 Chinooku (jedan na prednjem delu helikoptera, a jedan na zadnjem) se pokazao veoma nestabilnim. Mil tada donosi odluku da elise postavi jednu pored druge, uz rep sličan avionima. Takav sistem ne samo što je bio stabilniji već je u potpunosti eliminisao potrebu za manju elisu na repu.

Prototip je poznat pod nekoliko različitih imena. Tokom razvoja Sovjeti su ga zvali Izdeliye 65 („Stvar 65“), NATO je dao kodnu oznaku Homer, a danas je najpoznatiji kao V-12. Do 1965. godine prvi prototip je bio u završnoj fazi razvoja. Kao što smo spomenuli, glavna svrha je bila da ponese balističku raketu pa je prostor morao da bude dovoljno velik, ali je Mil imao na umu i prevoz ostale opreme kao i vojnika.

Konačan proizvod je bio dugačak 37 metara uz visinu od 12,5 metara i širinu (računajući i elise) od 67 metara. V-12 je imao i prostor za šest članova posade i još 196 putnika, a pokretala su ga četiri Soloviev motora od po 6.500 ks. To je omogućavalo maksimalnu brzinu od 260 km/h i nosivost od 40 tona.

V-12 je prvi put testiran u junu 1967. godine dok je još bio u fazi razvoja, ali se let završio prerano zbog nestabilnosti. Pilot je imao problem da kontroliše helikopter pa je prednji točak udario u zemlju. Zapadni mediji su preneli vest da se V-12 tom prilikom srušio i zapalio, ali u realnosti pilot je ipak uspeo da sigurno sleti čak i sa probušenom prednjom gumom.

Kompletno završen prototip je prvi put poleteo u julu 1968. godine i narednih godinu dana će postaviti dva svetska rekorda. Prvo je, u februaru 1969. godine, podigao 31.030 kilograma na visinu od 2.951 metara da bi osam meseci kasnije podigao 44.205 kilograma na visinu od 2.255 metara.

Drugi prototip je bio gotov do 1972. godine, ali je čekao punu godinu na motore, tako da je prvi put poleteo tek u martu 1973. godine. Svet je bio toliko impresioniran sa V-12, da mu je čak i tokom godina Hladnog rata, američki American Helicopter Society je dodelio uglednu Sikorsky nagradu za dostignuća u razvijanju helikopterske tehnologije.

Nažalost, do sredine 1970-ih godina tehnologija sa balističkim raketama je toliko napredovala da više nije bilo potrebno koristiti avione, helikoptere ili podmornice da se one prevezu. Iz tog razloga, vlada je odbijala da finansira serijsku proizvodnju. Kasnije se saznalo da je Mil planirao još veću verziju pod kodnom oznakom V-16, koja je trebalo da ima šest elisa i dva Soloviev motora sa po 20.000 ks.

Prvi prototip se danas nalazi pored Mil fabrike u kojoj je originalno i prozveden, iako su obe elise skinute, dok je drugi prototip doniran Monino muzeju udaljenom oko 50 kilometara od Moskve. Ceo razvoj je ipak imao smisla pošto je Mil iskoristio iskustvo za razvoj Mi-26 koji je u proizvodnji do današnjeg dana i važi za najveći helokopter na svetu.

Zoran Tomasović

(2536)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments