1. Home
  2. Glas Republike
  3. Proizvođači automobila su devalvirali evro više nego Slobina vlast nekada dinar
Proizvođači automobila su devalvirali evro više nego Slobina vlast nekada dinar
12

Proizvođači automobila su devalvirali evro više nego Slobina vlast nekada dinar

998
12
Podelite sa prijateljima:

Realnost u bilo kojoj sferi više podseća na brzu reku nego na jezero. Okolnosti unutar jedne industrijske grane se menjaju, a svi se prilagođavamo novonastaloj situaciji, većom ili manjom brzinom. Isto važi i za relacije između različitih privrednih sektora.

Izuzetak nije ni automobilska industrija, kao ni celokupan ambijent koji je okružuje. Dovoljno je pogledati samo fotografije sa današnjih izložbi automobila, u narodu poznatije kao sajmovi, i uporediti ih sa onim što nam prikazuju sekvence, doduše očajne rezolucije, sa davnih manifestacija održanih na istom mestu.

Svetska premijera Mercedesa 600 SEL (W140) u Ženevi, proleće 1991. godine, ili modela istog proizvođača sa oznakom 300D (W124) u Frankfurtu 1985. godine. Lepotani na četiri točka su okruženi ljudima koji odišu ozbiljnošću i poslovnošću. Sve nekako deluje dostojanstveno i decentno. Tako nekako kako i zamišljamo izložbe, dok današnje manifestacije zaista bolje opisuje reč “sajam”.

Da, sajmovi i to dok ih još uopšte i ima, odnosno dok potpuni primat ne preuzmu kompletno depersonalizovane i bezdušne internet prezentacije. Generalno, jasno je da sve ide u tom smeru. Smeru opšte komercijalizacije bez nekadašnje lične note autora. To je upravo ono što razlikuje umetnost od amaterskog pokušaja. Umetničko delo priča svoju priču koju na različiti način vide, čitaju različite ličnosti.

Profit, profit, profit… i troškovi

Današnje generacije automobila su previše kratko sa nama, menjaju ih novije, a apsolutno sve, u proizvodnom procesu je podređeno profitu, koji jeste smisao i cilj bilo koje vrste proizvodnje, ali čiji su delovi nekada žrtvovani zarad ambicije usmerene na emociju publike.

A upravo su, navodno niske stope profita nešto na šta se proizvođači u kontinuitetu žale. Najčešće se iskazuju zarade od 6 do 10%, što je zaista malo u poređenju sa prinosima koje generišu druge industrije. Kako je ovo moguće zaista nije jasno. Uzmimo za primer, pomenuti Mercedes-Benz i (još uvek) najmanji model u gami, nedavno predstavljenu A klasu.

Automobil izgleda fenomenalno, prepun je tehnoloških novotarija u smislu gedžeta i šarenih lampica koje su zaista moćan afrodizijak. Nema sumnje da instalirane komponente, odnosno hardver, vuku poreklo iz neke zemlje trećeg sveta, odnosno da su pristupačne cene. Isto tako nema sumnje da je kompaktni hedžbek postavljen na platformu koja je davno razvijena unutar Renault-Nissan alijanse.

Agregat koji koristi test vozilo koje cirkuliše po Srbiji, od (volonterske) redakcije do redakcije, poznat je i, u osnovi neizmenjen, već značajno više od deset godina, a i on vuče poreklo iz pomenute japansko-francuske alijanse. Veoma slična situacija je i sa ostalim opcijama pogonskih sklopova. Sve ovo nije sporno niti je zamerka na račun prelepog kompakta. Naprotiv, platforma i celokupan pogonski sklop su provereni i odlični.

Međutim, ovde treba imati još par činjenica u vidu. Alijansa je vodeći svetski proizvođač automobila, dok je Mercedes-Benz lider premijum segmenta. To podrazumeva da su prodajne brojke vanserijski visoke, a to dalje implicira drastično niže troškove istraživanja i razvoja po jednom prodatom četvorotočkašu, koji se vezuju za najskuplje komponente konvencionalnog automobila, o čemu možete detaljnije da saznate ovde.

Dalje, poznato je da Mercedes ima “nebrojeno” modela u gami, a Renault-Nissan alijansa još uključuje i marke Dacia i Mitsubishi. Koga ne mrzi neka prebroji modele među ovih nekoliko marki koji koriste pomenutu platformu i koji koriste, opšte hvaljeni i cenjeni, 1,5 dCi motor. Pa pomnožite to što dobijete kao zbir, sa prodajnim brojkama svakog modela ponaosob za jednu godinu, pa onda sa brojem godina tokom kojih se eksploatiše rezultat procesa istraživanja i razvoja koji je krunisan ovim vitalnim komponentama.

Zašto se onda stalno rukovodici proizvođača automobila češkaju po glavi, tobože zabrinuto objašnjavajući da su upravo troškovi istraživanja i razvoja najveći izdatak kompanije? Pa šta biste vi? Tokom školovanja smo učili o ekonomiji obima i uticaju velikih serija na cenu koštanja proizvoda, kao i na ukupne rashode kompanije. Ukratko, što je veći obim proizvodnje utoliko su niži fiksni troškovi po jedinici proizvoda. Blagodet, ogromna blagodet.

Tehnološki razvoj je u brojnim industrijama doveo do značajnog sniženja troškova generalno, a posebno troškova proizvodnje. Stariji, setite se godine kada se kupovala veš mašina, koliko je ona (puno) koštala i koja sva odricanja je zahtevala kupovina takvog artikla, osamdesetih godina, na primer. Kao rezultat nepobitnog prosperiteta u razvoju hardvera, ali isto tako i sveprisutnog softvera, danas mašine za pranje veša možete da kupite po nižoj ceni nego što je trošak registracije porodičnog automobila.

A automobili i njihove cene?

Već kiptim, a nisam ni slovo napisao. Nisu pojeftinili, to je očito. Troškovi proizvodnje jesu drastično niži, obim proizvodnje je značajno veći nego ranijih godina. Motori i osnove tehnologije su ostali nepromenjeni, i dalje dominiraju motori sa unutrašnjim sagorevanjem koji rade na istom principu desetine godina unazad.

Zašto se delić te dobrobiti ne prenese na kupce? Zašto tržište ne profunkcioniše i ne kazni brutalno hiperprodukciju? Zašto konkurencija ne dovede do svođenja marži na razumne nivoe?

Verujem da prava konkurencija zapravo i ne postoji i da tržište funkcioniše kao jedan prećutni i moćni oligopol, gde jedni drugima hrane svoj (identičan) poslovni model. To se da primetiti i po trivijalnim pojavama u kojima se navodno kroz reklamne kampanje proizvođači “peckaju” između sebe, a u stvari sve je deo scenarija, ili auto-rijaliti programa.

Evropska komesarka definitivno nije sužene moći rasuđivanja, kada je prilikom najave mandatorne ugradnje jedanaest sistema bezbednosti u osnovnu opremu vozila koja će se prodavati na teritoriji unije od 2021. godine, izrazila uverenje da to neće dovesti do iole značajnog povećanja prodajnih cena četvorotočkaša. To je ona oprema koju, posebno “premijum” proizvođači, papreno naplaćuju naivnim kupcima.

Ali, s obzirom na to da živimo u kapitalizmu, verujem da ni kupci baš nisu naivni, a automobile plaćaju po tim (suludim) cenama, zato što i sami do novca dolaze tako što prodaju stodinarke za petsto i više dinara.

Nesrećna nova A klasa, koja je samo bila kapisla za ovaj članak, a nikako jedini inspirator, jer ih ima zaista previše, najbolji je odnosno najsvežiji pokazatelj, koliko su automobili “pojeftinili”, kao posledica svih opisanih okolnosti.

Testni primerak koji su novinari opisivali, verzija A180d AMG Line, u osnovnom paketu opreme košta preko 27 hiljada evra, dok je uz pomenuti paket cena nekoliko evra niža od 42 hiljade. Automobil C segmenta ne sme da košta toliko, pa neka je i sto puta premijum (mada nije jasno kako model sa pogonom na prednje točkove uopšte može da se naziva tako, ali o tome drugom prilikom)!

I onda se pojavi Oliver Colke, koji je bio Daimlerova osoba zadužena za razvoj konkretnog modela i objašnjava kako se na vozilu C segmenta i ne oseti toliko da li je pozadi nezavisno multilink ogibljenje, ili je torziono kao što je i bilo na test automobilu?!

Majstore, slažemo se, ali to ne košta toliko koliko ste nalepili na vozilo, posebno ne sa torzijom. Englezi se prave ludi, Nemci se ističu softverom i ubeđenjem da samo oni znaju da koriste Excel.

Zvezdan Božinović

(998)

Podelite sa prijateljima:
Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.
Subscribe
Notify of
guest

12 Komentara
Inline Feedbacks
View all comments
Ercegovac

Шта рећи сем свака ти част.

Zvezdan Božinović

Nemate pojma koliko mi znači 🙂

moron

„Desetka“ je mala ocena za ovo. A kada dodješ do kraja, shvatiš kako je onaj naslov „dobro pogodjen“.
Šteta samo što naša Komisija za zaštitu konkurencije neće reagovati na ovo oko oligopola 🙂

Aca.Z

Vrlo realan,profesionalan i poučan tekst.

Aleksandar Djordjevic

Sve ovo sto ste napisali je istina, autoindustrija funkcionise kao i svaka druga industrija, cilj je povecati profit, prodati dobar dizajn i lepo upakovan proizvod sa sto vise zastarelih delova. Nova A klasa je nesto poput onoga sto Apple radi sa iphonom , kupite vecinu komponenti od konkurentskih kompanija , dodate novi softver i uz dobar marketing na sve to dodate premijum cenu.

J4ZZ3R

Secam se kao dete kad je otac trebao do Sarajeva da kupi Golfa II po ceni od 14.000,00 maraka… I da li ce otici ili nece, ne ode, a sad Golfa dizela ne mozes ispod 17k eura… Takodje kad sam ja hteo kupiti sebi prvi automobil 206 19000 dm, sad Fiesta i Polo toliko EUR… Sve dok ima ovaca bice i vune, pa i za A klasu od 42k, btw cela moderna after 2000 generacija vele vise brine o gedzetima u automobilu nego o multilinku i nacinu koji se vozi, zapravo oni bi radije da ih voze automobili sami, kako… Pročitaj više »

J4ZZ3R

A ne slazem se da se multilink ne oseti, zahvaljujuci Vasem testu i moronovoj upornoj preporuci odoh da probam CIVIC i onda 3008 koji sam hteo originalno da kupim vise nije imao sanse…

A kad sednem u snajkinog Golfa 7, osetim razliku u odnosu na CIVICa vec na prvoj rupi

Adi

????

Mikki

Bravo za tekst! Utisak je da se više dobija za uložen novac što je automobil jeftiniji, odnosno – dodatna vrednost je obrnuto proporcionalna dodatno uloženom novcu.

moron

Svakako ti (nominalno posmatrano) manje ukradu u toj varijanti

Zvezdan Božinović

Čak i procentualno. Kada bi svi u lancu (ali samo onoliko koliko je neophodno da ih bude) zarađivali po nekih 25% (što je razumno), premijum automobili bi koštali polovinu današnje cene, uprosečeno.

observer

Jako dobra analiza, najbolja koju sam pročitao u zadnje vreme. Ja ovu modernu auto industriju poredim sa modnom industrijom, gde je modni hir postao preči od svega ostalog. Auto „mora da bude skup“ (zvuči kao parafraza čuvene Konstraktine pesme „umetnica mora biti zdrava“ :D). Definitivno troškovi razvoja mogu da budu niži, međutim glavni krivac za sve skuplje automobile nisu samo ekološki propisi i tranzicija ka električnim vozilima, već i elitizam koji vlada unutar auto industrije – nerealno velike pare, bonusi i plate idu menadžerima, dizajnerima i R&D timovima.