Početna Istorija AMG Project ONE od samih početaka
AMG Project ONE od samih početaka
0

AMG Project ONE od samih početaka

186
0

Svi  Mercedes-Benz znamo kao brend koji pravi velike, luksuzne, udobne i hajde da kažemo, dosadne limuzine.

Međutim, isti taj Mercedes je u samom vrhu istorije auto-moto sporta. Sportska istorija brenda iz Štutgarta počinje davne 1894. godine, a prva zvanična pobjeda je zabilježena godine 1901. na „Gran Priju“ na „Trkačkoj nedelji Nice“. Onda je tu pobjeda na „Gran Priju“ u Lionu 1914. godine, a od 1922. počinje era automobila sa superpunjačima kada je i nastalo ime „Silver Arrows“ (Srebrne Strijele), koje se sada koristi za veoma uspješna vozila Mercedesa u Formuli 1.

Te prvobitne „Srebrne strijele“ su bile aktuelne u periodu od 1923-1931. i 1934-1939. ili da budem precizan do početka Drugog svijetskog rata koji je taj projekat prekinuo na par godina, te se nakon rata ovaj naziv koristio sve do 1955. Za to vrijeme Mercedes je osvojio više „Gran Pri“ trka. Interesantna činjenica je da su neki od ovih automobila dostizali brzine do 435 km/h, da dobro ste pročitali 435 km/h prije 80 i više godina. Mercedes se nakon rata u svijet Motosporta vratio sa legendarnim 300SL Gullwing (W194). Ovaj legendarni “Galeb” je sa svojim trolitarskim rednim šestakom na koji je po prvi put iskorišćena Boschova mehanička pumpa za direktno ubrizgavanje goriva, što je dovelo do povećanja snage od 25% u odnosu na prvobitno izdanje motora iz limuzine W189. Prvobitna snaga je bila nesto preko 170 ks, a nakon ove modifikacije snaga je iznosila tada nevjerovatnih 215 ks. I pored uspješnog modela 300SL, Mercedes je morao da se povuče iz motosporta zbog prevelikih zahtjeva sa novim putničkim automobilima.

Početkom 60-ih modeli W111/112 I W113 su dominirali reli stazama. Šezdesetih i sedamdesetih godina Mercedes je eksperimentisao sa raznim tehnologijama poput turbopunjača, naprednijih dizel motora, rotacionih motora (Wankel), a glavna platforma za testiranje je bio model C111. Prva verzija je završena 1969., a automobil je napravljen od fiberglasa sa rotacionim motorom postavljenim po sredini. Odmah sledeće godine, ovaj model je nadograđen sa 4 rotora, i izvlačio je 350 ks. Automobil je bez problema dostizao brzinu od 300 km/h. Međutim, nakon svih testiranja odlučili su da odbace rotacioni motor i okrenuli su se dizelu.

Prva verzija C111.-IID je koristila motor OM6017 240D 3.0 iz modela W115 sa 190 ks. Vremenom je ta snaga bila sve veća, a oborili su 9 rekorda za dizel i benzinske motore. Najznačajniji rekord jeste brzina od 322 km/h i potrošnjom od svega 16l/100 km. Kasnije je ubačen V8 motor sa turbopunjačem koji je postavio rekord od 403 km/h.

Takođe nisu zaboravili ni na Dakar-Reli koji su osvojili 1983. godine sa legendarnom G-klasom. Tokom 80-ih, Mercedes je učestvovao u Grupi C gdje je osvojio dvije titule. Bili su zvijezde i u DTM-u sa svojim W201 2.3 16V i u ITC-u. Od 1994 do 2009. godine Mercedes je bio dostavljač motora McLarenu u Formuli1, te je tako zamjenio Peugeot koji je do tada bio zadužen za njihove motore. Od 2010. godine, Mercedes se vraća kao samostalni tim u F1, za koji znamo da od tada dominira zajedno sa svojim vozačima Luisom Hamiltonom i Nikom Rozbergom i od ove godine Valterijem Botasom, koji je zamjenio penzionisanog Nika. Da zaključimo da Mercedes ima veoma bogatu istoriju u Formuli 1, „Gran Pri“ trkama, LeManu i DTM-u.

Nego da se vratimo na glavnu temu, a to su Mercedesova vozila sportskog duha za svakodnevnu vožnju. Ti automobili su, možemo slobodno reći, potpuno zaboravljeni, jer je ljudima u glavi samo, prije pomenuti, luksuz i raskoš. Pa da nabrojimo par novijih modela počevši od Mercedes-McLarena SLR, Mercedesa SLS i aktuelnog AMG GT, koji se proizvodi u varijantama GT, GT-S, GT-C i GT-R. Iako ovaj poslednji imenom podsjeća na Nissanovu „Godzilu“, osim toga nemaju nikakve sličnosti.

Pored svih ovih modela, prije 20 godina Mercedes je napravio 35 primjeraka legendarnog CLK GTR (20 kupea legalnih za javne puteve, 7 kupea za stazu, 6 roadstera i 2 prototipa).

Od tada se Mercedes povukao iz svijeta hiperautomobila, ali sve se to mijenja od sada. Na ovogodišnjem Salonu automobila u Frankfurtu, Mercedes je predstavio dugo očekivani AMG Project ONE, koji je tehnologiju F1 dostavlja za svakodnevnu vožnju. Da budemo precizniji, ovog monstruma će pokretati 1,6-litarski V6 motor u kombinaciji sa 3 električna motora, od koja dva pokreću prednje točkove dok je treći povezan sa turbo punjačima i pomaže potpunoj eliminaciji dobro poznate turbo „rupe“. Iako 1.600 kubika ne zvuči mnogo, ovaj hibridni sistem razvija preko 1.000 konjskih snaga. Za sada nije objavljeno previše informacija, ali ovo što jeste je stvarno fenomenalno. Ubrzanje 0-200km/h za manje od 6 sekundi, maksimalna brzina preko 350 km/h, ler-gas na 4.000 obrtaja i ide sve do oko 11.000 obrtaja.

Što se tiče dizajna, komentari su bili mješoviti, nekome se sviđa, nekome ne, ali pokušaćemo da budemo što „profesionalniji“. Prednji kraj nas podsjeća na Noble M600 na koji su stavljeni AMG branici, zadnji kraj je mješavina Audija A7 i R8, dok cijelokupni oblik podsjeća na Porsche 918. Ne može se reći da je neki maneken, ali dobra aerodinamika sa malim otporom vazduha ne može da se dobije ako se ne žrtvuje ljepota. Interesantna činjenica za ovaj motor jeste da se nakon pređenih 50.000km (ako iko od vlasnika ovog modela to pređe), motor i čitav automobil se ponovo šalju u fabriku gdje će se motor reparirati.


Biće interesantan njegov duel sa Aston Martin Valkyrie, jer gotovo je sigurno da će se ova dva modela staviti jedan naspram drugog na Nirburgring Nordšlajfeu, a verovatno i drugim stazama.

Enes Eki Alković

(186)

Komentari objavljeni na portalu "Auto Republika" ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja. Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst. Redakcija "Auto Republike" zadržava pravo da ne odobri komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.

Ostavite komentar

avatar